DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 86 <-- 86 --> PDF |
Sandra Nikolich i Nikolina Ribarić MIOMIRISNI OTOK – OTOK VITALNOSTI (Knjižica za upoznavanje biljaka otoka Lošinja) Vraćajući se s jedne od brojnih šetnji po uvijek zanimljivim pješačkim stazama otoka Lošinja, nabasao sam na Miomirisni lošinjski vrt, smješten na neobično lijepom položaju, koji je upravo bio u fazi uređivanja, a njena vlasnica, gospođa SandraNikolich,ljubazno mi je objasnila zamisao i namjenu vrta. Pokazala mi je neke detalje budućeg vrta, koji su me oduševili, pa tako i neke naizgled malene detalje (kao što je posuda u koju je spremila “iskopine”iz vrta – stare novčiće i duge stare predmete koji su odbačeni i zaboravljeni ležali mnogo godina pod slojevima tla i kamenja) iz kojih sam mogao steći dojam s koliko ljubavi se dala na posao oko uređivanja tog prostora, namijenjenog za sadnju autohtonog i uzgojenog lošinjskog bilja. Nažalost, vrt nisam nikada kasnije kao potpuno uređen imao prilike posjetiti, ali sam zato na polici knjižare naišao na knjigu naslova “Miomirisni otok – otok vitalnosti”,kojoj je jedna od autorica gospođa Sandra Nikolich. Drugu autoricu, gospođu NikolinuRibarić, nisam upoznao. Nakladnik jeALFA d.d., a knjiga je iz tiska izišla tijekom 2009. godine. Knjigu, nevelika formata, 19 x 10,5 cm, čine 152 stra nice, a u njoj je obrađeno 70 vrsta biljaka otoka Lošinja. U uvodnom dijelu, na jednoj jedinoj stranici, autorice daju opis miomirisnog Otoka (Lošinja) s predvorjem Raja. Ističu da je knjiga nastala kao rezultat rada na projektu Miomirisi i okusi Lošinja. Budući da je “namijenjena kako domaćim, tako i stranim gostima”prevedena je na engleski, talijanski i njemački jezik. Iza kratkog uvoda slijede opisi biljaka poredanih po abecednom redu znanstvenih naziva, pa je prva na redu agava (Agave americanaL.), a posljednja žižula (Zyziphus jujubaL.). Uza svaku vrstu, osim znanstvenog naziva, tu su i hrvatski, engleski, njemački, talijanski i slovenski nazivi. Znanstveni nazivi uglavnom su korektno napisani, osim nekoliko iznimaka, koje bi trebalo preciznije napisatii/ili ujednačiti (primjerAllium ampeloprasumvar. lussinense– lošinjski luk,kojemu je autor Haračić, a ne L., odnosno Linne). Za potencijalne čitatelje koje više zanimaju drvenaste biljke, treba posebno istaći da gotovo polovica opisa nih vrsta pripada lošinjskoj dendroflori: 17 vrsta drveća, 12 vrsta grmlja i 5 vrsta drvenastih povijuša. Među zeljastim vrstama nekoliko je izrazitih šumskih vrsta. Takva je, primjerice, proljetna ili primorska ciklama (Cyclamen repandum Sibth. et Sm.) za koje autorice spominju da njezini “sagovi ružičaste boje” odašilju “prekrasan miris”. Jedna zanimljiva tvrdnja koja čitatelja upućenog u botaniku navodi na razmišljanje i eventualno daljnje istraživanje, jer je za ovu vrstu poznato iz iskustva i literature (meni bar na njezinim krčkim nalazištima gdje sam je i sam imao prilike opažati u prostranim i prelijepim “sagovima” u vrijeme cvatnje) da se |