DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 19-24 UDK 630* 164 + 188 (001) KOROLOŠKE I FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE VRSTE Quercus coccifera L. U HRVATSKOJ CHOROLOGICAL AND PHYTOSOCIOLOGICAL CHARACTERISTICS OF Quercus Coccifera L. IN CROATIA Ivo TRINAJSTIĆ* SAŽETAK: Oštrika ili prnar (Quercus coccifera) zajedno s vrstom Quercus calliprinos jedna je od dviju usko srodnih vrsta. U taksonomskom smislu kompleks Q. coccifera agg. može se shvaćati na nekoliko načina. U jednom slučaju oba se taksona smatraju samostalnim vrstama – Q. coccifera i Q. calliprinos. U dru gom slučaju u statusu podvrste, razlikuju se Q. coccifera subsp. coccifera i Q. coccifera subsp. calliprinos. Slično je nomenklaturno rješenje i u statusu varijeteta. Napokon, postoji i gledište da je Q. calliprinos samo mlađi sinonim od Q. coccifera. U hrvatskom dijelu (Kvarnersko primorje, Dalmacija) istočnojadranskoga primorja oštrika je poznata s otoka Lošinja (Studenčić, Veli bok. Nerezine, Ćunski), Korčule (Lumbarda, Dominče), Mljeta (Saoplunara), poluotoka Pelješca (Orebić, Ruskovići, Potomje) i Konavala (Ćilipi, Pendovo Selo kod Cavtata). U fitocenološko-sintaksonomskom smislu oštrika izgrađuje posebnu šumsku zajednicu Fraxino orno-Quercetum cocciferae H-ić. corr. Trinajstić, 2008 (= Orno-Cocciferetum H-ić, nom. illegit.) koja je pobliže proučavana u širem području Orebića (Orebić, Ruskovići) i njen je floristički sastav prikazan u tablici 1. Ključne riječi: Quercus coccifera, korološke i fitocenološke značajke, Hrvatska UVOD – Introduction Duž vazdazelenoga dijela Sredozemlja kompleks Osim toga, Q. calliprins vrlo često ima u listu dva sloja Quercus coccifera agg. prema jednom gledištu (usp. palisadnih stanica, pa je njegov mezofil debeo preko 300 Camus 1934-1939) obuhvaća dvije samostalne vrste mi krometara, dok Q. coccifera ima uglavnom samo je – Q. coccifera L. i Q. calliprinos Webb. Prema drugom dan sloj palisadnih stanica, pa debljina mezofila ne pregledištu (Schwarz 1936) radi se samo o jednoj vrsti – lazi 300 mikrometara. Isto tako mlade grančice (izbojci) Q. coccifera s dvije podvrste (subsp. coccifera i subsp. Q. calliprinos su maljavo dlakave, a Q. coccifera potpu calliprinos (Webb) Holmboe). Prema trećem gledištu no gole. Navedene spoznaje Camus (1934: 434–435) (Greuter i dr. 1984) radi se o samo jednoj vrsti – Q. je odmah uvrstila u analitički ključ: coccifera, dok je ime Q. calliprinos svedeno na status 1 a Mlade grančice (izbojci) su maljavo dlakave; mlađega sinonima. hipoderma je dobro razvijena; Mezofil je debeo Problem sigurnoga razlikovanja srodnih vrsta Q. preko 300 mikrometara, sastoji se od dva sloja coccifera i Q. calliprinos pokušala je definitivno riješiti palisadnog parenhima: Q. calliprinos b Mlade grančice (izbojci) su gole; hipoderma nije francuska dendrologinja A. Camus (1934–1939) kada je ustanovila da Q. calliprinos ispod gornje epiderme razvijena; mezofil je debeo ispod 250–280 mikrometara i ima samo jedan sloj palisadnog ima dobro razvijen hipodermalni sloj, a Q. coccifera is parenhima: Q. coccifera pod gornje epiderme nema razvijen hipodermalni sloj. Uvažimo li značajke anatomske građe lista i shvati mo li pojam vrste u užem smislu (usp. Trinajstić 1990) Prof. dr. sc. Ivo Trinajstić, Dunjevac 2, HR-10000 Zagreb, Hrvatska/Croatia priklanjamo se gledištima prema kojima su Q. coc cifera |