DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 89 <-- 89 --> PDF |
stavljenje strukture šume, u svrhu postizanja što većih prihoda. To je rezultiralo smanjenjem broja vrsta dr veća na račun drugih, stvarajući homogene strukture bez osiguranja biološke raznolikosti. Danas, u kontekstu povećane pozornosti dinamičkim procesima unutar šumskih ekosustava, pridaje se veća važnost ostalim komponentama, koje pogotovo u mediteranskom okružju imaju višestruke vrijednosti. Tu su šume vrlo često bile izložene preintenzivnim za hva tima, iza kojih je slijedilo dugo razdoblje komplet ne napuštenosti. Analiza sadašnje strukture populacije šume važna je polazna točka za definiranje načina gospodarenja. U ovom članku autori su analizirali strukturalne karakteristike najčešćih oblika šuma na južnimApeninima: – jednodobna bukova šuma, – raznodobna bukova šuma, – visoka, raznodobna šuma bukve i jele i – raznodobna jelova šuma Jednodobna bukova šuma na 1200 m nv nastala je kao posljedica primjene gole sječe, s pričuvom od oko 100 stabala/ha, uglavnom na površinama državnih šu ma. Stara stabla su prepoznatljiva po velikoj krošnji, a ustanovljena starost je 103 godine. U prosjeku po ha ima 317 stabala, prosječni promjer je 40 cm, visina 28 m, te 23 melj nica 37 m i kubatura 412 m. Kvaliteta debla i zdrav stveno stanje su zadovoljavajući. Sporadično se nalazi (zbog zasjene) zastarčeni jelov pomladak. Raznodobna bukova šuma na nadmorskoj visini od 1300 m i blago nagnutom terenu predstavlja dosta čes tu tipologiju šuma u državnom vlasništvu. Njen postanak je vezan na intenzivnu sječu (do 50 % od broja stabala). Obilježavaju je brojna stabla velikih dimenzija, ravnomjerno raspoređenih na cijeloj površini i solidna obnova mladim stablima različitog uzrasta. Po hektaru ima prosječno 1470 stabala, promjera 17,3 cm, visine 17 m, dok dominantna stabla dosežu preko 30 m. Kvaliteta debla i zdravstveno stanje je zadovoljava 23 juće.Temeljnica iznosi 35 m , a kubatura 378 m/ha. Na slage nerazgrađenog listinca su veće nego kod jednodobne bukove šume, što uz veliku pokrivenost tla rezultira slabim pomlađivanjem. Visoka, raznodobna šuma bukve i jele rezultat je prebornog gospodarenja. Ovaj oblik šume je najčešći kod šuma u privatnom vlasništvu te u komunalnim šumama. Analiza je vršena u šumi na nadmorskoj visini između 1200 i 1300 m, najvećeg nagiba do 20%. Obje vrste zastupljene su u manjim grupama, bukve je 57%, a jele 43%po broju stabala (567 po ha). Prosječni promjer bukve je 29 cm, a visina 21 m (max do 30 m). Prosječnipromjer jele je 33 cm, a visina 22 m (max 30 m). 2 Ukupna temeljnica iznosi 42,3 m, od čega na buk 3 vu otpada 52%. Ukupna masa je 477 m/ha od čega je bukve 51%. Distribucija stabala po površini je ravnomjerna. U vertikalnom profilu mogu se razlikovati 6 slojeva, od ko jih najviši sloj sa 26 %broja stabala ima 56%iznosa temeljnice. Krošnje su uspravne i dobro razvijene, a debla ravna i zdrava. Unatoč velike pokrivenosti površine obnova obadviju vrsta je zadovoljavajuća, dok je sloj grmljai prizemnog rašća oskudan. Raznodobna jelova šuma proučavana je na 1200 m nv jugoistočne ekspozicije i nagiba do 15%.Toje čest oblik šuma. Radi se o grupama jele razne starosti, na manjim površinama unutar miješane, visoke šume jele i bukve, a nastale su kao rezultat antropološkog djelovanja. Najčešće su sastavljene od grupa stabala sličnih dimenzija ili jednog velikog stabla okruženog manjim stablima podjednakih dimenzija. U ovom primjeru ima 500 stabala po hektaru, prosječnog promjera od 36 cm i visine od 23 m. Debla su cilindrična, dobrim dijelom 2 bez grana i zdrava. Temeljnica iznosi 48 m , a drvna 3 masa 538 m/ha. Učešće bukve unutar šume je ograničeno, ali je pomladak evidentan. Cilj ove analize je procjena utjecaja načina gospodarenja na strukturu šume. Šumski ekosustavi su biološki kompleksni, s tendencijom prema kontinuiranim promjenama, što je rezultat interakcije između prirodnih i antropoloških čimbenika. Gospodarenje šumama ne smije podržavati “status quo”, već ga treba prilagoditi promjenama u okružju, što klasično gospodarenje ne omogućava. Analiza strukture šume, opisane u ovom članku, evi dentno daje prednost složenoj strukturi, koja je u sta nju zadržati karakteristike pejzaža, stabilnost i obnovu, što najbolje omogućava preborna sječa, osiguravajući biološku raznolikost, bez rizika degradacije ekosustava. U promijenjenim socijalno-ekonomskim odnosima važnost šume poprima druge vrijednosti, bitne za kvalitetu ljud skogživota. Mattia Scire, Ugo Chiavetta, Marco Marchetti: Uređivanje šuma i promjene u gospodarenju na zaštićenim područjima Realizacija plana gospodarenja i uređivanje šuma na zaštićenim područjima, gdje postoje interesi različitih subjekata,zahtijeva drukčiji pristup u planiranju i programiranju aktivnosti. Posljednjih godina sve se više ukazivala potreba uključivanja drugih subjekata u javne odluke: administracije, udruge privatnika i običnih građana.Tako bi se ublažili eventualni sukobi koji mogu nastati među zainteresiranim stranama. Gospodarenje i uređivanje šuma u prirodnim parkovima sadržaj je mnogih istraživanja u svrhu definiranja tehnike šumskouzgojnih zahvata koji osiguravaju stabilnost i održivost. Gospodarenjem šumama u zaštićenim područjima, treba naći kompromis između raznih interesa usmjerenih prema šumi, donositi multiobjektivna planiranja, koje zahtijeva mozaik područja raznih |