DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2009 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Zbornika kao poveznicu s ranije objavljenim zbornikom i monografijom, s obradom tema, kao što su primjerice: povijest udruge, značaj i djelovanje udruge, njen doprinos posljednjih 50 godina ukupnom razvoju tehničke struke i gospodarstva u Splitu i široj zajednici, na oko 900 stranica. Kako kroz naporan rad uređivač kog odbora predstavnika svih 9 udruga nije bilo mogu će završiti i na vrijeme tiskati Zbornik, tiskana je “Knjiga sažetaka” radova, a cjeloviti radovi po društvima –dotičnim strukama, bit će tiskani u Zborniku tijekom 2009. godine. U ovoj prigodi, uzvanicimai gostima u prepunom kazalištu(600 nazočnih),uručena je “Knjiga sažetaka”radi upoznavanja s djelatnošću, svrhom i položajem Zajednice u društvu i gradu Splitu. Iz povijesnice ZUIS-a proizlazi da su dana 16. veljače 1908. god. inženjeri grada Splita, njih tridesetak, održali sastanak s ciljem osnivanja svoje udruge. Uži odbor sastavio je Statut kojegaje odobrilo Namjesništvo u Zadru. Za prvg predsjednika između 13 članova uprave bio je izabran KarloČičin.Središnjica Društva bila je u Splitu sa sekcijama u Zadru, Dubrovniku i Trstu.Društvo je brojilo između 40 i 60 članova u koje mu su se zalaganjem i radom isticali inženjeri: Kamilo Tončić, Petar Smoljanović i Krunoslav Musanić. Označajkama i obilježjima rada u prvim godinama postojanja nema dostatnih spoznaja,s obziromna nepovoljne uvjete u kojima su djelovali. Nastojali suodržati i učvrstiti svoje mjesto u društvenom okruženju i konkurenciji stranih stručnjaka. Radi toga je krajem 1909. go- dine iz Društva poslana predstavka Dalmatinskom Saboru u Zadru sa zahtjevom da se izrada projekata i gradnja objekata povjerava domaćim inženjerima. Djelovanje i rad Društva u prilikama pred Prvi svjetski rat u sukladnosti je s općim prilikama u svijetu, pa time i njegova djelatnost i afirmacija zamire. PropašćuAustougarske monarhije i ujedinjenjem naroda na području Balkana u Kraljevinu SHS, osniva se Udruženje jugoslavenskih inženjera i arhitekata, sa sekcijama u većim gradovima. Među njima posebice se ističe Sekcija Split s prvim predsjednikom inženjerom Petrom Senjanovićem, koja okuplja i inženjere iz svih mjesta Dalmacije. Početkom svake godine Sekcija je održavala godišnje skupštine na kojima su se birale nove uprave, a njeni predstavnici sudjelovali su na glavnim skupštinama središnjice. Za naglasiti je iz spoznaja HŠD i “Knjige sažetaka” kao prethodnice “Zbornika 100 godina ZUIS-a”, da se od 5–8 lipnja 1921. godine održala u Zagrebu konstituirajuća skupština Šumarskog udruženja u Kraljevini SHS uz nazočnost više od 200 šumara i šumarskih industrijalaca iz svih krajeva tadašnje države, zasigurno i predstavnika iz Dalmacije, pa se tom zgodom u sukladnosti s državnopravnim promjenama osni va Jugoslavensko šumarsko udruženje (JŠU). Na održanoj Skupštini Hrvatskog šumarskog društva 12. svibnja 1922. godine pristupilo se prisilno likvidaciji tog Društva s pristupanjem u JŠU sa svom imovinom, ali sa središnjicom u Šumarskom domu u Zagrebu, jer u novoj državiu Beogradu, nije bilo moguće naći odgovarajuću zgradu. I naravno, nesporno za ta hegemonijska vremena, za predsjednika JUŠ-a postavljen je dr. Đoka JovanovićizBeograda. Za povijest Šumarskog društva o događanjima u Dal maciji, vrijedno je istaknuti održavanje 59. Glavne godišnje skupštine JŠU-a15. i 17. rujna 1935. godine u Splitu i Jelsi na otoku Hvaru. Skupštinu je otvorio predsjednik dr. Josip Balen uGradskoj vjećnici u Splitu, istaknuvši da se taj skup održava na obalama Jadrana, gdje je šuma potrebnakao zrak imore i kao svagdašnji kruh. Diplomirani inženjer Josip Marčić održao je predavanje: “O bivšim, sadašnjim i budućim šumama na dalmatinskom kršu”. Tom prilikom dodjeljena je svečana diploma za rad na pošumljavanju krša Društvu Marjan i Hrvatskom planinarskom društvu, podružnici “Mosor”u Splitu. Na skupu je donešena rezolucija o pojačanom čuvanju šuma, pomoć narodu u pošumljavanju, promidžbi šuma na Jadranu i o držanju koza. Istog dana donijeta je rezolucija, upućena Kraljevskoj vladi, da osim pomoći koju ta daje u obliku zajma za pošumljavanja na kršu, dade potporu u donošenju zakona o podijeli općih i državnih pustih zemljišta s naglaskom na neproduktivna zemljišta krša Primorske banovine. Nakon dva dana rada Skupštine, 17. rujna,98 članova i sudjelovatelja Skupštini krenuli su brodom u Jelsu na otoku Hvaru. Inženjer Josp Zaluški je 18. rujna održao predavanje na temu“O problemima šumarstva otoka Hvara”, a inženjerBeltram “Opotrebama šumarstva u Dalmatinskom dijelu Primorske banovine”. Nakon završetka skupštine, skupštinari su otišlibrodom do pitoresknog mjestaVrboska na Hvaru, razgledajući borove kulture i način gospodarenja u privatnom vlasništvu te povijesno kulturne spomenike mjesta. Dana 20. rujna dio članova obišao je mjesta otoka Hvara, a neki članovi posjetili su druge dijelove Dalmacije. Uoči Drugog svjetskog rata 1939. godine, uspostavom Banovine Hrvatske kao konfederalne jedinice Kraljevine Jugoslavije, šumari izlaze iz Jugoslavenskog šumarskog udruženja i ponovo osnivaju Hrvatsko šumarsko društvo, pa je na Skupštini 17. ožujka 1940. godine za predsjednika izabran Ante Abramović, dipl. ing. iz Zagreba. Jedan od dva podpredsjednika bio je ČedoKoludrović,dipl. ing. izSplita, a jedan od 12 odbornika bio je PetarMatković,dipl. ing., također iz Splita. Hrvatsko šumarsko društvo nastavlja stručno djelovanje i u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, kada za tajnika Društva bude izabran OskarPiškorić,dipl. ing., koji je nakonDrugog svjetskog rata godine, 1948. god. imenovan za profesora u Srednjoj šumarskoj školi za krš u Splitu. Tijekom održavanja II sjednice Upravnog odbora 15. prosinca 1940. godine u Zagrebu, inženjer |