DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 17 <-- 17 --> PDF |
M. Idžojtić, M. Zebec, I. Poljak: REVITALIZACIJA ARBORETUMA LISIČINE Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 5-18 duglazija (Pseudotsuga menziesii), kultivar bodljikave sculus × neglecta i Aesculus glabra), posađeni u većim, smreke (Picea pungens ‘Glauca’) i divlji kesteni (Ae-kompaktnim grupama, poput oglednih nasada. 3. OCJENA STANJA ARBORETUMA – The Review of the Existing State of Arboretum U hortikulturnom dijelu Arboretuma, koji se nalazi uz prilaznu cestu (slika 2) i posjetitelji ga najčešće obi- laze, granice između pojedinih polja više nisu jasne, osim ako prolaze većim putovima ili stazama. Zasađe ne biljke nisu primjereno održavane te je radi funkcionalnosti ploha i estetskog izgleda biljaka bilo potrebno obaviti odgovarajuće arborikulturne radove. Dio bilja ka se osušio, te su tijekom posljednje tri godine uklonje ne (slika 3). Dosta je biljaka posađeno preblizu jedna drugoj, nisu bile na vrijeme prorijeđene, pa ovisno o uzrastu, neke od njih nisu imale dovoljno mjesta za svoj rast i razvoj punog profila krošnje. Za svaki pojedini slučaj bilo je potrebno odlučiti što treba učiniti, kako bi se što više biljaka očuvalo. Neke od zasađenih biljaka pokazale su se invazivne, te su se nekontrolirano proširile po ostalim dijelovima Arboretuma (npr. Elaeagnus umbellata), a također je došlo i do zarastanja poznatom invazivnom vrstom, običnim bagremom (Robinia pseudoacacia) i samoniklim autohtonim vrstama (najviše običnom kupinom, Rubus fruticosus). U cijelome je Arboretumu potrebno stalno uklanjanje takvih biljaka i treba paziti da se više ne sade one vrste za koje se zna da su invazivne ili su potencijalno invazivne. Dio biljaka oštećen je od abiotskih i biotskih čimbenika, od kojih posebno treba naglasiti oštećenja od divljači. Taj je problem djelomično riješen postavljanjem ograde oko Arboretuma (slika 4), ali je u međuvremenu postojeća drvena ograda uz cestu dotrajala i Slika 2. Pristupna cesta. Figure 2 The approach road. Slika 3. Suhe četinjače. Figure 3 The withered conifers. Slika 4. Nova ograda. Figure 4 The new fence. postala nefunkcionalna. Problem divljači rješava se izlovom, a oštećene biljke treba sanirati. Hortikulturni dio može poslužiti kao ogledni dio za uređenje cijelog Arboretuma te ima prioritet tijekom revitalizacije. Posebnu vrijednost imaju brojni kultivari četinjača, pa se može reći da je Arboretum Lisičine među najbogatijim živim zbirkama različitih svojti četinjača u Hrvatskoj (slika 5). Nakon navedenih arborikulturnih i infrastrukturnih rado va te determinacije biljaka radi se, sukcesiv no po |