DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 88 <-- 88 --> PDF |
U okviriću “Koristan savjet” čitatelj će također moći pronaći ponešto što će mu pri susretu s lošinjskim biljkama možda biti od neposredne koristi, primjerice: Med od drače se rijetko može kupiti, a iznimno je blagotvoran, posebno kao preventivno sredstvo. Med od drače, sok lošinjskog limuna i listove sljeza ostavimo zajedno da odstoje 24 sata. Procijedimo i imamo učinkovit sirup protiv prehlade. Plodovi mastike nisu otrovni, ali ako ih želite brati, svakako ih prokuhajte. Nakon prokuhavanja dobit ćete tamnozeleno masno ulje koje se koristi za jelo. Jeli su ga i naši stari za vrijeme Drugoga svjetskog rata. Mirtine se bobe mogu konzervirati u soli. U vrijeme nestašica i siromaštva plodovi mirte sušili su se i mljeli u brašno. Gomolj mladog brdena skuhajte, narežite na kockice, dobro začinite maslinovim uljem i krupnom soli, dodajte nekoliko prokuhanih šparoga i poslužite uz tvrdo kuhana jaja. Osim nekoliko manjih nedostataka, kao što je već spo menuta nedosljednost kod pisanja nekih znanstvenih naziva, ili navođenja u tekstuautora (Bakić) koji nedostaju u popisu literature na kraju knjige, potkralo se i nekoliko donekle “ozbiljnijih” pogrešaka. Na stranicama 18–19, na kojima je opisan pjegavi kozlac (Arum maculatumL.),prikazane su fotografije talijanskog kozlaca (Arum italicumMill.). Na stranicama 80–81 opisan je ariš (Larix deciduaMill.), ali su uz tekst stavljene fotografije himalajskog cedra (Cedrus deodara/Roxb./ G.Don). Uostalom,teško je pretpostaviti da bi u sredozemnom lošinjskom podneblju ariš uopće mogao uspijevati. Također, nije mi poznato da na otoku Lošinju raste smrika ili obična borovica (Juniperus communis L.), kojoj su autorice namijenile stranice 76 i 77. Neke tvrdnje u tekstu knjige (na primjer da je oštrolisna šparoga /Asparagus acutifoliusL./ došla s istoka, “odakle je još prije Krista prenesena u Europu”) teško su održive. Kod botaničkih opisa potkrale su se također neke manje pogreške.Tako kod opisa glavice cvata artičoke (Cynara scolymus L.) autorice spominju “mesnate sočne cvjetne latice koje su vrlo ukusne za jelo”, što botanički nije točno, jer su “mesnate cvjetne latice” ustvari,mesnate ljuske ovoja glavice cvata.Pomnijim iščitavanjem knjige vjerojatno bi se takvih nedosljednosti pronašlo još. Unatoč tomu knjigu sam pročitao “u jednom dahu”, a navedene kao i ostale eventualne nedostatke bit će lako ukloniti u sljedećem izdanju. Knjiga u svakom slu čaju može unaprijediti kulturu odnosa prema biljnom svijetu na otoku Lošinju (ali i šire u Sredozemnom prostoru) te je mogu toplo preporučiti svakom posjetitelju Miomirisnog otoka. Potrebno je naglasiti da se odlič no uklapa u napore koji se posljednjih godina ulažu na Miomirisnom otoku radiunaprjeđenja i produženja turističke sezone, gdje ljepote prirode, bogatstva biljnog i životinjskog svijeta…mogu u budućnosti odigrati važnu ulogu. Mr. sc. Marko Randić L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanjeAkademije šumarskih znanosti-Firenze) Iz broja 4. srpanj-kolovoz2009. godine izdvajamo: Pasquale A. Marziliano, Giuliano Manguz- zato,LucaPelle:Analiza strukture čistih i mješovi tih šuma bukve i jele u mediteranskom okružju Poticaj za istraživanja strukture šuma u južnimApeninima proizlazi iz sve većeg primarnog interesa političkih i ekonomskih autoriteta, te običnih građana za problematiku prirodnog okruženja. Šume imaju vitalno značenje za život na zemlji, očuvanje biološke raznolikosti te ublažavanje interakcije koja proizlazi iz odnosa čovjek – zajednica – okruženje. Saznanje da gospodarenje šumama nije isključiva stvar vlasnika šume i šumara, dovodi u pitanje, da li tra dicionalno gospodarenje može udovoljiti mnogobrojnim zahtjevima koji se ne sastoje samo od proizvodnje drvne mase i zaštite tla. U posljednja dva stoljeća gospodarenje šumama bilo je usmjereno u pojedno |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 89 <-- 89 --> PDF |
stavljenje strukture šume, u svrhu postizanja što većih prihoda. To je rezultiralo smanjenjem broja vrsta dr veća na račun drugih, stvarajući homogene strukture bez osiguranja biološke raznolikosti. Danas, u kontekstu povećane pozornosti dinamičkim procesima unutar šumskih ekosustava, pridaje se veća važnost ostalim komponentama, koje pogotovo u mediteranskom okružju imaju višestruke vrijednosti. Tu su šume vrlo često bile izložene preintenzivnim za hva tima, iza kojih je slijedilo dugo razdoblje komplet ne napuštenosti. Analiza sadašnje strukture populacije šume važna je polazna točka za definiranje načina gospodarenja. U ovom članku autori su analizirali strukturalne karakteristike najčešćih oblika šuma na južnimApeninima: – jednodobna bukova šuma, – raznodobna bukova šuma, – visoka, raznodobna šuma bukve i jele i – raznodobna jelova šuma Jednodobna bukova šuma na 1200 m nv nastala je kao posljedica primjene gole sječe, s pričuvom od oko 100 stabala/ha, uglavnom na površinama državnih šu ma. Stara stabla su prepoznatljiva po velikoj krošnji, a ustanovljena starost je 103 godine. U prosjeku po ha ima 317 stabala, prosječni promjer je 40 cm, visina 28 m, te 23 melj nica 37 m i kubatura 412 m. Kvaliteta debla i zdrav stveno stanje su zadovoljavajući. Sporadično se nalazi (zbog zasjene) zastarčeni jelov pomladak. Raznodobna bukova šuma na nadmorskoj visini od 1300 m i blago nagnutom terenu predstavlja dosta čes tu tipologiju šuma u državnom vlasništvu. Njen postanak je vezan na intenzivnu sječu (do 50 % od broja stabala). Obilježavaju je brojna stabla velikih dimenzija, ravnomjerno raspoređenih na cijeloj površini i solidna obnova mladim stablima različitog uzrasta. Po hektaru ima prosječno 1470 stabala, promjera 17,3 cm, visine 17 m, dok dominantna stabla dosežu preko 30 m. Kvaliteta debla i zdravstveno stanje je zadovoljava 23 juće.Temeljnica iznosi 35 m , a kubatura 378 m/ha. Na slage nerazgrađenog listinca su veće nego kod jednodobne bukove šume, što uz veliku pokrivenost tla rezultira slabim pomlađivanjem. Visoka, raznodobna šuma bukve i jele rezultat je prebornog gospodarenja. Ovaj oblik šume je najčešći kod šuma u privatnom vlasništvu te u komunalnim šumama. Analiza je vršena u šumi na nadmorskoj visini između 1200 i 1300 m, najvećeg nagiba do 20%. Obje vrste zastupljene su u manjim grupama, bukve je 57%, a jele 43%po broju stabala (567 po ha). Prosječni promjer bukve je 29 cm, a visina 21 m (max do 30 m). Prosječnipromjer jele je 33 cm, a visina 22 m (max 30 m). 2 Ukupna temeljnica iznosi 42,3 m, od čega na buk 3 vu otpada 52%. Ukupna masa je 477 m/ha od čega je bukve 51%. Distribucija stabala po površini je ravnomjerna. U vertikalnom profilu mogu se razlikovati 6 slojeva, od ko jih najviši sloj sa 26 %broja stabala ima 56%iznosa temeljnice. Krošnje su uspravne i dobro razvijene, a debla ravna i zdrava. Unatoč velike pokrivenosti površine obnova obadviju vrsta je zadovoljavajuća, dok je sloj grmljai prizemnog rašća oskudan. Raznodobna jelova šuma proučavana je na 1200 m nv jugoistočne ekspozicije i nagiba do 15%.Toje čest oblik šuma. Radi se o grupama jele razne starosti, na manjim površinama unutar miješane, visoke šume jele i bukve, a nastale su kao rezultat antropološkog djelovanja. Najčešće su sastavljene od grupa stabala sličnih dimenzija ili jednog velikog stabla okruženog manjim stablima podjednakih dimenzija. U ovom primjeru ima 500 stabala po hektaru, prosječnog promjera od 36 cm i visine od 23 m. Debla su cilindrična, dobrim dijelom 2 bez grana i zdrava. Temeljnica iznosi 48 m , a drvna 3 masa 538 m/ha. Učešće bukve unutar šume je ograničeno, ali je pomladak evidentan. Cilj ove analize je procjena utjecaja načina gospodarenja na strukturu šume. Šumski ekosustavi su biološki kompleksni, s tendencijom prema kontinuiranim promjenama, što je rezultat interakcije između prirodnih i antropoloških čimbenika. Gospodarenje šumama ne smije podržavati “status quo”, već ga treba prilagoditi promjenama u okružju, što klasično gospodarenje ne omogućava. Analiza strukture šume, opisane u ovom članku, evi dentno daje prednost složenoj strukturi, koja je u sta nju zadržati karakteristike pejzaža, stabilnost i obnovu, što najbolje omogućava preborna sječa, osiguravajući biološku raznolikost, bez rizika degradacije ekosustava. U promijenjenim socijalno-ekonomskim odnosima važnost šume poprima druge vrijednosti, bitne za kvalitetu ljud skogživota. Mattia Scire, Ugo Chiavetta, Marco Marchetti: Uređivanje šuma i promjene u gospodarenju na zaštićenim područjima Realizacija plana gospodarenja i uređivanje šuma na zaštićenim područjima, gdje postoje interesi različitih subjekata,zahtijeva drukčiji pristup u planiranju i programiranju aktivnosti. Posljednjih godina sve se više ukazivala potreba uključivanja drugih subjekata u javne odluke: administracije, udruge privatnika i običnih građana.Tako bi se ublažili eventualni sukobi koji mogu nastati među zainteresiranim stranama. Gospodarenje i uređivanje šuma u prirodnim parkovima sadržaj je mnogih istraživanja u svrhu definiranja tehnike šumskouzgojnih zahvata koji osiguravaju stabilnost i održivost. Gospodarenjem šumama u zaštićenim područjima, treba naći kompromis između raznih interesa usmjerenih prema šumi, donositi multiobjektivna planiranja, koje zahtijeva mozaik područja raznih |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 90 <-- 90 --> PDF |
obilježja.Treba odrediti zaštitne zone i područja korište nja šumskih resursa. Istraživanja su vršena u Regionalnom prirodnom parku Monti Lucretili u regiji Lazio, provinciji Roma, u čijem upravljanju sudjeluje 12 općina, 2 planinske op ćine, Poljoprivredni fakultet i Uprava parka. Zaštićena površina iznosi oko 18.000 ha, a sastoji se od Područja posebne zaštite, zvane Monti Lucretili i 3 lo kacije od opće važnosti. Područje istraživanja nalazi se na zapadnoj strani Parka, s kojim gospodare općina Scandriglia i Marcellina i Poljoprivredni fakultet iz Pozzaglia Sabino (RI). Područje se nalazi na obroncimaApenina premaTirenskom moru, na nadmorskoj visini od 1000 do 1200 m. Unatoč prosječnim godišnjim oborinama od preko 1000 mm, ljeta su vrlo sušna. Vegetacija je raznolika, ovisno o visini, ekspoziciji, inklinaciji i pedološkim osobinama. Oblik gospodarenja su pretežito panjače, s djelomičnim prijelazom u visoku šumu. Od šumskih vrsta zastupljeni su:cer, medunac, crni jasen, česmina i javor mliječ. Najveći dio tih šuma je u dobi 40 do 50 godina, što prelazi limite starosti određene uredbom regije Lazio. Istom uredbom predviđena je konverzija panja ča u visoku šumu. Sadašnje stanje šuma pretežito je posljedica poslijeratnog napuštanja korištenja drveta za potrebe proizvodnje ugljena. Tek u posljednje vrijeme povećala se potreba za ogrijevnim drvetom, te za vrjednijom i dostup nijom drvnom masom. Na dijelu Parka kojim gospodari 6 općina na površini od 7100 ha, plan gospodarenja ima pretežito cilj očuvanje ambijentalnih vrijednosti, uz respektiranje potreba lokalnog stanovništva.Toje naturalističko gospodarenje koje istovremeno daje mogućnost ostvarenja prihoda. Plan se zasniva na sljedećim tehničkim načelima: – turnus panjača 30 godina, – podjela šumskih parcela na dijelove s različitim načinom gospodarenja, – stvaranje mozaika površina za iskorištavanje, u veličini 3 do 5 ha, – odrediti najveći dio površina za konverziju u visoku šumu, prirodnom evolucijom i – izbjegavanje sječe radi stvaranja “tampon pojasa” na granici s pašnjačkim površinama. Plan je trebao vrijediti za razdoblje od 2003. do 2012. godine, ali zbog dugog vremena usuglašavanja za interesiranih strana, primjena je produžena. Zahtjevi sudionika u gospodarenju odnosili su se na: trajanje turnusa ophodnje, veličinu minimalnih po vršina za iskorištavanje i na broj stabala koja trebaju ostati nakon sječe u grupama (120 do 150 po ha). Pozitivni učinci odnose se na poboljšanje stanišnih uvjeta, očuvanje varijabilnosti šumskih vrsta, smanjivanje zasjene i pojednostavljenje radova na iskorištavanju šuma. Predviđeno je također da se ostave po svakom hektaru dva do tri stabla u dobroj kondiciji na prirodno starenje, radi poboljšanja ornitoloških uvjeta. Za ostale dijelove parka također su napravljeni planovi gospodarenja i uređivanja uz usuglašavanja zahtjeva zainteresiranih strana. Piermaria Corona,Roberto Cibella,Giuseppe Pizzurro, Donato Salvatore La Mela Veca: Tablice za kubaturu šumskih sastojina Sicilije Određivanje volumena drvne mase u šumskim sas to jinama osnovni je element za realizaciju uzgojnih i uređivačkih planova.Tiskupi radovi, ne samo da daju podatke o kvantitativnom stanju šume, već ukazuju na potrebe promjena u budućim zahvatima. Zadnjih desetljeća u Italiji se nastoje pojednostaviti te radnje i stvoriti tablice za kubaturu na temelju sred nje ili dominantne visine i temeljnice po hektaru. Ove tablice za kubaturu drvne mase primjenjuju se u slučajevima kada treba procijeniti ukupnu drvnu masu, bez obzira na učešće raznih sortimenata, što je uglavnom slučaj kod panjača. Za konstrukciju tablica za kubaturu šuma na Siciliji, korišteni su podaci iz mjerenja za Nacionalni inventar šuma, kojim su obuhvaćena sva stabla deblja od 5 cm na prsnoj visini. Istraživanja su vršena za površine, na kojima se provodi regularna šumska aktivnost.To su uglavnom šu me: crnike, listopadnih hrastova, bukve, kestena, eukaliptusa, alepskog bora, pinije i kalabrijskog bora.Tešume čine 80%šuma Sicilije. Šume listača klasificirane su u visoke šume i panjače, te miješane od bukve gdje još nije završen proces konverzije. Model, koji iskazuje odnos volumena (V), temeljnice (G) i dominantne visine (Hd), ustanovljen je metodom “stepwise regresion”uobičajenog tipa. Tako je za visoku šumu selekcioniran model: V=A +AG Hd 0 1 U drugim slučajevima produkt G Hd može imati eksponente 0,5; 1; 1,5; 2; 2,5 i 3. Broj uzoraka i dendrometrijske veličine pokazat ćemo na jednom primjeru: Vrsta šume Šuma alepskog bora broj uzoraka 17 dom. visina min = 5,2 m max = 19,8 m srednja = 13,3 m standardna devijacija = 4,0 temeljnica min = 3,03 m 2 max = 44,56 m 2 sr.= 19,86 m 2 st.dev. = 13,42 masa m 3 /ha min = 8 m 3 max = 411 m 3 sr. = 160 m 3 st.dev. = 140 |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 91 <-- 91 --> PDF |
Tako za masu po hektaru za alepski bor vrijedi odnos: V= -4990 + 0,552G Hd, gdje suG i Hd varijable. Po ovoj formuli izračunate su tablice za kubaturu 2 alepskog bora, tako da za temeljnicu od 20 m/ha i domi 3 nantnu visinu od 10 m, masa po hektaru iznosi 105 m. Na isti način izrađene su formule za ostale šumske vrste, te za visoku šumu i panjače. Ovako izračunate tablice dobro su primjenjive u zaštićenim zonama, kao i kod procjene biomase za ener get skodrvo. Frane Grospić AUSTRIAN JOURNALOF FOREST SCIENCE (Austrijski časopis za šumarsku znanost – Centralblat fur das gesamte Fortwesen) Austrijski časopis za znanost u šumarstvu osnovao je RudolfMicklitz 1875. godine u sastavu Instituta za šumarstvo Sveučilišta zaznanost o tlu i klimi (BOKU) u Beču. Ciljevi i djelokrug su muobjavljivanje znanstvenih radova iz šumarsko-drvnotehnološke znanosti, znanosti iz ekologije, zaštite prirode, kao i istraživanja šumskih ekosustava.Važno područje djelovanja je premošćivanje nesporazuma između znanstvenika, menadžera i političara. Časopis objavljuje stručne rasprave, rezultate terenskih studija, kao i rezultate koji se odnose na specijalna područja. Radovi se objavljujuna njemačkom i engleskom jeziku, a svakije recenziran. Prikazat ćemo sadržaj 126. godišta časopisa, svezak 1–2, za razdoblje siječanj-lipanj 2009.god., koji ukup no ima 117 stranica, a zatim svezak 3, za razdoblje srpanjrujan, koji ima ukupno 77 stranica. Glavni ured nik 126. godišta je Dr. Harald Mauser. Hans A.Jobstl:Inovacije u obračunima vrijednosti šuma – Knjiženje vrijednosti šuma i nedrvnih proizvoda u gospodarenju šumama, nacionalni obračun i izvještavanje Obračun vrijednosti šuma je važan i složen postupak za šumarski sektor. Gospodarska uloga obračuna postala je odlučujuća kada društvo razmatra njegove vrijednosti i očekivanja od šuma. Pretpostavka većeg značenja ekonomskih, ekoloških i socijalnih ciljeva, tražimonetarni i financijski obračun drvne zalihe, kao i općekorisnih šumskih resursa. Osim toga, osigurava osnovu za donošenje odluka i unutarnju kontrolu. Obračun je značajan za obavještavanje privatnih vlasnika šuma i informira ih o ekonomskoj i ekološkoj situaciji te socijalnoj službi šumarstva. Obračun ima svoje vlastite definicije o realnom izvještavanju na tržištu i netržišnim vrijednostima, uključujući i vrijednost općekorisnih funkcija šuma.Tiproblemi su djelomično stari i nekoliko stoljeća, ali su i novi, te čine različita područja, a predstavljeni su na IUFRO- Svjetskom kongresu uAustraliji. Nakon toga se započelo s istraživanjima ukupne vrijednosti šuma. Gospodarenje šumama za bilo koje svrhe zahtijeva mnogo različitih informacija. Glavni izvor za osiguranje informacija je sustav obračuna, koji ispunjava, kako unutarnje, tako i vanjske uvjete. S jedne strane, osigurava bazu za donošenje odluka i unutarnju kontrolu, a s druge strane treba informirati privatne vlasnike šuma i obavijestiti iho ekonomskoj i socijalnoj situaciji, kao i o nedrvnom sektoru u šumarstvu. Kriteriji o održivom razvoju u odnosu na okoliš su od vrlo velikog značenja u izvještavanju. Nacionalno vrednovanje postaje sve važnije u političkom smislu. Pojedine organizacije objašnjavaju postupke i procedure kojima jecilj standardizacija, harmonizacija i kompatibilnost. Uobičajeni obračun po upravama šuma u širem smislu, može biti definiran kao financijski obračun troškova gospodarenja šumama. Troškove gospodarenja čine svi oblici aktivnosti radi osiguranja relevantnih podataka za gospodarske procese. Njihov je glavni cilj izračun troškova, a u daljnji postupak treba uključiti i socijalni izračun koji sadrži adekvatna gledišta života (kvalitetu, blagostanje). Vrijednost ekološkog obračuna služi upravama za korištenje svih vrsta materijala i energije, i upozorava na nepoželjne učinke korištenja materijala i energije.Tijekom proteklih stoljeća propisivani su mnogi postupci o primjeni drvne zalihe, ali nisu prihvaćeni u praksi. Okolišne koristi nisu se mogle monetarnim postupkom procijeniti. Radi toga se koriste samo pozitivni rezultati. Hans A.Jobstl:Drvna zaliha i ekološke koristi od obračuna vrijednosti Gospodarenje šumama odvija se na terenu u obračunskim jedinicama, a zahtijeva različite informacije. Temeljna informacija je obračunski sustav, koji služi za unutarnju kontrolu potrebnu privatnim vlasnicima, a odnosi se na ekonomska i socijalna stajališta šumskih radova. Obračun vrijednosti šuma imavažne nedostatke, jer su periodičneizmjere drvne zalihe manjkavo provedene, a ostala postignućau odnosu na okolišnisu adekvatno prikazana. Mnogi postupci u svezi s drvnom zalihom su tijekom proteklih stoljeća propisivani, ali ni jedanpostupak nije prihvaćen. Što se tiče okolišnih koristi (opće korisne funkcije) nisu se mogle monetarnim načinom procijeniti. |