DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 88 <-- 88 --> PDF |
U okviriću “Koristan savjet” čitatelj će također moći pronaći ponešto što će mu pri susretu s lošinjskim biljkama možda biti od neposredne koristi, primjerice: Med od drače se rijetko može kupiti, a iznimno je blagotvoran, posebno kao preventivno sredstvo. Med od drače, sok lošinjskog limuna i listove sljeza ostavimo zajedno da odstoje 24 sata. Procijedimo i imamo učinkovit sirup protiv prehlade. Plodovi mastike nisu otrovni, ali ako ih želite brati, svakako ih prokuhajte. Nakon prokuhavanja dobit ćete tamnozeleno masno ulje koje se koristi za jelo. Jeli su ga i naši stari za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Mirtine se bobe mogu konzervirati u soli. U vrijeme nestašica i siromaštva plodovi mirte sušili su se i mljeli u brašno. Gomolj mladog brdena skuhajte, narežite na kockice, dobro začinite maslinovim uljem i krupnom soli, dodajte nekoliko prokuhanih šparoga i poslužite uz tvrdo kuhana jaja. Osim nekoliko manjih nedostataka, kao što je već spo menuta nedosljednost kod pisanja nekih znanstvenih naziva, ili navođenja u tekstuautora (Bakić) koji nedostaju u popisu literature na kraju knjige, potkralo se i nekoliko donekle “ozbiljnijih” pogrešaka. Na stranicama 18–19, na kojima je opisan pjegavi kozlac (Arum maculatumL.),prikazane su fotografije talijanskog kozlaca (Arum italicumMill.). Na stranicama 80–81 opisan je ariš (Larix deciduaMill.), ali su uz tekst stavljene fotografije himalajskog cedra (Cedrus deodara/Roxb./ G.Don). Uostalom,teško je pretpostaviti da bi u sredozemnom lošinjskom podneblju ariš uopće mogao uspijevati. Također, nije mi poznato da na otoku Lošinju raste smrika ili obična borovica (Juniperus communis L.), kojoj su autorice namijenile stranice 76 i 77. Neke tvrdnje u tekstu knjige (na primjer da je oštrolisna šparoga /Asparagus acutifoliusL./ došla s istoka, “odakle je još prije Krista prenesena u Europu”) teško su održive. Kod botaničkih opisa potkrale su se također neke manje pogreške.Tako kod opisa glavice cvata artičoke (Cynara scolymus L.) autorice spominju “mesnate sočne cvjetne latice koje su vrlo ukusne za jelo”, što botanički nije točno, jer su “mesnate cvjetne latice” ustvari,mesnate ljuske ovoja glavice cvata.Pomnijim iščitavanjem knjige vjerojatno bi se takvih nedosljednosti pronašlo još. Unatoč tomu knjigu sam pročitao “u jednom dahu”, a navedene kao i ostale eventualne nedostatke bit će lako ukloniti u sljedećem izdanju. Knjiga u svakom slu čaju može unaprijediti kulturu odnosa prema biljnom svijetu na otoku Lošinju (ali i šire u Sredozemnom prostoru) te je mogu toplo preporučiti svakom posjetitelju Miomirisnog otoka. Potrebno je naglasiti da se odlič no uklapa u napore koji se posljednjih godina ulažu na Miomirisnom otoku radiunaprjeđenja i produženja turističke sezone, gdje ljepote prirode, bogatstva biljnog i životinjskog svijeta…mogu u budućnosti odigrati važnu ulogu. Mr. sc. Marko Randić L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanjeAkademije šumarskih znanosti-Firenze) Iz broja 4. srpanj-kolovoz2009. godine izdvajamo: Pasquale A. Marziliano, Giuliano Manguz- zato,LucaPelle:Analiza strukture čistih i mješovi tih šuma bukve i jele u mediteranskom okružju Poticaj za istraživanja strukture šuma u južnimApeninima proizlazi iz sve većeg primarnog interesa političkih i ekonomskih autoriteta, te običnih građana za problematiku prirodnog okruženja. Šume imaju vitalno značenje za život na zemlji, očuvanje biološke raznolikosti te ublažavanje interakcije koja proizlazi iz odnosa čovjek – zajednica – okruženje. Saznanje da gospodarenje šumama nije isključiva stvar vlasnika šume i šumara, dovodi u pitanje, da li tra dicionalno gospodarenje može udovoljiti mnogobrojnim zahtjevima koji se ne sastoje samo od proizvodnje drvne mase i zaštite tla. U posljednja dva stoljeća gospodarenje šumama bilo je usmjereno u pojedno |