DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 93 <-- 93 --> PDF |
Zatim slijedi slikovni i tekstualni prikaz veličanstvenih stabala planete Zemlje, od istoka do zapada i od sjevera do juga. Na kraju se dajePregled sistematike stabalaiRegistar. U podnaslovu“Što su stabla”autor daje definiciju da su stabla trajne samonoseće drvene biljke, a sastoje se od debla, krošnje, grana i listova. Uvjeti rasta određuju što je stablo. Stabla su bez sumnje najstariji i najveći stanovnici Zemlje. U podnaslovu“Razvoj stabala”, autor ističe da je razvoj drveća započeo prije 400 milijuna godina, a 20 mi lijuna godina kasnije javljaju se biljke slične stablima. Evolucija je uvjetovala razvoj i današnje oblike stabala. Rastom i razvojem biljaka, a napose drveća, omogućen je život životinjama i ljudima. Djelovanjem čovjeka mnoge vrste drveća našle su nova staništa. U podnaslovu“Odnos prema stablima”naglašava se da su se sve svjetske civilizacijske kulture prema drveću odnosile s poštovanjem. U prošlosti stabla su štovana poput božanstva, stabla su bila sveta, bila su dar bogova ili njihovo prebivalište. Čovjek je svojom sviješću i aktivnošću od pamtivijeka utjecao na svijet drveća, a utjecaj je bio i obrnut. Tragična je činjenica da je na Zemlji izgubljeno oko 80 % nekadašnjih šuma, a još je tragičnije da se u današnje doba godišnje iskrči oko 15 milijuna hektara šuma, uglavnom u tropskom području. Uništavanje šuma je ekološki i etički nedopustivo. U podnaslovu “Hommage prijateljima drveća”, ističe se da su se otprilike 100 godina unatrag pojavili prvi pioniri zaštite prirode, koji nastoje spriječiti uništavanje šuma. Smatramo da za te pionire i suvremene zaštitare nema boljeg priručnika od ove knjige. U njoj piše što smo imali, što smo nepovratno uništili i što nas čeka ako ne promijenimo naš stav i aktivnosti u odnosu na šume. Nit vodilja autora ove knjige nisu bila divovska i grandiozna stabla, već njihova ljepota i raznolikost. Ovdje je bitna botanička povezanost s geološkim i ekološkim uvjetima za svaku predstavljenu vrstu drveća. Sadržaj ove knjige nema posebnih naslova. Svaka vrsta je jedan naslov. Slikom i tekstom prikazane su 72 vrste drveća, odnosno stabala, od paprati Novog Zelanda, do zmajevca s Kanarskog otočja.Toje niz, odnosno kolona veličanstvenih ljepotana rasutih po cijeloj Zemlji. Na kraju knjige nalazi sePregled sistematike stabala. Biljno carstvo ima sistematsku podjelu: podcars tva, odjeljke, pododjeljke, razrede, podrazrede, redove, porodice, rodove, do vrste. Svaka opisana vrsta smještena je u njenu sistematsku pripadnost. Posebno je naglašeno koliko porodica ima rodova, a rod vrste i gdje ih možemo naći, što je izuzetno interesantno.Toje globalni pregled pojedinih vrsta drveća. Na kraju se nalazi koristan Registar, koji omogućuje pronalaženje vrsta drveća i najvažnijih pojmova koji se obrađuju u ovoj knjizi. Golemi mamutovci |