DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 84 <-- 84 --> PDF |
vrste. Opisi su popraćeni fotografijama u boji koje vizualno upotpunjuju tekstualnu informaciju o listovima. Na 3850 fotografija prikazani su listovi s gornje i donje strane, zatim uočljivo obojeni listovi u jesen, kao i pojedini detalji važni za determinaciju svojti, npr. nervatura, dlakavost, puči, žlijezde, palistići i sl. U poglavlju Literatura,autorica je navela 90 referenci korištene domaće i strane literature iz područja dendrologije i srodnih znanosti. Za brže pronalaženje pojedinih svojti na kraju knjige nalaze se kazala znanstvenih i hrvatskih naziva opisanih biljaka. Ovaj udžbenik je do sada najopsežniji i najdetaljniji prikaz dendroflore na hrvatskom jeziku, a posebnu vrijednost imaju fotografije koje olakšavaju i potvrđuju determinaciju pojedine svojte na osnovi listova. Is crp no, sa znanstvenim pristupom, prikazane su autohtone i aloh tone, listopadne i vazdazelene vrste i druge svojte če tinjača i listača, važne za šumarstvo i urbano šumarstvo Hrvatske. Zajedno s udžbenikom “Listopadno drveće i grmlje u zimskom razdoblju”, ovo je vrlo vrijedna literatura za studente, ali i sve ostale čiji su profesionalni ili privatni interesi vezani uz prirodu i drvenaste biljke. Informacije o knjizi, kao i narudžbenica, dostupni su na web stranici Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (www.sumfak.hr) › Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku › Predmet Dendrologija › Obavijesti. Marko Zebec, dipl. ing. šum. Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku Svetošimunska 25, 10000 Zagreb e-mail: mzebec@sumfak.hr GOZDARSKI VESTNIK, svibanj 2009. U 67. godištu, br. 4 u povodu Tjedna šuma u Republici Sloveniji (zadnji tjedan u svibnju), mr. sc. Franc Perko,uUvodniku smatra potrebnim podsjetiti čitetelje na odgovore nekih slovenskih građana na pitanje: što je za njih šuma? Odgovori su uvršteni u knjigu koju je još prije deset godina izdao Savez šumarskih društava Slovenije, a oni su i danas aktualni. Navest ćemo i mi one najinteresantnije: More i šuma imaju nešto zajedničko: oboje su simbo litajnovitosti. Tisuću riječi mogao bi reći pokušavajući odgovoriti na to pitanje i još bi bilo malo. Stabla su mi više rekla o životu nego mnogi ljudi. Prešernov Črtomir potpuno poražen i očajan uzdahnuo je “Bog je moja nada a šuma moj dom”. Šuma ostaje danas kao i u prošlosti naša velika rezerva, no uloga te rezerve u današnjem svijetu brzo se mijenja, tako brzo da je mi u svojoj svijesti jedva pratimo. Pri spomenu šume, tehnike – energetike, najjednostav niji i najbolji odgovor bio bi: obnovljiv izvor energije. Tradicionalno su smatrali vlasništvo kao neotuđivo i apsolutno pravo.Tipojmovi su preživjeli. Država u okviru svojih ovlasti može vlasniku šuma naložiti što treba raditi ili ne raditi, sve u skladu s prihvaćenim općim interesom. Tko je u svome životu doživio šume i njihovo bogatstvo, ima pravo čeznuti za šumom (biti nostalgičan). Nema takve raznovrsnosti i brojnosti populacija u ostaloj prirodi kao u šumi, u kojoj u nekim šumskim tlima živi od 100.000 do 200.000 jedinki na kvadrat ni metar tla. Šuma je naša gotovo jedina sirovina koja je obnovljiva, blagotvornog utjecaja na okoliš i neškodljivo i bez troškova razgradljiva. Ekološki karakter šume pokazuje se i time: da je za proizvodnju piljenog drva 3 potrebno samo 30–40 kWh/m, za proizvodnju inte 3 zivno ljepljenog drva 60–80 kWh/m, iverastih ploča 120–160 kWh/m3, a za papir 500–1.000 kWh/m3, dok je na primjer za proizvodnju čelika potrebno 4.000kWh/t ili aluminija čak 70.000 kWh/t. Vrijedi pravilo: kada je posječeno prvo stablo,počela je civilizacija, a kada bude posječeno zadnje, bit će to kraj civilizacije. Koliko puta na tjedan trebamo ići u prirodu, o kojoj govorimo da je to naše zajedničko vježbalište? Športski liječnici, kardiolozi, internisti, ortopedi i dru gi, preporučaju tri puta na tjedan po dobrih popola sata, a jednom na tjedan zahtjevniji izlet u prirodu (naravno uključivši šumu). U rubrici Šumarstvo u vremenu i prostoru, prikazane su neke aktivnosti i događanja u Tjednu šuma, čiji je ovogodišnji moto bio: “Šuma za trajnost postojanja”, od kojih ćemo spomenuti neke, počevši od središnjeg događanja kada je otvaranjuTjedna šuma nazočne pozdravio i obratio im se s prigodnim govorom predsjednik Republike Slovenije dr. Danilo Türk. Zahvalivši se organizatorima na pozivu i pohvalivši izbor tema, poseb no glede šume kao izvora obnovljive energije, naglasio je kako se time slovensko šumarstvo uključuje u nastojanja EU za povećanje obnovljivih izvora energije i smanjenje utjecaja plinova nastalih sagorijevanjem. Ocijenio je da stanje u pogledu zahtjeva Kyoto proto kola u Sloveniji ne zadovoljava, posebice u sektoru pro meta. Mora se učiniti puno više ako se želi da politi ka |