DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 84     <-- 84 -->        PDF

vrste. Opisi su popraćeni fotografijama u boji koje vizualno
upotpunjuju tekstualnu informaciju o listovima.
Na 3850 fotografija prikazani su listovi s gornje i donje
strane, zatim uočljivo obojeni listovi u jesen, kao i pojedini
detalji važni za determinaciju svojti, npr. nervatura,
dlakavost, puči, žlijezde, palistići i sl.


U poglavlju Literatura,autorica je navela 90 referenci
korištene domaće i strane literature iz područja
dendrologije i srodnih znanosti. Za brže pronalaženje
pojedinih svojti na kraju knjige nalaze se kazala znanstvenih
i hrvatskih naziva opisanih biljaka.


Ovaj udžbenik je do sada najopsežniji i najdetaljniji
prikaz dendroflore na hrvatskom jeziku, a posebnu vrijednost
imaju fotografije koje olakšavaju i potvrđuju determinaciju
pojedine svojte na osnovi listova. Is crp no,
sa znanstvenim pristupom, prikazane su autohtone i
aloh tone, listopadne i vazdazelene vrste i druge svojte
če tinjača i listača, važne za šumarstvo i urbano šumarstvo
Hrvatske. Zajedno s udžbenikom “Listopadno drveće
i grmlje u zimskom razdoblju”, ovo je vrlo vrijedna
literatura za studente, ali i sve ostale čiji su profesionalni
ili privatni interesi vezani uz prirodu i drvenaste biljke.


Informacije o knjizi, kao i narudžbenica, dostupni
su na web stranici Šumarskog fakulteta Sveučilišta u
Zagrebu (www.sumfak.hr) › Zavod za šumarsku genetiku,
dendrologiju i botaniku › Predmet Dendrologija
› Obavijesti.


Marko Zebec, dipl. ing. šum.
Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet
Zavod za šumarsku genetiku, dendrologiju i botaniku
Svetošimunska 25, 10000 Zagreb
e-mail: mzebec@sumfak.hr


GOZDARSKI VESTNIK, svibanj 2009.


U 67. godištu, br. 4 u povodu Tjedna šuma u Republici
Sloveniji (zadnji tjedan u svibnju), mr. sc. Franc
Perko,uUvodniku smatra potrebnim podsjetiti čitetelje
na odgovore nekih slovenskih građana na pitanje:
što je za njih šuma? Odgovori su uvršteni u knjigu koju
je još prije deset godina izdao Savez šumarskih društava
Slovenije, a oni su i danas aktualni. Navest ćemo
i mi one najinteresantnije:


More i šuma imaju nešto zajedničko: oboje su simbo
litajnovitosti.


Tisuću riječi mogao bi reći pokušavajući odgovoriti
na to pitanje i još bi bilo malo.


Stabla su mi više rekla o životu nego mnogi ljudi.


Prešernov Črtomir potpuno poražen i očajan uzdahnuo
je “Bog je moja nada a šuma moj dom”.


Šuma ostaje danas kao i u prošlosti naša velika rezerva,
no uloga te rezerve u današnjem svijetu brzo
se mijenja, tako brzo da je mi u svojoj svijesti jedva
pratimo.


Pri spomenu šume, tehnike – energetike, najjednostav
niji i najbolji odgovor bio bi: obnovljiv izvor
energije.


Tradicionalno su smatrali vlasništvo kao neotuđivo
i apsolutno pravo.Tipojmovi su preživjeli. Država
u okviru svojih ovlasti može vlasniku šuma naložiti
što treba raditi ili ne raditi, sve u skladu s prihvaćenim
općim interesom.


Tko je u svome životu doživio šume i njihovo bogatstvo,
ima pravo čeznuti za šumom (biti nostalgičan).


Nema takve raznovrsnosti i brojnosti populacija u
ostaloj prirodi kao u šumi, u kojoj u nekim šumskim
tlima živi od 100.000 do 200.000 jedinki na kvadrat ni
metar tla.



Šuma je naša gotovo jedina sirovina koja je obnovljiva,
blagotvornog utjecaja na okoliš i neškodljivo i
bez troškova razgradljiva. Ekološki karakter šume
pokazuje se i time: da je za proizvodnju piljenog drva


3


potrebno samo 30–40 kWh/m, za proizvodnju inte


3


zivno ljepljenog drva 60–80 kWh/m, iverastih ploča


120–160 kWh/m3, a za papir 500–1.000 kWh/m3,


dok je na primjer za proizvodnju čelika potrebno


4.000kWh/t ili aluminija čak 70.000 kWh/t.


Vrijedi pravilo: kada je posječeno prvo stablo,počela
je civilizacija, a kada bude posječeno zadnje,
bit će to kraj civilizacije.


Koliko puta na tjedan trebamo ići u prirodu, o kojoj
govorimo da je to naše zajedničko vježbalište?
Športski liječnici, kardiolozi, internisti, ortopedi i
dru gi, preporučaju tri puta na tjedan po dobrih popola
sata, a jednom na tjedan zahtjevniji izlet u prirodu
(naravno uključivši šumu).


U rubrici Šumarstvo u vremenu i prostoru, prikazane
su neke aktivnosti i događanja u Tjednu šuma, čiji je
ovogodišnji moto bio: “Šuma za trajnost postojanja”,
od kojih ćemo spomenuti neke, počevši od središnjeg
događanja kada je otvaranjuTjedna šuma nazočne pozdravio
i obratio im se s prigodnim govorom predsjednik
Republike Slovenije dr. Danilo Türk. Zahvalivši se organizatorima
na pozivu i pohvalivši izbor tema, poseb no
glede šume kao izvora obnovljive energije, naglasio
je kako se time slovensko šumarstvo uključuje u nastojanja
EU za povećanje obnovljivih izvora energije i
smanjenje utjecaja plinova nastalih sagorijevanjem.


Ocijenio je da stanje u pogledu zahtjeva Kyoto proto


kola u Sloveniji ne zadovoljava, posebice u sektoru pro


meta. Mora se učiniti puno više ako se želi da politi ka




ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 85     <-- 85 -->        PDF

zaštite okoliša bude na razini razvojnih potreba zem lje i
međunarodno preuzetih obveza, što nužno zah tijeva
istinsko zalaganje za pripremu dobre okoliš ne strategije
na svim područjima. Briga za šume je jed no od najvažni
jih područja o kojima ovisi kvaliteta života, a poveza na
je s ekološkim zahtjevima te sadašnjim gospodarskim
okolnostima.One pak govore da je nužno osloniti se na
vlastite snage, na one sirovine, materijale i djelatnosti
kojih u Sloveniji ima u izobilju, tu pred kućnim pragom.
U Sloveniji je 60 % površine pod šumom (što je
svrstava među 3 našumovitije zemlje u Europi) i jednakomjerno
raspoređene, što je bitno različito od stanja
prije 150 godina,kada je to bilo 30 %.Tose može ocijeniti
kao vrlo dobro provedena šumarska strategija. Pitanje
je sada, koja je to dugoročna strategija za dalje?
Šuma i drvo su u prošlosti, danas su,i uvijek će narodu
biti mjesto i predmet rada i zarade za život, a isto tako
šuma nudi rekreacijske mogućnosti, ukras je našeg okoliša
i zaštitni znak države te mjesto suživota s drugim
raslinjem, životinjskim svijetom i naravno s čovjekom.
Još više, ona ima posebno značenje glede smanjenja
štet nih plinova, posebice ugljičnog dioksida s gledišta
ponora njegove bilance. Drvo je pak odličan toplinski
izo lator, obnovljiv je izvor energije kao zamjena za fosilna
goriva, a o drvu u građevinarstvu i izradi proizvoda
od drva, koji sežu i u daleku prošlost, nije
potreb no posebno govoriti. Toznači da o šumi moramo
strateški razmišljati i pronaći optimalni odnos između
godišnje sječe i uporabe za drvoprerađivačku industriju
i energetsku namjenu. Trenutno se sječe polovina prirasta,
ali ga kao višenamjenski materijal upotrebljavamo
u premalom opsegu i raznovrsnosti. Od 800.000 gospodarstava
manje od četvrtine grije se sa šumskom biomasom.
Još lošiji je podatak da je od 2004. god. izvoz
trupaca za piljenje značajno povećan, sve to je zabrinjavajuće,
jer se izvaža najkvelitenija sirovina bez dodane
vrijednosti i uvoze relativno skupi proizvodi iz istoga
drva.Tutreba postaviti jasnu strategiju i to ne samo radi
sadašnje gospodarske krize, strategiju koja će poticati
obrtništvo, drvnu industriju, graditeljstvo i slovenskom
šumskom bogatstvu omogućiti ostvariti značajno veću
dodanu vrijednost. Prva poruka je gospodariti sa šu-
mama po načelu prirodnosti, što je u skladu s rezolucijom
iz 2007. o nacinalnom šumskom programu, prema
kojoj treba opimalno koristit sirovinu, znanja i iskustva
u šumarstvu i drvnoj industriji u cilju zajedničkoga povećanja
udjela u bruto domaćem prozvodu, da bi dosegli
rezultate postignute u te dvije grane još prije 20
godina. U slovenskom šumarstvu postoji ogromno znanje,
koje nije odgovarajuće unovčeno i oplemenjeno ni
u proizvodima,ni u energetskom smislu.Tubi morali
imati smjelije programe i veće ambicije. Drvoprerađivačka
pro izvodnja je pak pogodno područje za razvoj
malog poduzetništva i mogućnost za nove poslovne ambicije
i povećanje zapošljavanja.Ako tražimo izlaz i sadašnje
krize i put ka zelenim tehnologijama, mora se na
odgovarajući način uključiti u gospodarenje šumama i
promišljenu uporabu drva. Obje grane predstavljaju razvojne
mogućnosti, a s time u vezi i korištenje europskih
fondova namijenjenih okolišu, kohezijskom skladu i
smanjenju potreba socijalnih poticaja države.Trebali bi
više subvencionirati tehnologije za uporabu drva za energetske
namjene, kako za potrebe industrije, tako i za
grijanje stanovništva.


OvogodišnjiTjedan šuma upravo je usredotočen na
šumu kao obnovljiv izvor energije, pa je stogai logično
postaviti sva ključna pitanja povezana sa šumom i
drvom,te se odlučiti za daljnja gospodarska rješenja.


Na kraju Predsjednik predlaže daVlada RS već ove
godine pripremi ocjenu ostvarenja rezolucije iz 2007.
na kojoj treba razvijati strategiju uporabe šuma i drva.
Ne radi se samo o mogućnost napretka, nego i o zajedničkoj
dužnosti traženja puta za naprijed. Čestitajući 15.
obljenicu osnivanja Zavoda za gozdove Slovenije, još
jednom spominjući 150-godišnju šumarsku tradiciju,
zahvalio se organizatorima Tjedna šuma na pozivu.


U nastavku, u okviru programa obilježavanjaTjedna
šuma, održan je i okrugli na temu “Šuma je također obnovljiv
izvor energije”. Supruga Predsjednika gospođa
Barbara MikličTürk, bila je pak pokroviteljica i domaćica
priredbe za djecu u prirodi, pod naslovom Šuma,
voda i vodenica. Cilj je bio da djeca na zanimljive načine
dožive šumu i da je bolje upoznaju. Otvorena je i
izložba slika s pejsažima prof. dr. sc. Boštjana Ko ši ra,
a tijekom tjedna odvijale su se i različite aktivnosti
sukladne motu ovogodišnjegTjedna šuma.


U istoj rubrici časopisa interesantno je pročitati tekstove
(i iznose ukupnih potpora) o raspisana dva javna
natječaja:


1. Javni natječaj za povećanje gospodarske vrijednosti
šuma. Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i
pre hranu je u Službenom listu RS objavilo javni natječaj
za dodjelu financijskih sredstava iz mjera za
Povećanje gospodarske vrijednosti šuma, u okviru
Programa razvoja sela RS za razdoblje 2007–2013.
Potpore su namijenjene za ulaganja u gradnju i rekonstrukciju
šumskih cesta, šumskih vlaka te za kupnju
nove mehanizacije i opreme za pridobivanje
drva. Okvirni iznos nepovratnih financijskih sredstava
je ukupno 9,2 mil. (za fiziče osobe nešto više
od 5,5 mil., a za pravne osobe nešto više od 3,6 mil.)
2. Javni natječaj za osposobljavanje za rad u poljoprivredi
i šumarstvu. Cilj potpore je podizanje razine
obrazovanja za rad u poljoprivredi i šumarstvu,
zbog povećanja produktivnosti rada. Iznos nepovratnih
sredstava za tu namjenu je oko 5 mil. .


H.Jakovac