DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 85 <-- 85 --> PDF |
zaštite okoliša bude na razini razvojnih potreba zem lje i međunarodno preuzetih obveza, što nužno zah tijeva istinsko zalaganje za pripremu dobre okoliš ne strategije na svim područjima. Briga za šume je jed no od najvažni jih područja o kojima ovisi kvaliteta života, a poveza na je s ekološkim zahtjevima te sadašnjim gospodarskim okolnostima.One pak govore da je nužno osloniti se na vlastite snage, na one sirovine, materijale i djelatnosti kojih u Sloveniji ima u izobilju, tu pred kućnim pragom. U Sloveniji je 60 % površine pod šumom (što je svrstava među 3 našumovitije zemlje u Europi) i jednakomjerno raspoređene, što je bitno različito od stanja prije 150 godina,kada je to bilo 30 %.Tose može ocijeniti kao vrlo dobro provedena šumarska strategija. Pitanje je sada, koja je to dugoročna strategija za dalje? Šuma i drvo su u prošlosti, danas su,i uvijek će narodu biti mjesto i predmet rada i zarade za život, a isto tako šuma nudi rekreacijske mogućnosti, ukras je našeg okoliša i zaštitni znak države te mjesto suživota s drugim raslinjem, životinjskim svijetom i naravno s čovjekom. Još više, ona ima posebno značenje glede smanjenja štet nih plinova, posebice ugljičnog dioksida s gledišta ponora njegove bilance. Drvo je pak odličan toplinski izo lator, obnovljiv je izvor energije kao zamjena za fosilna goriva, a o drvu u građevinarstvu i izradi proizvoda od drva, koji sežu i u daleku prošlost, nije potreb no posebno govoriti. Toznači da o šumi moramo strateški razmišljati i pronaći optimalni odnos između godišnje sječe i uporabe za drvoprerađivačku industriju i energetsku namjenu. Trenutno se sječe polovina prirasta, ali ga kao višenamjenski materijal upotrebljavamo u premalom opsegu i raznovrsnosti. Od 800.000 gospodarstava manje od četvrtine grije se sa šumskom biomasom. Još lošiji je podatak da je od 2004. god. izvoz trupaca za piljenje značajno povećan, sve to je zabrinjavajuće, jer se izvaža najkvelitenija sirovina bez dodane vrijednosti i uvoze relativno skupi proizvodi iz istoga drva.Tutreba postaviti jasnu strategiju i to ne samo radi sadašnje gospodarske krize, strategiju koja će poticati obrtništvo, drvnu industriju, graditeljstvo i slovenskom šumskom bogatstvu omogućiti ostvariti značajno veću dodanu vrijednost. Prva poruka je gospodariti sa šu- mama po načelu prirodnosti, što je u skladu s rezolucijom iz 2007. o nacinalnom šumskom programu, prema kojoj treba opimalno koristit sirovinu, znanja i iskustva u šumarstvu i drvnoj industriji u cilju zajedničkoga povećanja udjela u bruto domaćem prozvodu, da bi dosegli rezultate postignute u te dvije grane još prije 20 godina. U slovenskom šumarstvu postoji ogromno znanje, koje nije odgovarajuće unovčeno i oplemenjeno ni u proizvodima,ni u energetskom smislu.Tubi morali imati smjelije programe i veće ambicije. Drvoprerađivačka pro izvodnja je pak pogodno područje za razvoj malog poduzetništva i mogućnost za nove poslovne ambicije i povećanje zapošljavanja.Ako tražimo izlaz i sadašnje krize i put ka zelenim tehnologijama, mora se na odgovarajući način uključiti u gospodarenje šumama i promišljenu uporabu drva. Obje grane predstavljaju razvojne mogućnosti, a s time u vezi i korištenje europskih fondova namijenjenih okolišu, kohezijskom skladu i smanjenju potreba socijalnih poticaja države.Trebali bi više subvencionirati tehnologije za uporabu drva za energetske namjene, kako za potrebe industrije, tako i za grijanje stanovništva. OvogodišnjiTjedan šuma upravo je usredotočen na šumu kao obnovljiv izvor energije, pa je stogai logično postaviti sva ključna pitanja povezana sa šumom i drvom,te se odlučiti za daljnja gospodarska rješenja. Na kraju Predsjednik predlaže daVlada RS već ove godine pripremi ocjenu ostvarenja rezolucije iz 2007. na kojoj treba razvijati strategiju uporabe šuma i drva. Ne radi se samo o mogućnost napretka, nego i o zajedničkoj dužnosti traženja puta za naprijed. Čestitajući 15. obljenicu osnivanja Zavoda za gozdove Slovenije, još jednom spominjući 150-godišnju šumarsku tradiciju, zahvalio se organizatorima Tjedna šuma na pozivu. U nastavku, u okviru programa obilježavanjaTjedna šuma, održan je i okrugli na temu “Šuma je također obnovljiv izvor energije”. Supruga Predsjednika gospođa Barbara MikličTürk, bila je pak pokroviteljica i domaćica priredbe za djecu u prirodi, pod naslovom Šuma, voda i vodenica. Cilj je bio da djeca na zanimljive načine dožive šumu i da je bolje upoznaju. Otvorena je i izložba slika s pejsažima prof. dr. sc. Boštjana Ko ši ra, a tijekom tjedna odvijale su se i različite aktivnosti sukladne motu ovogodišnjegTjedna šuma. U istoj rubrici časopisa interesantno je pročitati tekstove (i iznose ukupnih potpora) o raspisana dva javna natječaja: 1. Javni natječaj za povećanje gospodarske vrijednosti šuma. Ministarstvo za poljoprivredu, šumarstvo i pre hranu je u Službenom listu RS objavilo javni natječaj za dodjelu financijskih sredstava iz mjera za Povećanje gospodarske vrijednosti šuma, u okviru Programa razvoja sela RS za razdoblje 2007–2013. Potpore su namijenjene za ulaganja u gradnju i rekonstrukciju šumskih cesta, šumskih vlaka te za kupnju nove mehanizacije i opreme za pridobivanje drva. Okvirni iznos nepovratnih financijskih sredstava je ukupno 9,2 mil. (za fiziče osobe nešto više od 5,5 mil., a za pravne osobe nešto više od 3,6 mil.) 2. Javni natječaj za osposobljavanje za rad u poljoprivredi i šumarstvu. Cilj potpore je podizanje razine obrazovanja za rad u poljoprivredi i šumarstvu, zbog povećanja produktivnosti rada. Iznos nepovratnih sredstava za tu namjenu je oko 5 mil. . H.Jakovac |