DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 82 <-- 82 --> PDF |
predjelu Orljak, Šumarija Cerna. Uz ovu šumu sa sjeverne strane odložen je deponij od produbljenoga i proširenoga Biđa, a s jugoistočne strane postoji deponij od produbljenoga i proširenoga kanala Berave.Teren ove šume pada od jugozapada prema sjeveroistoku. Deponijima je zatvoreno otjecanje površinskih voda u šumi pa je nastalo zamočvarenje sa stagnirajućom vodom. Produblivanjem kanala došlo je do spuštanja podzemnih voda. Kao posljedica ovih okolnosti posušila se lužnjakova šuma. Takoder se smatra da je primarni ekološki čimbenik spuštanje podzemnih voda i izostajanje poplava zbog velikih meliorativnih zahvata produbljivanjem glavnih kanala radi poljoprivrede – uzrokom sušenja velikoga broja lužnjakovih stabala južno od autoputa, a posebice u šumskom predjelu Somovac Šumarije Lipovac i u šumskim predjelima Boljkovo i Svenovo ŠumarijeVrbanja. Šumarski znanstvenici i stručnjaci smatraju da sušenje hrasta lužnjaka, koje se događa u različitim dijelovima njegova areala, počinje sa stresovima koje uzrokuju jedan ili više nepovoljnih ekoloških čimbenika. Ponavljaju li se stresovi, mehanizmi drveća ne mogu više uspostaviti ravnotežu organizma, pa dolazi do fiziološkoga slabljenja stabala Dominantan ekološki čimbenik nizinskih šuma je voda, pa su i promjene vodnoga režima i njezino onečišćenje odlučujuće za život hrasta lužnjaka. Za hrast lužnjak opasno je ako istovremeno usljedi pad razine podzemne vode tijekom vegetacije i zabarenje u površinskom sloju tla, jer kod takve koincidencije nastupa sušenje. Zato kod svih projekata koji bitno utječu, ili se sumnja da mogu utjecati na vodni režim nizinske šume, potrebno je iskoristiti sve spoznaje šumarske znanosti kako bi se došlo do prave istine. Zaključak Imajući u vidu sve naprijed izneseno o šumi kao biljnoj zajednici s dugim razdobljem razvoja (120 i vi še godina) ista je teško prilagodljiva na izmjenjene stanišne uvjete. Osim toga šume predstavljaju trajnu i obnovljivu proizvodnju, pa kod projektiranja kanala Dunav-Sava treba uvažavati potrebe šumske proizvodnje. – Kanal ne smije pogoršati podzemne i nadzemne vode, već ih treba poboljšati. – Ušumi se ne smiju stvarati nikakve akumulacije. – U šumi se ne smiju stvarati retencije onečišćenih voda niti za vrijeme mirovanja vegetacije. – Kod izvođenja kanala, ako kanal presjeca pjeskovite slojeve terena, treba osigurati da podzemne vode ne ugroze šume zamočvarivanjem, jer bi oko 70 % šuma na koje utječe kanal bilo poplavljeno kod kote 81 m n.m. predvidive gornje razine vode u kanalu. – Kod izrade studije utjecaja kanala na okolinu, i sve ostale dokumentacije, trebaju sudjelovati šumari ekolozi. – Šuma treba reguliran vodni režim, do kraja svibnja visina ogledala vode u Bosutu, Spačvi, Brižnici i Studvi može biti 78,5 m n.m., a od kraja svibnja do kote 77,5 m n.m. i to samo živa, protočna, čista, nezagađena voda. – U svrhu neprekidnog protoka i osvježenja vode u Biđ-Bosutu, treba u gornjim tokovima diljskih pritoka osigurati akumulacije, koje bi postepeno ispuštale u potoke vodu, a branom na Lateralnom kanalu kod sifona Biđa s upustom vode u Biđ iz Lateralnog kanala, kada je to potrebno. Ove vode do- laze s diljskog šumovitog područja i najčišće su vode sliva Biđa i Bosuta. Ovakve ustave s upustima treba osigurati i na presjecima kanala Dunav-Sava na Bosutu odnosno Biđu. Marko Cvitić, dipl. ing. šumarstva Literatura Babogredac, Đ., (1960): Studija o ekonomskoj opravdanosti izgradnje kanala Dunav-Sava – Pro blemišumarstva. Dekanić,I.,(1975): Utjecaj visine i oscilacije nivoa podzmnih voda na sušenje hrasta lužnjaka (Quercus roburL.) Šum. list 7–10. Martinović,J.,(1976): Ekološko gopodarski tipovi nizinskih šuma Istočne Posavine (Šumska tla). Marušić,J.,(1979): Pedeset i pet godinaVodoprivredne radne organizacije “Biđ-Bosut”Vinkovci. Medvedović,J., (1984): Istraživanje vodnog reži ma staništa u poplavnim šumama između Česme i Lonje u Posavini (Magistarski rad). Prpić, B., Đ. Rauš, (1987): Stieleichensterben in Kroatien im Licht oekologischer und vegetation skundlicher Untersuchungen, Oester Forstz. 3, 55–57. Prpić,B., A.Vranković, Đ.Rauš, S.Matić,A. Pranjić, Š.Meštrović,(1986): Utjecaj ekoloških i gospodarskih činilaca na sušenje hrasta lužnjaka u Gospodarskoj jedinici “Kalje”, Šumsko gospodarstvo Sisak, Zavod zas istraživanja u šumarstvu, Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, studija 102 str. |