DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 25 <-- 25 --> PDF |
I. Trinajstić: KOROLOŠKE I FITOCENOLOŠKE ZNAČAJKE VRSTE Quercus coccifera L. U HRVATSKOJ Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 19-24 iz okolice Orebića na poluotoku Pelješcu, u statusu aso-menovati u Orno-Quercetum cocciferae H-ić. 1958 cijacije, opisao i proučio pod imenom “Orno-Coccifere-(usp. Trinajstić 1985), te napokon u Fraxino ornotum”. Zbog nomenklaturnih razloga, a u skladu sa Quercetum cocciferae H-ić. (1958) 1985, corr. T rinajsuvrememnim sintaksonomskim nomenklaturnim pravi-stić 2008 (usp. Trinajstić 2008). lima, bilo je potrebno navedenu asocijaciju najprije prei- LITERATURA – References Adamović, L., 1911: Die Pflanzenwelt Dalmatiens. Leipzig. Bačić, T., D. Miličić, 1988: Leaf anatomy of a Quer cus coccifera L. from the east Adriatic Coast. Acta Bot. Croat. 47: 135–144. Barkman, J. J., J. Moravec, S. Rauschert, 1976: Code of Phytosociological Nomenklature. Vegetatio 32: 131–185. Barkman, J. J., J. Moravec, S. Rauschert, 1986: Code of Phytosociological Nomenklature. 2nd Ed. Vegetatio 67: 145–195. Camus, A., 1934–1939: Les Chenes – Monographie du genre Quercus 2. Encyclopédie de Sylviculture 7. Paul Lechevalier. Paris. Haračić, A., 1905: L’Isola di Lussin, il suo clima e la sua vegetazione. Lussinpiccolo. Horvatić, S., 1958: Tipološko raščlanjenje primorske vegetacije gariga i borovih šuma. Acta Bot. Croat. 17: 7–78. Regula-Bevilacqua, Lj., Lj. Ilijanić, 1984: Analyse der Flora der Insel Mljet. Acta Bot. Croat. 4e 3: 119–142. Rohlena, J., 1942: Conspectus florae montenegrinae. Praha. Schwarz, O., 1936: Monographie der Eichen Euro- pas und Mittelmeergebietes. Repert. Spec. Nov. Regni Veg. Sonderbeih. D, 1–400. Trinajstić, I., 1975: Kronološka klasifikacija antropohora s osvrtom na helenopaleofite jadranskog primorja Jugoslavije. Biosistematika 1(1): 79–85. Trinajstić, I., 1976: Chronological classification of the anthropochors. Fragm. Herbol. Jugol. 2: 27–31. Trinajstić, I., 1983: Mješovite zimzeleno-listopadne šume crnike i duba (Quercetum ilicis-virgilianae ass. nov.) južnojadranskog primorja. Akad. Nauk. Umj. BiH. Radovi 27, Odj. Prir. Mat. Nauk. 21: 525–530. Sarajevo. Trinajstić, I., 1984: Sulla sintassonomiá della vegetazione sempreverde della classe Quercetea ilicis Br.-Bl. del litorale adriatico jugoslavo. Not. Fitosoc. 19(1): 77–98. Trinajstić, I., 1985: Fitogeografsko-sintaksonomski pregled vazdazelene šumske vegetacije razreda Quercetea ilicis B. – Bl. u jadranskom primorju Jugoslavije. Poljopr. Šum. Titograd 31(2–3): 71–96. Trinajstić, I., 1985a: Pregled flore otoka Korčule. Acta Bot. Croat. 44: 107–130. Trinajstić, I., 2007: Značenje grčkih i feničkih kolonija za objašnjenje današnje rasprostranjenosti vrsta Quercus coccifera L. i Q. calliprinos Webb u Sredozemlju. 2. hrvatski botanički kongres. Knjiga sažetaka: 53–54. Zagreb. Trinajstić, I., 2008: Biljne zajednice Republike Hrvatske. Akademija šumarskih znanosti, Zagreb. 179 str. Weber, H., H. Moravec, J-P. Theurillat, 2000: International Code of Phytosociological Nomenclaturee 3th Ed. Journ. Veget- Sci. 11: 739–768. SUMMARY: According to some viewpoints (Camus 1934–1939) all along evergreen part of the Mediterranean the Quercus coccifera agg. comprises two species, namely Q. coccifera L. and Q. calliprinos Webb. According to other viewpoint (Schwarz 1936) the question concerns one species only – Q. coccifera with two subspecies (the subsp. coccifera and the subsp. caliprinos (Webb) Holmboe). The third viewpoint (Greuter and co. 1984) is that the question concerns one species – Q. coccifera, the name Q. calliprinos being reduced to a younger synonym status. Relatively the most complete data on the presence of the kermes oak (Q. coccifera) in Croatia are given by Haračić (1905). He reports severasl localities for the island of Lošinj in the Kvarner littoral. These are Studenčić, Veli bok, Nerezine and Ćunski. In Dalmatia Q. coccifera is known from the island |