DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 27 <-- 27 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 UDK 630* 17 (001) FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) THE FLORA OF THE PAPUK NATURE PARK (SLAVONIA, CROATIA) Marija PANDŽA1 SAŽETAK: U radu je analizirana flora Parka prirode Papuk. Istraživanjasu obavljena u razdoblju od 2001. do 2005. godine. Ukupno su zabilježene1223 vrste i podvrste vaskularne flore unutar 121 porodice i 497 rodova. Uradu je obavljena sintaksonomska analiza te ekološka i fitogeografska anali za. Rezultati su predočeni u tablicama (tab. 1–2) i slikama (sl. 1 i 2). U taksonomskoj analizi najzastupljenije su Angiospermae (1171 svojta, 95,7 %) od kojih na Magnoliopsida otpada 931 takson (76,1 %), a na Liliopsi da 240 taksona (19,6 %). S obzirom na broj vrsta najzastupljenija je porodica Asteraceae (106 vrstaili 8,83 %), a zatim slijede Poaceae (96 vrsta ili 7,85 %) i Fabaceae (77 vrstaili 6,30 %). Od 1223 vrste i podvrste tijekom ovih istraživanja nije potvrđenona laz za njih deset. Rezultati analize životnih oblika u flori nekog područja pokazuju odnosflore prema općim klimatskim karakteristikama toga područja. Najzastupljeniji životni oblik u flori Papuka su hemikriptofiti s 589 taksona (48,16 %), zatim slijede terofiti (251 takson, 20, 52 %), geofiti (12,92 %), fanerofiti(12,43 %), kamefiti (3,52 %) i hidrofiti (2,45 %). U fitogeografskoj analizi dominiraju biljke euoroazijskoga flornog elementa (335 taksona, 27,39 %). Velik je udio biljaka široke rasprostranjenosti(oko 18 %), što je pokazatelj jakog antropogenog djelovanja. Na istraživanom području zabilježeno je 50 ugroženih svojti (4,09 %) s popi sa Crvene knjige Republike Hrvatske, od kojih je šest kritično ugroženih, 14ugro ženih i 30 osjetljivih svojti. U flori Papuka zabilježene su 33 vrste iz porodice orhideja (Orchidaceae) koje dolaze na otvorenim površinama i po travnjacima. Preduvjet za njihovooču vanje je održavanje tradicionalnog načina košnje i ispaše travnjačkih povr šina, jer se samo na taj način mogu sačuvati i njihova staništa. U prirodnoj vegetaciji zabilježene su i adventivne biljke. Od adventivnihbi ljaka osobito su zanimljivi neofiti (Acer negundo, Ailanthus altissima, Ambrosia artemisiifolia, Amorpha fruticosa, Artemisia verlotiorum, Bidens tripar tita, Echinocystis lobata, Elodea canadensis, Reynoutria japonica i dr.). Potrebno je pratiti njihovo širenje i poduzimati odgovarajuće mjere za njihovo suzbijnje. Ključne riječi: flora, životni oblik, sintaksonomska analiza, ekološkai fitogeografska analiza, klimatske karakteristike, PP Papuk UVOD – Introduction U razdoblju od 2001. do 2005. godine obavljen je pro glašeno je Parkom prirode 23. travnja 1999. g. i ima niz florističkih istraživanja(u svim vegetacijskim sezo-po vršinu od oko 335 km2.Granice Parka definirane su nama) na području Parka prirode Papuk. To područje Za konom o proglašenju PP Papuk (NN/99). Područje obu hvaća dio papučko-krndijskog gorja, na potezu Kut 1 Dr. sc. Marija Pandža, Murterskih iseljenika 5, jevo – Velika – Kamenska – Vučjak – Zvečevo – Voćin – HR-22 243 Murter, Hrvatska (Croatia) |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 28 <-- 28 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 Slatinski Drenovac – Orahovica – Petrov vrh – Kutjevo. Područje je reljefno razdvojeno od Podravske zaravni na sjeveru i Požeške kotline na jugu. Prostor pripada panonskoj makroregiji, odnosno području tzv. Slavonskog gorja. U sklopu slavonskog gorja Papuk je najrasprostranjenija i najzanimljivija gora i zajedno s Krndijom oblikuje jednu reljefno-pejzažnu cjelinu. Papučko-krn dij sko gorje proteže se u smjeru istok-zapad. Od vrhova ističu se Točak (887 m), Papuk (953 m), Ivačka glava (913 m), Češljakovački vrh (820 m) i Kapovac (792 m) koji su raspoređeni kontinuirano i imaju ulogu vododjelnice brojnim pritocima između glavnih tekućica Drave na sjeveru i Save na jugu. Masiv papučko-krndijskog gorja u Parku prirode Papuk, hidrološki je vrlo bogat nadzemnim i podzemnim vodama. Od potoka i rječica koje su usmjerene savskom slivu značajnije su Brzaja, Stražemanka, Veličanka, Dobočanka, Vetovka i Kutjevačka rijeka. Dravskom slivu gravitiraju Voćinska rijeka, Vojlovica i Kovačica, te Pištanska i Radlovačka rijeka. U navedenom području teren je razveden i obiluje brojnim vrhovima, grebenima, jarcima i uvalama različitih nagiba. Unutar Parka razlikujemo potočne doline, lesne za ravni, brdsko-brežuljkasto pribrežje i središnji dio gorsko planinskoga masiva Papuka i Krndije. Floristička raznolikost PP Papuk uvjetovana je geološko- litološkom građom i klimatskim značajkama. Kli ma istočne Slavonije, od Daruvara do Iloka, po Köp penupripada cfwb”x”klimi, umjereno topla i kiš na, Povijest istraživanja flore Prvi istraživači flore požeškoga kraja, a time i područja Parka, bili su Piller iMitterpacherkoji su u taj kraj krenuli 1782. godine (usp. Hirc 1905). U požeški kraj 1808. g. dolaze Pavao Kitaibel, koji zajedno s profesorom Fabriczyjem istražuje floru oko Kutjeva, Kule i Poreča (usp. Forenbacher 1905: 139). Istraživanjem flore 40-tih godina 19. stoljeća bavio se Požežanim dr. Antun Pavić. Sastavio je veliku her barijsku zbirku, a bio je u vezi s poznatim botaničarima svoga vremena. O njegovoj zbirci piše Kempf (1910: 606) “Požeška gimnazija ima i danas golem i krasno uređen herbarij, koji potječe od liječnika Pavića”. Pavićeva zbirka je vjerojatno propala. Od rezultata Pavićevih istraživanja objavljeno je, na žalost, samo nekoliko zapažanja o nalazima vrstaErythronium dens-canis, Isopyron thalictroides, Eranthis hy emalis, Helleborus dumetorum i H. viridis (Pavić 1851). Osim toga, Pavić je napisao i rad “Slavonsko biljoslovlje”, ali je sudbina rukopisa također nepoznata (usp. Kovačević 1970). U isto vrijeme s Pavićem je botaniziraoEusebius Bauer, profesor požeške gimnazije, koji je kako tvrdi Kauders (1906), “veću pasku nalazištima biljaka posvetio od Pavića”. Obilje podataka o flori nalazimo u djelu Schulzer i dr. (1866) “Die bisher bekannten Pflanzen Slawoniens”. nema sušnog razdoblja, oborina je jednoliko kroz cijelu godinu, a najsušniji dio godine je u hladno go dišnje do ba (usp. Seletković i Katušin 1992). Srednja go dišnja temperatura za tridesetogodišnje razdoblje (1961–1990) klimatološke postaje Požega je 10,6 °C i srednja godišnja količina oborina 782 mm. Litološka podloga izgrađena je od silikatnih stijena i karbonatnih naslaga. Glede visinske raščlanjenosti vegetacije na istraživanom području, možemo zaključiti da postoje tri vegetacijska pojasa (usp. Trinajstić 1995, 1998) brežuljkasti (od 100–250 m) koji pripada pojasu kitnjakovih šuma, brdski (od 250–900 m) kojega karakterizira dominacija bukovih šuma i gorski pojas (iznad 900 m) kojega karakteriziraju bukovo-jelove šum. Unutar ta tri visinska pojasa zastupljen je niz zajednica azonalnog značaja – zajednice čija je pojava tu uvjetovana posebnim prilikama staništa (poplave, litološka podloga i dr.). Fitocenološkim istraživanjima šumske vegetacije PP Papuk (usp. Franjić 2002) utvrđeno je 13 biljnih zajednica koje čine glavninu vegetacije istraživanoga područja. Uz šumske zajednice važna su i druga sta ništa bogata vrstama, kao travnjačke površine, šumski rubovi, močvarna vegetacija. Navedena staništa ne zauzimaju velike površine, ali su važna s prirodo-znanstvenog gledišta. – The history of research Biljni svijet u okolici Kutjeva proučavao je i Viktor Janka(usp. Hirc 1919). Schlosser i Vukotinović udjelu “Flora Croatica”( 1869) navede i brojne biljke iz požeškoga kraja. Profesor Kraljevske velike gimnazije u Požegi Ivan Komlanec,sastavio je i objavio u “Izvjestju”gimnazije za školsku godinu 1872/73. “Popis javnocvietnih bilina požeške okolice”. To je bio najpotpuniji popis flore požeške okolice na jednome mjestu, a Komlanec ga je sastavio pomoću spomenutoga dijela “Flora croatica” Schlosserai Vukotinovićate Willkomovadjela “Führer in’s Reich der deutschen Pflanzen”. U srpnju 1894. godine Požešku kotlinu posjećuje Dragutin Hirc (1900, 1900a). Podatke o biljnom svijetu požeškoga kraja nalazimo i u putopisnim člancima Hirca(1905) napose za Papuk i Krndiju te u “Reviziji hrvatske flore”(usp. Hirc 1903–1912). Što iz vlastitih zapažanja, a što iz navoda drugih autora o biljnom pokrovu požeškoga kraja, nalazimo i u poznatom djelu Julija Kempfa oPožegi (1910). Za floru Psunja Bošnjak (1925) navodi oko 360 biljnih vrsta, a među njima i neke koje do tada nisu bile zabilježene za Slavoniju. Sredinom 20. stoljeća jugozapadni dio okolice Pože ge proučavala je Danica Božuta (1957), a sjeverne |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 29 <-- 29 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 obron ke Požeške gore Mirko Tomašević (1998). Bilj ni pokrov Požeške kotline proučavao je Kovačević (1974). Manji broj podataka o flori požeškoga kraja nalazimo i u drugim radovima (usp. Gjurašin 1933, Kušan 1936, Horvat i Šlezić 1958, Bertović 1963, Ilijanić 1964, 1968, 1969, 1969a), koji se djelomično odnose na šira područja Slavonije, odnosno Hrvatske. Najopsežniji prikaz flore Požeškoga područja navodi Ilijanić (1977) u monografiji “Požega 1927–1977.” Tu se navodi popis flore na osnovi do sada poznatih i objavljenih radova, ukupno 1030 biljnih svojti. Tijekom zadnjih 15-ak godina obavljeno je niz florističkih i vegetacijskih istraživanja područja Parka prirode Papuk (usp. Trinajstić i dr.1991, 1991a, 1993, 1996, 1997, Franjić 1992, 1995, 1997, Franjić i Trinajstić 1999, Trinajstić i Franjić 1999, Franjić i dr.1998, 1999, 2001, 2001a, Tomašević 1998, Tomašević i Samardžić 2000, Baričević 2002, Pandža i dr.2003). Tim je istraživanjima dosta detaljno istražena flora Parka i za ovu prigodu navedena sa svim do sada poznatim vrstama. MATERIJAL I METODE – Material and Methods Determinacija biljnih taksona izvršena je pomoću sljedećih florističkih djela: Bonnier (1911–1935), Hegi (1935–1939), Tutin i dr. (1964–1980, 1993), Ja vorka iCsapody (1975), Horvatić i Trinajstić (1967–1981), Trinajstić (1975–1986), Pig na tti (1982), Delforge (1995). Nomenklatura svojti usklađena je prema Tutin i dr. (1964–1980, 1993), a svojte koje nisu zastupljene u navedenom izvoru usklađene su prema Vidaković i Franjić (2004) te Nikolić (1994–2000) i one su označene zvjezdicom (*) ispred imena svojte. Porodice s pripadajućim rodovima, vrstama i podvrstama navedeni su u popisu flore abecednim redom u opsegu viših sistematskih taksona. Kratice za životne oblike nalaze se u popisu flore ispred imena vrste, a raspodjela u šest osnovnih oblika izvršena je prema Pignatti(1982): P– phanerophyta Ch – chamaephyta H– hemicryptophyta G– geophyta T– therophyta Hy – hydrophyta Za fitogeografsku rasprostranjenost vrsta korišteni su različiti izvori: Bonnier (1911–1935), Tutin i dr. (1964–1980, 1993), Horvatić i Trinajstić (1967–1981), Trinajstić (1975–1986), Pignatti (1982), Hegi(1935–1939), Delforge (1995). Klasifikacija vrsta izvršena je prema Horvatić (1963) te Horvatić i dr. (1967–1968) u 12 glavnih skupina flornih elemenata. U popisu flore iza imena vrste označeni su florni elementi (brojem): Mediteranski (sredozemni) florni element – 1 Ilirsko-balkanski florni element – 2 Južnoeuropski florni element – 3 Atlantski florni element – 4 Istočnoeuropsko-pontski florni element – 5 Jugoistočnoeuropski florni element – 6 Srednjoeuropski florni element – 7 Europski florni element – 8 Eurazijski florni element – 9 Biljke cirkumholarktičke rasprostranjenosti – 10 Biljke široke rasprostranjenosti – 11 Kultivirane i adventivne biljke – 12 Vrste koje se nalaze na popisu u Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (Nikolić i Topić 2005) označene su posebnim slovima koja ujedno predstavljaju i stupanj njihove ugroženosti. Ugroženim se smatraju svojte koje su smještene u jednu od sljedećih kategorija: CR – kritično ugrožene EN – ugrožene VU – osjetljive Oznake se nalaze iza oznake flornih elemenata u popisu flore. Nepotvrđeni nalazi vrsta u popisu flore (označeni su znakom ¦) i nalaze se iza oznake flornog elementa. REZULTATI – Results Popis flore – Floristic list PTERIDOPHYTA Adiantaceae (Sinopteridaceae) H Notholaena marantae (L.) Desv. (=Cheilanthes marantae (L.) Domin; 11 Aspleniaceae H Asplenium adiantum-nigrum L.; 11 H A. ceterach L. (=Ceterach officinarum DC.); 3 H A. ruta-muraria L.; 10 H A. scolopendrium L. (=Phyllitis scolopendrium (L.) Newm.); 10 H A. septentrionale (L.) Hoffm.; 10 H A. trichomanes L.; 11 Blechnaceae H Blechnum spicant (L.) Roth; 10 Dryopteridaceae (Aspidiaceae) G Dryopteris carthusiana (Vill.) H. P. Fuchs; 10 G D. dilatata (Hoffm.) Gray; 10 G D. filix-mas (L.) Schott; 11 H Polystichum aculeatum (L.) Roth; 11 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 30 <-- 30 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 H P. lonchitis (L.) Roth; 10 G P. setiferum (Forsk.) Wouynar; 10 Equisetaceae G Equisetum arvense L.; 10 G E. fluviatile L.; 10 G E. hyemale L.; 10; VU G E. palustre L.; 10 G E. pratense Ehrh.; 10 G E. sylvaticum L.; 10 G E. telmateia Ehrh.; 10 G E. variegatum Schleich.; 10 Hypolepidaceae (Pteridaceae) G Pteridium aquilinum (L.) Kuhn.; 11 Lycopodiacae ChLycopodium clavatum L.; 11 ChDiphasiastrum complanatum (L.) Holub; 10 Ophioglossaceae G Ophioglossum vulgatum L.; 10 Polypodiaceae H Polypodium vulgare L.; 11 Woodsiaceae (Athyriaceae) H Athyrium filix-femina (L.) Roth; 11 H Cystopteris fragilis (L.) Bernh.; 11 G Gymnocarpium dryopteris (L.) Newm.; 10 H Woodsia ilvensis (L.) R. Br.; 10 MAGNOLIOPHYTA-CONIFEROPHYTINA Cupressaceae P Juniperus communis L.; 10 P*J. horizontalis Moench; 12 P J. sabina L.; 12 P J. virginiana L.; 12 P Chamaecyparis lawsoniana (Murray) Parl.; 12 P*Ch. pisifera (Sieb. et Zucc.) Endl.; 12 P Thuja occidentalis L.; 12 P Th. orientalis L.; 12 P Th. plicata Don; 12 Pinaceae P Abies alba Mill.; 3 P*A. concolor (Gord.) Engelm.; 12 P*Cedrus atlantica (Endl.) Manetti; 12 P Larix decidua Mill.; 12 P Picea abies (L.) Karst; 12 P*P. omorika (Pančić) Purkyné; 12 P*P. pungens Engelm.; 12 P Pinus nigra J. F. Arnold ssp.nigra; 12 P P. strobus L.; 12 P P. sylvestris L.; 12 P Pseudotsuga menziesii (Mirbel) Franco; 12 Taxaceae P Taxus baccata L.; 9; VU MAGNOLIOPHYTINA-MAGNOLIOPSIDA Aceraceae P Acer campestre L.; 8 P A. negundo L.; 12 P A. obtusatum Waldst. et Kit.; 6; ¦ P A. platanoides L.; 8 P A. pseudoplatanus L.; 8 P*A. sacharinum L.; 12 P A. tataricum L.; 6 Adoxaceae G Adoxa moschatellina L.; 10 Amaranthaceae T Amaranthus graecizans L.; 12 T A. lividus L.; 11 T A. retroflexus L.; 11 Anacardiaceae P Cotinus coggygria Scop.; 3; ¦ P Rhus typhina L.; 12 Apiaceae H Aegopodium podagraria L.; 9 T Aethusa cynapium L.; 9 H Angelica sylvestris L.; 9 H Anthriscus sylvestris (L.) Hoffm.; 9 H Apium nodiflorum (L.) Lag.; 3 H Astrantia major L.; 2 G Berula erecta (Huds.) Coville; 10 T Bupleurum longifolium L.; 3 H Carum carvi L.; 9 T Caucalis platycarpos L.; 11 H Chaerophyllum aromaticum L.; 7 H Ch. aureum L.; 3 H Ch. hirsutum L.; 3 H Cnidium silaifolium (Jacq.) Simk.; 3 H Conium maculatum L.; 11 H Daucus carota L.; 9 H Eryngium campestre L.; 3 T Falcaria vulgaris Bernh.; 9 H Hacquetia epipactis (Scop.) DC.; 6 H Heracleum sphondylium L.; 9 H Laser trilobum (L.) Borkh.; 6 H Laserpitium krapfii Crantz (=L. marginatum Waldst. et Kit.); 6 H L. latifolium L.; 8 H L. prutenicum L.; 8 H Ligusticum lucidum Mill.; 3 H Oenanthe banatica Heuff.; 6 H Oe. fistulosa L.; 11 H Oe. silaifolia M. Bieb.; 3 T Orlaya grandiflora (L.) Hoffm.; 3 H Pastinaca sativa L.; 11 H Peucedanum alsaticum L.; 3 H P. austriacum (Jacq.) Koch; 3 H P. cervaria (L.) Lapeyr.; 3 H P. oreoselinum (L.) Moench; 8 H Pimpinella major (L.) Huds.; 8 H P. saxifraga L.; 9 H Sanicula europaea L.; 11 H Selinum carvifolia (L.) L.; 9 H Seseli annuum L.; 3 H S. elatum L. ssp.osseum (Crantz) P. W. Ball.; 3 H S. montanum L.; 3 H Sium latifolium L.; 7 T Tordylium maximum L.; 9 T Torilis arvensis (Huds.) Link.; 3 T T. japonica (Houtt.) DC.; 11 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 31 <-- 31 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 Apocynaceae ChVinca major L.; 12 ChV. minor L.; 8 Aquifoliaceae P Ilex aquifolium L.; 3; VU Araliaceae P Hedera helix L.; 8 Aristolochiaceae G Aristolochia clematitis L.; 3 G A. lutea Desf.; 3 H Asarum europaeum L.; 9 Asclepiadaceae H Vincetoxicum hirundinaria Medik.; 9 Asteraceae H Achillea aspleniifolia Vent.; 6 H A. collina Becker ex Rchb.; 7 H A. distans Waldst. et Kit. ex Willd. ssp. tanacetifolia Janch.; 3 H A. millefolium L.; 11 H A. pannonica Scheele; 6 H Adenostyles alliariae (Gouan) A. Kern.; 3 T Ambrosia artemisiifolia L.; 12 T Anthemis arvensis L.; 11 T A. cotula L.; 11 T A. ruthenica M. Bieb.; 5 H A. tinctoria L.; 7 H Arctium lappa L.; 9 H A. minus Bernh.; 8 H A. tomentosum Mill.; 9 ChArtemisia absinthium L.; 9 H A. scoparia Waldst. et Kit.; 9 H A. verlotiorum Lamotte; 12 H A. vulgaris L.; 11 H Aster amellus L.; 5 H Bellis perennis L.; 7 T Bidens tripartita L.; 9 H Buphthalmum salicifolium L.; 7 H Carduus acanthoides L.; 3 H C. crispus L.; 9 H C. nutans L.; 1 H Carlina acaulis L.; 3 H C. vulgaris L.; 9 T Carpesium cernuum L.; 3 T Centaurea cyanus L.; 11 H C. grinensis Reut. ssp.fritschii (Hayek) Dostál; 2 H C. jacea L.; 9 H C. macroptilon Borb.; 6 H C. montana L.; 3 H C. nigra L.; 3 H C. nigrescens Willd. ssp. nigrescens (=C. vochinensis Bernh.); 3 H C. paniculata L.; 5 H C. pectinata L.; 3 H C. phrygia L. ssp.pseudophrygia (C. A. Mey.) Gugler; 7 H C. rhenana Boreau; 8 H C. scabiosa L. ssp.scabiosa; 9 H C. stenolepis A. Kern.; 6 H C. triniifolia Heuffel; 2 H C. triumphetti All.; 3 T Chamomilla recutita (L.) Rauschert (=Matricaria chamomilla L.); 11 T Ch. suaveolens (Pursh) Rydb.; 11 H Cirsium acaule Scop.; 9 T C. arvense (L.) Scop.; 9 H C. canum (L.) All.; 6 H C. eriophorum (L.) Scop.; 7 H C. oleraceum (L.) Scop.; 9 H C. palustre (L.) Scop.; 9 H C. rivulare (Jacq.) All.; 7 H C. vulgare (Savi) Ten.; 9 T Conyza canadenis (L.) Cronquist; 12 H Doronicum austriacum Jacq.; 3 G D. orientale Hoffm.; 6 H Echinops exaltatus Schrad.; 6 H E. sphaerocephalus L.; 9 T Erechtites hieraciifolia (L.) Raf. ex DC.; 12 H Erigeron annuus (L.) Pers.; 12 H Eupatorium cannabinum L.; 9 T Filaginella uliginosa (L.) Opiz (=Gnaphalium uliginosum L.); 9 T Filago vulgaris Lam.; 11 T Galinsoga ciliata (Raf.) S. F. Blake; 12 T G. parviflora Cav.; 12 H Inula britannica L.; 9 H I. conyza DC.; 3 H I. ensifolia L.; 6 H I. helenium L.; 6 H I. hirta L.; 3 H I. oculus-christi L.; 3 H I. salicina L. ssp.aspera (Poir.) Hayek; 3 H I. salicina L. ssp.salicina; 9 H I. spiraeifolia L.; 3 H Jurinea mollis (L.) Rchb.; 6 H Leucanthemum praecox Horvatić; 9 H L. vulgare Lam.; 9 T Logfia minima (Sm.) Dumort. (=Filago minima (Sm.) Pers.); 8 T Matricaria perforata Mérat (=Tripleurospermum inodorum (L.) Sch. Bip.); 9 T M. trichophylla (Boiss.) Boiss. (=Tripleurospermum tenuifolium (Kit.) Freyn); 3 H Omalotheca sylvatica (L.) Sch. Bip. et F. W. Schul. (=Gnaphalium sylvaticum L.); 10 H Onopordum acanthium L.; 9 G Petasites albus (L.) Gaertn.; 7 G P. hybridus (L.) P. Gaertn., B.Mey. et Scherb.; 9 H Pulicaria dysenterica (L.) Bernh.; 3 T P. vulgaris Gaertn.; 9 G Rudbeckia laciniata L.; 12 H Senecio aquaticus Hill ssp.aquaticus; 8 H S. aquaticus Hill ssp. barbareifolius (Wimmer et Graebn.) Walters (= S. erraticus Bertol.); 7 H S. erucifolius L.; 9 H S. jacobaea L.; 9 H S. nemorensis L. ssp. fuchsii (Gmel.) Čelak ; 7 H S. nemorensis L. ssp.nemorensis; 7 H S. rivularis (Waldst. et Kit.) DC.; 8 T S. sylvaticus L.; 7 T S. viscosus L.; 8 H Serratula tinctoria L.; 9 H Solidago canadensis L.; 12 H S. gigantea Aiton; 12 H S. virgaurea L.; 9 H Tanacetum corymbosum (L.) Sch. Bip. (=Chrysanthemum corymbosum L.); 7 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 32 <-- 32 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 H T. macrophyllum (Waldst. et Kit.) Sch. Bip.; 2 H T. vulgare L.; 9 G Tussilago farfara L.; 9 T Xanthium spinosum L.; 12 T X. strumarium L.; 12 T Xeranthemum annuum L.; 12; EN T X. cylindraceum Sibth. et Sm.; 3 Balsaminaceae T Impatiens noli-tangare L.; 9 Berberidaceae P*Berberis thunbergii DC.; 12 P B. vulgaris L.; 9 H Epimedium alpinum L.; 9 Betulaceae P Alnus glutinosa (L.) Gaertn.; 9 P*Betula nigra L.; 12 P B. pendula Roth; 9 Boraginaceae T Anchusa arvensis (L.) M. Bieb.; 9 H A. azurea Mill.; 3 H A. officinalis L.; 8 T Buglossoides arvensis (L.) I. M. Johnston (=Lithospermum arvense L.); 9 H B. purpurocaerulea (L.) I. M. Johnston (=Lithospermum purpurocaeruleum L.); 3 H Cerinthe minor L.; 3 H Cynoglossum officinale L.; 9 H Echium vulgare L.; 8 T Heliotropium europaeum L.; 1 H Lithospermum officinale L.; 9 T Myosotis arvensis (L.) Hill; 9 T M. ramosissima Rochel; 9 H M. scorpioides L.; 10 T M. stricta Link ex Roem. et Schult.; 3 H M. sylvatica Hoffm.; 9 H Omphalodes verna Moench.; 7 H Pulmonaria longifolia (Bast.) Boreau (=P. angustifolia L.); 3 H P. mollis Wulfen ex Hornem.; 7 H P. officinalis L.; 8 H Symphytum officinale L.; 8 G S. tuberosum L.; 7 Brassicaceae H Alliaria petiolata (M. Bieb.) Cavara et Grande; 9 T Alyssum alyssoides (L.) L.; 3 ChA. montanum L.; 3 T Arabidopsis thaliana (L.) Heynh.; 11 H Arabis glabra (L.) Bernh.; 11 H A. hirsuta (L.) Scop.; 11 T A. recta Vill. (=A. auriculata Lam.); 3 H A. turrita L.; 3 G Armoracia rusticana P. Gaertn. et B. Mey. et Scherb.; 11 H Barbarea vulgaris R. Br.; 11 T Brassica nigra (L.) W. D. J. Koch; 12 T Calepina irregularis (Asso) Thell.; 8 H Capsella bursa-pastoris (L.) Medik.; 11 H Cardamine amara L.; 9 G C. bulbifera (L.) Crantz (=Dentaria bulbifera L.); 8 G C. enneaphyllos (L.) Crantz (=Dentaria enneaphyllos L.); 3 T C. hirsuta L.; 11 T C. impatiens L.; 9 G C. kitaibelii Becherer (=Dentaria polyphylla Waldst. et Kit.); 3 H C. pratensis L.; 8 H C. trifolia L.; 3 H C. waldsteinii Dyer (=Dentaria trifolia Waldst. et Kit; Cardamine savensis Schultz); 3 T Cardaminopsis arenosa (L.) Hayek (=Arabis arenosa Scop.); 8 T Conringia orientalis (L.) Dumort.; 3 H Diplotaxis tenuifolia (L.) DC.; 11 T Draba muralis L.; 11 T Erophila verna (L.) Chevall.; 11 H Erysimum odoratum Ehrh.; 7 H Hesperis sylvestris Crantz; 6 T Lepidium ruderale L.; 9 H Lunaria rediviva L.; 8 T Raphanus raphanistrum L.; 11 H Rorippa amphibia (L.) Besser; 9 H R. austriaca (Crantz) Besser; 5 T R. palustris (L.) Besser; 11 H R. pyrenaica (L.) Rchb.; 3 H R. sylvestiris (L.) Besser; 9 T Sinapis arvensis L.; 11 T Sisymbrium officinale (L.) Scop.; 11 T Thlaspi alliaceum L.; 3 T Th. arvense L.; 11 H Th. montanum L.; 3 T Th. perfoliatum L.; 9 H Th. praecox Wulfen; 1 Buxaceae P Buxus sempervirens L.; 12 Callitrichaceae HyCallitriche stagnalis Scop.; 9 Campanulaceae H Campanula bononiensis L.; 9 H C. cervicaria L.; 7 H C. glomerata L.; 9 H C. patula L.; 9 H C. persicifolia L.; 9 H C. rapunculoides L.; 8 H C. rapunculus L.; 9 H C. sibirica L.; 6 H C. trachelium L.; 9 H Jasione montana L.; 8 T Legousia speculum-veneris (L.) Chaix inVill.; 3 H Phyteuma nigrum F. W. Schmidt; 7 H Ph. orbiculare L.; 3 H Ph. spicatum L.; 7 Cannabaceae P Humulus lupulus L.; 9 Caprifoliaceae P Lonicera alpigena L.; 3 P L. caerulea L.; 8 P L. caprifolium L.; 3 P L. xylosteum L.; 9 P Sambucus ebulus L.; 8 P S. nigra L.; 8 P S. racemosa L.; 10 P*Symphoricarpos orbiculatus Moench; 12 P Viburnum lantana L.; 3 P V. opulus L.; 9 P*V. rhytidophyllum Hemsl.; 12 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 33 <-- 33 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 Caryophyllaceae T Agrostemma githago L.; 11 T Arenaria serpyllifolia L.; 11 T Cerastium brachypetalum Pers.; 3 H C. fontanum Baumg. ssp.vulgare (Hartman) Greuter et Burdet; 10 T C. glomeratum Thuill.; 11 T C. glutinosum Fr.; 11 H C. holosteoides Fr.; 11 T C. semidecandrum L.; 3 H C. sylvaticum Waldst. et Kit.; 7 H Cucubalus baccifer L.; 9 H Dianthus armeria L.; 8 H D. barbatus L.; 3 H D. carthusianorum L.; 7 H D. collinus Waldst. et Kit.; 6 H D. giganteiformis Borbás ssp.pontederae (A.Kerner) Soó; 5 H D. giganteus D’ urv. ssp. giganteus; 6 H D. monspessulanus L. ssp.eumonspessulanus Novák; 3 H D. sylvestris Wulfen; 3 T Gypsophila muralis L.; 9 T Holosteum umbellatum L.; 9 H Lychnis coronaria (L.) Desr.; 3 H L. flos-cuculi L.; 9 H L. viscaria L. (=Viscaria viscosa Asch.); 9 H Moehringia muscosa L.; 3 T M. trinervia (L.) Clairv.; 9 T M. mantica (L.) Bartl.; 3 H Myosoton aquaticum (L.) Moench; 9 T Petrorhagia prolifera (L.) P. W. Ball et Heywood; 9 H P. saxifraga (L.) Link; 3 T Sagina apetala Ard.; 3 H Saponaria officinalis L.; 11 T Scleranthus annuus L.; 11 H Silene dioica (L.) Clairv.; 9 H S. flavescens Waldst. et Kit.; 3 H S. latifolia Poir. ssp. alba (Mill.) Greuter et Burdet; 9 T S. noctiflora L.; 9 H S. nutans L.; 9 H S. viridiflora L.; 3 H S. vulgaris (Moench) Garcke; 9 T Spergula arvensis L.; 11 ChSpergularia rubra (L.) J. Presl et C. Presl; 11 H Stellaria graminea L.; 9 ChSt. holostea L.; 9 T St. media (L.) Vill.; 11 H St. nemorum L.; 8 Celastraceae P Euonymus europaeus L.; 9 P E. japonicus L. fil.; 12 P E. latifolius (L.) Mill.; 3 P E. verrucosus Scop.; 5 Ceratophyllaceae HyCeratophyllum demersum L.; 11 Chenopodiaceae T Atriplex patula L.; 10 T A. rosea L.; 11 T Chenopodium album L.; 11 H Ch. bonus-henricus L.; 9 T Ch. glaucum L.; 11 T Ch. hybridum L.; 11 T Ch. murale L.; 11 T Ch. polyspermum L.; 11 T Ch. urbicum L.; 9 T Polycnemum arvense L.; 9 Cichoriaceae H Aposeris foetida (L.) Less.; 3 H Chondrilla juncea L.; 9 H Cichorium intybus L.; 11 H Crepis biennis L.; 7 T C. capillaris (L.) Wallr.; 11 T C. foetida L.; 3 H C. paludosa (L.) Moench; 8 T C. setosa Haller f.; 3 T C. tectorum L.; 9 H Hieracium acuminatum Jordan (=H. lachenalii C. C. Gmel.); 8 H H. bifidum Kit.; 7 H H. caespitosum Dumort. (=H. pratense Tausch.); 9 H H. lactucella Wallr.; 8 H H. murorum L.; 9 H H. pavichii Heuff; 6 H H. pilosella L.; 9 H H. piloselloides Vill.; 1 H H. praealtum Vill. ex Gochnat ssp.bauhinii (Besser) Petunnikov; 9 H H. racemosum Waldst. et Kit. ex Willd.; 3 H H. sabaudum L.; 7 H H. umbellatum L.; 11 H H. villosum Jacq.; 3 H Hypochaeris maculata L.; 9 H H. radicata L.; 3 H Lactuca quercina L.; 8 T L. serriola L.; 11 T Lapsana communis L.; 9 H Leontodon autumnalis L.; 9 H L. crispus Vill.; 3 H L. hispidus L.; 3 H L. incanus (L.) Schrank; 5 T L. taraxacoides (Vill.) Mérat ssp.taraxacoides; 3 H Mycelis muralis (L.) Dumort.; 9 T Picris echioides L.; 1 H P. hieracioides L.; 9 H Prenanthes purpurea L.; 7 H Sonchus arvensis L.; 11 T S. asper (L.) Hill; 9 T S. oleraceus L.; 11 H Taraxacum officinale agg. Weber; 11 H T. palustre agg. (Lyons) Symons; 9 H Tragopogon dubius Scop.; 3 H T. pratensis L. ssp.orientalis (L.) Čelak; 9 H T. pratensis L. ssp.pratensis; 9 Cistaceae ChFumana procumbens (Dunal) Gren. et Godr.; 3 ChHelianthemum nummularium (L.) Mill. ssp. nummularium; 8 ChH. nummularium (L.) Mill. ssp.obscurum (Čelak.) Holub; 8 Convolvulaceae H Calystegia sepium (L.) R. Br.; 11 H C. sylvatica (Kit.) Griseb.; 3 G Convolvulus arvensis L.; 11 H C. cantabrica L.; 3 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 34 <-- 34 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 Cornaceae P*Cornus hungarica Kárpati; 8 P C. mas L.; 3 P C. sanguinea L.; 8 Corylaceae P Carpinus betulus L.; 7 P C. orientalis Mill.; 1; P Corylus avellana L.; 8 Crassulaceae ChJovibarba globifera (L.) J. Parn. ssp.hirta (L.) J. Parn.; 7 ChSedum acre L.; 9 ChS. album L.; 9 T S. hispanicum L.; 3 ChS. sexangulare L.; 8 ChS. telephium L. ssp. maximum (L.) Krocker; 9 ChSempervivum tectorum L.; 7 Cucurbitaceae G Bryonia alba L.; 5 T Echinocystis lobata (Michx) Torr. et A. Gray; 12 Cuscutaceae T Cuscuta epithymum (L.) L.; 11 T C. europaea L.; 9 Dipsacaceae T Cephalaria transsylvanica (L.) Roem. et Schult.; 1 H Dipsacus fullonum L.; 3 H D. laciniatus L.; 9 H D. pilosus L.; 9 H Knautia arvensis (L.) Coult.; 9 H K. dipsacifolia Kreutzer; 7 H K. drymeia Heuff. ssp. drymei; 3 H K. drymei Heuff. ssp. intermedia (Pernh. et Wettst.) Ehrend.; 3 H Scabiosa columbaria L.; 3 H S. ochroleuca L.; 8 H S. triandra L.; 3 H Succisa pratensis Moench; 9 H Succisella inflexa (Kluk) G. Beck; 8 Elatinaceae HyElatine hydropiper L.; 10 Ericaceae ChCalluna vulgaris (L.) Hull; 4 ChVaccinium myrtillus L.; 9 Euphorbiaceae ChEuphorbia amygdaloides L.; 7 ChE. brittingeri Opiz et Samp. (=E. verrucosa L.); 3 H E. carniolica Jacq.; 6 H E. cyparissias L.; 9 G E. dulcis L.; 7 G E. epithymoides L. (=E. polychroma A. Kern.); 8 H E. esula L.; 9 T E. exigua L.; 3 T E. helioscopia L.; 11 T E. peplus L.; 11 T E. platyphyllos L.; 3 H E. salicifolia Host; 5 T E. serrulata Thuill. (=E. stricta L.); 8 G E. villosa Waldst. et Kit. ex Willd.; 9 G Mercurialis ovata Sternb. et Hoppe; 3 G M. perennis L.; 8 Fabaceae P Amorpha fruticosa L.; 12 H Anthyllis vulneraria L. ssp.polyphylla (DC.) Nyman; 3 ChAstragalus austriacus Jacq.; 9 H A. glychyphyllos L.; 9 ChChamaecytisus hirsutus (L.) Link; 9 ChCh. supinus (L.) Link; 8 ChCoronilla coronata L.; 3 H C. varia L.; 8 P Cytisus scoparius (L.) Link; 8 P C. villosus Pourret.; 3 H Dorycnium pentaphyllum Scop. ssp. germanicum (Gremli) Rikli; 3 H D. pentaphyllum Scop. ssp.herbaceum (Vill.) Rouy; 3 H Galega officinalis L.; 5 ChGenista germanica L.; 7 ChG. pilosa L.; 4 ChG. tinctoria L.; 9 H Hippocrepis comosa L.; 3 P Laburnum anagyroides Medik.; 3; ¦ T Lathyrus aphaca L.; 3 H L. gmelinii Fritsch (=L. luteus (L.) Peterm.); 9 T L. hirsutus L.; 3 H L. latifolius L.; 3 G L. montanus Bernh. (=L. linifolius (Rchd.) Bässler); 8 G L. niger (L.) Bernh.; 8 T L. nissolia L.; 3 H L. pratensis L.; 9 H L. sylvestris L.; 8 H L. tuberosus L.; 9 G L. venetus (Mill.) Wohlf.; 5 G L. vernus (L.) Bernh.; 8 P Lembotropis nigricans (L.) Griseb. (=Cytisus nigricans L.); 8 H Lotus corniculatus L.; 11 H L. uliginosus Schkuhr; 9 T Medicago arabica (L.) Huds.; 11 T M. lupulina L.; 11 T M. minima (L.) Bartal.; 11 H M. sativa L. ssp.falcata (L.) Arcang.; 9 H M. sativa L. ssp.sativa; 11 T Melilotus alba Medik.; 9 H M. officinalis (L.) Pallas; 9 ChOnonis arvensis L.; 8 T Pisum sativum L. ssp.sativum ( incl.P. arvense L.); 12 P Robinia pseudacacia L.; 12 H Trifolium alpestre L.; 3 T T. arvense L.; 9 T T. aureum Pollich; 8 T T. campestre Schreb.; 11 T T. dubium Sibth.; 8 H T. fragiferum L.; 11 H T. hybridum L.; 3 T T. incarnatum L.; 3 G T. medium L.; 9 T T. michelianum Savi; 3; CR H T. montanum L.; 9 H T. ochroleucum Huds.; 3 H T. pannonicum Jacq.; 3; VU T T. patens Schreb.; 3 H T. pratense L.; 9 H T. repens L.; 11 H T. rubens L.; 7 H Vicia cassubica L.; 8 H V. cracca L.; 9 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 35 <-- 35 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 H V. dumetorum L.; 9 H V. grandiflora Scop.; 5 T V. hirsuta (L.) S. F. Gray; 11 T V. lathyroides L.; 8 T V. lutea L.; 3 H V. oroboides Wulfen; 2 T V. pannonica Crantz;3 H V. pisiformis L.; 8 T V. sativa L. ssp.nigra (L.) Ehrh. (=V. angustifolia L.); 8 T V. sativa L. ssp.sativa; 11 H V. sepium L.; 9 H V. sylvatica L.; 9 H V. tenuifolia Roth; 9 T V. tetrasperma (L.) Schreb.; 11 T V. villosa Roth; 5 Fagaceae P Castanea sativa Mill.; 3 P Fagus sylvatica L.; 8 P Quercus cerris L.; 3 P Q. frainetto Ten.; 6 P Q. petraea (Matt.) Liebl.; 8 P Q. pubescens Willd.; 3 P Q. robur L.; 8 P*Q. rubra L.; 12 P*Q. virgiliana (Ten.) Ten.; 6 Fumariaceae G Corydalis cava (L.) Schweigg. et Koerte; 9 G C. solida (L.) Clairv.; 9 T Fumaria officinalis L.; 11 Gentianaceae T Centaurium erythraea Rafn; 11 T C. pulchellum (Sw.) Druce; 9 H Gentiana asclepiadea L.; 3 H G. cruciata L.; 9 ChG. pneumonanthe L.; 9; EN T Gentianella ciliata (L.) Borkh.; 3 Geraniaceae T Erodium cicutarium (L.) L’Her.; 11 T Geranium columbinum L.; 9 T G. dissectum L.; 11 T G. lucidum L.; 3 T G. molle L.; 11 H G. palustre L.; 9 H G. phaeum L.; 3 T G. robertianum L.; 11 T G. rotundifolium L.; 9 H G. sanguineum L.; 3 Grossulariaceae P*Ribes rubrum L.; 12 P*R. uva-crispa L. (=R. grossularia L.); 12 Guttiferae (Clusiaceae, Hypericaceae) H Hypericum hirsutum L.; 11 H H. humifusum L.; 11 H H. montanum L.; 9 H H. perforatum L.; 11 H H. pulchrum L.; 8 H H. tetrapterum Fr.; 9 Hippocastanaceae P Aesculus hippocastanum L.; 12 Hydrangaceae P Deutzia scabra Thunb. (=D. crenata Siebold et Zucc.); 12 P Philadelphus coronarius L.; 12 Juglandaceae P Juglans nigra L.; 12 P J. regia L.; 12 Lamiaceae ChAcinos alpinus (L.) Moench; 3 T A. arvensis (Lam.) Dandy; 8 T Ajuga chamaepitys (L.) Schreb.; 1 H A. genevensis L.; 9 H A. reptans L.; 9 H Ballota nigra L.; 8 H Calamintha grandiflora (L.) Moench; 3 H C. nepeta (L.) Savi; 3 H C. sylvatica Bromf. ssp. sylvatica (=C. officinalis Moench); 8 H Clinopodium vulgare L.; 11 T Galeopsis ladanum L.; 9 T G. pubescens Besser; 7 T G. speciosa Mill.; 8 T G. tetrahit L.; 9 H Glechoma hederacea L.; 10 H G. hirsuta Waldst. et Kit.; 3 H Lamiastrum galeobdolon (L.) Ehrend. (=Lamium galeobdolon /L./ L.); 9 H Lamium album L.; 9 T L. amplexicaule L.; 9 H L. maculatum L.; 9 H L. orvala L.; 2 T L. purpureum L.; 9 H Leonurus cardiaca L.; 9 H L. marrubiastrum L.; 9 H Lycopus europaeus L.; 9 H L. exaltatus L.; 9 H Marrubium vulgare L.; 11 H Melissa officinalis L.; 1 H Melittis melissophyllum L.; 8 H Mentha aquatica L.; 11 H M. arvensis L.; 10 H M. longifolia (L.) Huds.; 11 H M. piperita L.; 11 H M. pulegium L.; 9 H M. ¦verticillata L.; 8 H Nepeta cataria L.; 11 H Origanum vulgare L. ssp.prismaticum Arcang.; 9 H Prunella grandiflora (L.) Scholler; 8 H P. laciniata (L.) L.; 3 H P. vulgaris L.; 11 H Salvia austriaca Jacq.; 9 H S. glutinosa L.; 9 H S. nemorosa L.; 5; EN H S. pratensis L.; 8 H S. verticillata L.; 3 H Scutellaria galericulata L.; 10 H S. hastifolia L.; 6 T Stachys annua (L.) L.; 8 T St. arvensis (L.) L.; 11 H St. germanica L.; 3 H St. officinalis (L) Trevisan (= Betonica officinalis L.); 8 H St. palustris L.; 10 H St. recta L.; 3 H St. sylvatica L.; 9 ChTeucrium chamaedrys L.; 3 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 36 <-- 36 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 H T. scordium L.; 8 ChThymus longicaulis C. Presl; 1 ChTh. serpyllum L.; 8 Lentibulariaceae HyUtricularia vulgaris L.; 10 Linaceae T Linum catharticum L.; 11 H L. flavum L.; 6 H L. hirsutum L.; 6 ChL. tenuifolium L.; 3 T L. trigynum L.; 3 T Radiola linoides Roth; 9 Loranthaceae P Loranthus europaeus Jacq.; 9 Lythraceae T Lythrum hyssopifolia L.; 11 T L. portula (L.) D. A.; 11; VU H L. salicaria L.; 11 Malvaceae T Abutilon theophrasti Medik.; 11 H Althaea cannabina L.; 3 H A. officinalis L.; 11 P Hibiscus syriacus L.; 12 T H. trionum L.; 3; EN H Lavatera thuringiaca L.;9 H Malva alcea L.; 3 H M. moschata L.; 3 T M. neglecta Wallr.; 11 T M. parviflora L.; 1; ¦; EN H M. sylvestris L.; 11 Monotropaceae G Monotropa hypopitys L.; 10 Moraceae P Maclura pomifera (Rafin.) C. K. Schneider; 12 Nymphaeaceae HyNymphaea alba L.; 9; ¦ HyNuphar lutea (Sm.) Sibth. et Sm.; 9; ¦ Oleaceae P Fraxinus angustifolia Vahl ; 3 P F. excelsior L.; 8 P F. ornus L.; 3 P Ligustrum ovalifolium Hassk.; 12 P L. vulgare L.; 7 Onagraceae H Circaea lutetiana L.; 11 H Epilobium angustifolium L.; 10 H E. dodonaei Vill.; 3 H E. hirsutum L.; 9 H E. lanceolatum Sebast. et Mauri; 3 H E. montanum L.; 9 H E. obscurum Schreb.; 8 H E. palustre L.; 10 H E. parviflorum Schreb.; 9 H E. roseum Schreb.; 9 H E. tetragonum L.; 9 H Oenothera biennis L.; 11 Orobanchaceae T Orobanche loricata Rchb. (incl.O. picridis F. W. Schultz et Koch); 3 T O. lutea Baumg.; 9 Oxalidaceae H Oxalis acetosella L.; 11 H O. corniculata L.; 11 H O. europaea Jordan; 11 H O. stricta L. (=O. dillenii Jacq.); 12 Papaveraceae H Chelidonium majus L.; 11 T Papaver argemone L.; 3; CR T P. dubium L.; 11 T P. rhoeas L.; 11 Phytolaccaceae G Phytolacca americana L.; 12 Plantaginaceae H Plantago lanceolata L.; 11 H P. major L.; 11 H P. media L.; 9 Platanaceae P*Platanus acerifolia (Aiton) Willd.; 12 Polygalaceae H Polygala comosa Schkuhr; 9 H P. vulgaris L.; 9 Polygonaceae T Fallopia convolvulus (L.) Á. Löve; 11 T F. dumetorum (L.) Holub; 11 T Polygonum aviculare L.; 11 T P. hydropiper L.; 10 T P. lapathifolium L.; 11 T P. minus Huds.; 11 T P. mite Schrank; 8 T P. persicaria L.; 11 P*Reynoutria japonica Houtt.; 12 H Rumex acetosa L.; 11 H R. acetosella L.; 11 H R. conglomeratus Murray; 11 H R. crispus L.; 11 H R. hydrolapathum Huds.; 8 H R. obtusifolius L.; 11 T R. palustris Sm.; 9 H R. pulcher L.; 3 H R. sanguineus L.; 11 Portulacaceae T Portulaca oleracea L.; 11 Primulaceae T Anagallis arvensis L.; 11 T A. foemina Mill.; 11 G Cyclamen purpurascens Mill.; 3 H Lysimachia nemorum L.; 8 H L. nummularia L.; 8 H L. punctata L.; 5 H L. vulgaris L.; 9 H Primula veris L.; 9 H P. vulgaris Huds.; 3 Ranunculaceae G Aconitum anthora L.; 3 H A. lycoctonum L. ssp.neapolitanum (Ten.) Nym.; 9 H A. lycoctonum L. ssp.vulparia ( Rchb. ex Spreng.) Nym.; 9 G Actaea spicata L.; 9 T Adonis flammea Jacq.; 8 G Anemone nemorosa L.; 11 G A. ranunculoides L.; 9 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 38 <-- 38 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 Salicaceae P Populus alba L.; 9 P P. ¦canescens (Aiton) Sm.; 3 P P. nigra L.; 9 P P. tremula L.; 9 P Salix alba L.; 9 P S. aurita L.; 8 P S. caprea L.; 9 P S. cinerea L.; 9 P S. fragilis L.; 9 P S. purpurea L.; 9 P S. triandra L.; 9 P S. viminalis L.; 11 Saxifragaceae H Chrysosplenium alternifolium L.; 10 H Ch. oppositifolium L.; 7 H Saxifraga bulbifera L.; 3 H S. granulata L.; 4 Scrophulariaceae ChAntirrhinum majus L.; 1 T Chaenorhinum minus (L.) Lange ssp.minus; 8 ChDigitalis ferruginea L; 3; VU H D. grandiflora Mill.; 8 H D. laevigata Waldst. et Kit.; 1 H D. lanata Ehrh.; 2; CR H D. purpurea L.; 3 T Euphrasia officinalis L. ssp.rostkoviana (Hayne) Towns.; 8 T E. stricta D. Wolff ex J. F. Lehm.; 7 H Gratiola officinalis L.; 11 T Kickxia elatine (L.) Dumort.; 3 T K. spuria (L.) Dumort.; 9 G Lathraea squamaria L.; 9 T Linaria arvensis (L.) Desf.; 3 H L. vulgaris Mill.; 9 T Lindernia procumbens (Krock.) Borbás; 9; VU T Melampyrum arvense L.; 9 T M. barbatum Waldst. et Kit. ssp. carstiense Ronniger; 9 T M. cristatum L.; 9 T M. nemorosum L.; 9 T M. pratense L.; 9 T Misopates orontium (L.) Raf.; 9 H Odontites lutea (L.) Clairv.; 3 T*O. vulgaris Moench; 9 T Rhinanthus angustifolius C. C. Gmel; 9 T Rh. minor L.; 10 H Scrophularia auriculata L.; 4 H S. canina L.; 3 H S. nodosa L.; 10 H S. scopolii Hoppe et Pers.; 5 H S. umbrosa Dumort.; 9 H S. vernalis L.; 8 H Verbascum alpinum Turra; 6 H V. blattaria L.; 11 H V. lychnitis L.; 8 H V. nigrum L.; 8 H V. phlomoides L.; 8 H V. phoeniceum L.; 3 H V. pulverulantum Vill.; 3 H V. thapsus L.; 8 T Veronica agrestis L.; 9 H V. anagallis-aquatica L.; 8 T V. anagalloides Guss.; 3 T V. arvensis L.; 9 H V. austriaca L. ssp.austriaca (=V. jacquini Baumg.); 5 H V. austriaca L. ssp. teucrium (L.) D. A. Webb (=V. teucrium L. ssp. pseudochamaedrys /Jacq./ Nym.); 9 H V. beccabunga L.; 10 H V. chamaedrys L.; 9 T V. hederifolia L.; 9 H V. montana L.; 3 H V. officinalis L.; 10 T V. persica Poir.; 11 T V. polita Fr.; 9 H V. scutellata L.; 8 H V. serpyllifolia L.; 11 H V. spicata L.; 9 Simaroubaceae P Ailanthus altissima (Mill.) Swingle; 12 Solanaceae H Atropa bella-donna L.; 8 T Datura stramonium L.; 11 T Hyoscyamus niger L.; 11 H Physalis alkekengi L.; 8 H Scopolia carniolica Jacq.; 3 ChSolanum dulcamara L.; 11 T S. nigrum L.; 11 Staphyleaceae P Staphylea pinnata L.; 7 Thymelaeaceae ChDaphne cneorum L.; 8; EN P D. laureola L.; 3 P D. mezereum L.; 9 Tiliaceae P Tilia cordata Mill.; 8 P T. platyphyllos Scop.; 8 P T. tomentosa Moench; 6 Trapaceae HyTrapa natans L.; 11 Ulmaceae P Ulmus glabra Huds.; 11 P U. laevis Pall.; 7 P U. minor Mill.; 8 Urticaceae H Parietaria officinalis L.; 3 H Urtica dioica L.; 11 T U. urens L.; 11 Valerianaceae H Valeriana dioica L.; 8 H V. officinalis L.; 9 H V. tripteris L.; 3 T Valerianella dentata (L.) Pollich; 3 T V. locusta (L.) Laterrade; 1 Verbenaceae H Verbena officinalis L.; 11 Violaceae H Viola alba Besser; 3 T V. arvensis Murray; 11 H V. canina L.; 9 H V. hirta L.; 9 H V. odorata L.; 8 H V. reichenbachiana Jord. ex Boreau; 9 H V. riviniana Rchb.; 8 T V. tricolor L.; 12 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 37 <-- 37 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 H Caltha palustris L.; 11 H Clematis integrifolia L.; 9; VU; ¦ H C. recta L.; 9 P C. vitalba L.; 8 T Consolida regalis S. F. Gray; 3 G Eranthis hyemalis (L.) Salisb.; 3 G Helleborus dumetorum Waldst. et Kit. ssp. atrorubens (Waldst. et Kit.)Merxm. et Podl.; 2 G H. dumetorum Waldst. et Kit. ssp. dumetorum; 2 G H. odorus Waldst. et Kit.; 6 G H. viridis L.; 7 G Hepatica nobilis Schreb.; 10 G Isopyrum thalictroides L.; 9 T Nigella arvensis L.; 3 H Pulsatilla vulgaris Mill. ssp.grandis (Wenderoth) Zamels; 5 H Ranunculus aconitifolius L.; 8 H R. acris L. ssp. acris (= R. steveni Andrz.); 11 T R. arvensis L.; 8 HyR. aquatilis L.; 11 H R. auricomus L.; 9 H R. bulbosus L. ssp.aleae (Willk.) Rouy et Fouc.; 9 H R. bulbosus L. ssp.bulbosus; 9 G R. ficaria L.; 8 H R. flammula L.; 9 HyR. fluitans Lam.; 10 H R. lanuginosus L.; 7 H R. platanifolius L.; 8; ¦ H R. polyanthemos L. ssp.polyanthemoides (Boreau) Ahlfvengren; 8 HyR. repens L.; 11 T R. sardous Crantz; 11 T R. sceleratus L.; 9 H R. serpens Schrank (=R. nemorosus DC.); 8 HyR. trichophyllus Chaix; 8 H Thalictrum aquilegifolium L.; 9 H Th. flavum L.; 9 Resedaceae H Reseda inodora Rchb.; 6 H R. lutea L.; 11 Rhamnaceae P Frangula alnus Mill.; 7 P F. rupestris (Scop.) Schur; 1; ¦ P Rhamnus catharticus L.; 9 Rosaceae H Agrimonia eupatoria L.; 10 H Aremonia agrimonoides (L.) DC.; 3 H Aruncus dioicus (Walter) Fernald (=A. sylvestris Kostel.); 11 P Chaenomeles speciosa (Sweet) Nakai (=Cydonia japonica (Thunb.) Spach); 12 P Cotoneaster horizontalis Decne; 12 P Crataegus monogyna Jacq.; 9 P C. oxyacantha L.; 7 H Filipendula ulmaria (L.) Maxim.; 9 H F. vulgaris Moench; 9 H Fragaria moschata Duchesne; 7 H F. vesca L.; 11 H F. viridis Duchesne; 9 H Geum urbanum L.; 11 P Kerria japonica (L.) DC.; 12 P Malus pumila Mill.; 12 P M. sylvestris (L.) Mill.; 7 H Potentilla anserina L.; 11 H P. argentea L.; 11 H P. cinerea Chaix ex Vill. (=P. arenaria P. Gaertn., B. Mey. et Schreb.); 8 H P. erecta (L.) Räusch. (=P. tormentilla Stokes); 9 H P. heptaphylla L.; 7 H P. micrantha Ramond ex DC.; 3 H P. recta L.; 9 H P. reptans L.; 1 H P. sterilis (L.) Garcke; 7 H P. supina L.; 11 H P. verna auct. non L.; 11 P Prunus armeniaca L.; 12 P P. avium (L.) L.; 9 P P. cerasus L.; 12 P P. domestica L.; 12 P P. laurocerasus L.; 12 P P. mahaleb L.; 3 P*P. spinosa L. ssp.dasyphylla (Schur.) Domin; 9 P P. spinosa L. ssp.spinosa; 9 P Pyracantha coccinea M. J. Roemer; 12 P Pyrus communis L.; 12 P P. pyraster Burgsd.; 9 P Rosa arvensis Huds.; 7 P R. canina L.; 11 P R. corymbifera Borkh.; 9 P R. gallica L.; 8 P R. micrantha Borrer ex Sm.; 3 P Rubus caesius L.; 9 P R. canescens DC. (=R. tomentosus Borkh.); 3 P R. hirtus Waldst. et Kit.; 8 P R. idaeus L.; 11 H R. saxatilis L.; 10 H Sanguisorba minor Scop. ssp.minor; 9 H S. minor Scop. ssp.muricata Brig.; 3 H S. officinalis L.; 10 P Sorbus aria (L.) Crantz; 11 P S. aucuparia L.; 9 P*S. austriaca (G. Beck) Hedl.; 3 P S. domestica L.; 1 P S. torminalis (L.) Crantz; 9 ChSpiraea chamaedryfolia L.; 9 P S. ¦vanthouttei (Briot) Zabel; 12 Rubiaceae T Asperula arvensis L.; 3 H A. cynanchica L.; 3 H A. taurina L.; 8 H Cruciata glabra (L.) Ehrend.; 9 H C. laevipes Opiz; 9 H Galium album Mill.; 9 T G. aparine L.; 11 H G. lucidum All.; 3 H G. mollugo L.; 9 G G. odoratum (L.) Scop.; 9 H G. palustre L.; 9 T G. parisiense L.; 3 H G. pumilum Murray; 7 H G. rotundifolium L.; 9 G G. sylvaticum L.; 8 H G. verum L.; 11 T Sherardia arvensis L.; 11 Rutaceae ChDictamnus albus L.; 9 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 39 <-- 39 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 Viscaceae ChViscum album L. ssp.album; 9 ChV. album L. ssp.austriacum (Wiesb.) Vollm.; 9 Acoraceae HyAcorus calamus L.; 12 Alismataceae HyAlisma plantago-aquatica L.; 11 Alliaceae G Allium angulosum L.; 9; EN G A. carinatum L.; 8 G A. oleraceum L.; 9 G A. scorodoprasum L.; 5 G A. senescens L. ssp.montanum (Fries) Holub; 3 G A. sphaerocephalon L.; 3 G A. ursinum L.; 9 G A. vineale L.; 11 Amaryllidaceae G Galanthus nivalis L.; 9 G Leucojum aestivum L.; 8 G L. vernum L.; 3 Araceae G Arum maculatum L.; 8 Cyperaceae H Carex acutiformis Ehrh.; 9 H C. brizoides L.; 7 H C. caryophyllea Latourr.; 9 H C. digitata L.; 9 H C. distans L.; 8 H C. divulsa Stokes; 11 H C. elata All.; 8 H C. elongata L.; 9 G C. flacca Schreb; 11 H C. flava L.; 10; EN G C. hirta L.; 9 H C. hordeistichos Vill.; 8 H C. humilis Leyss.; 9 H C. montana L.;8 H C. muricata L. ssp.lamprocarpa Čelak (=C. pairae F. W. Schultz); 9 H C. ovalis Good.(=C. leporina auct. non L.); 9 H C. pallescens L.; 10 H C. panicea L.; 9; VU H C. pendula Huds.; 9 H C. pilosa Scop.; 8 G C. praecox Schreb.; 9 H C. remota L.; 8 HyC. riparia Curtis; 9; VU H C. spicata Huds.; 9 H C. sylvatica Huds.; 8 G C. tomentosa L.; 9 H C. vesicaria L.; 10; VU H C. vulpina L.; 8 T Cyperus flavescens L.; 11; VU T C. fuscus L.; 9; VU G Eleocharis acicularis (L.) Roem. et Schult.; 11 T E. ovata (Roth) Roem. et Schult.; 9; EN G E. palustris (L.) Roem. et Schult.; 11 H Eriophorum latifolium Hoppe; 9; EN G Scirpus lacustris L. ssp.lacustris (=Schoenoplectus lacustris (L.) Palla); 11 Vitaceae P Vitis vinifera L.; 12 LILIOPSIDA G S. sylvaticus L.; 10 Dioscoreaceae G Tamus communis L.; 3 Hydrocharitaceae HyElodea canadensis Michx.; 12 HyHydrocharis morsus-ranae L.; 9 Iridaceae G Crocus vernus (L.) Hill.; 6 G*Iris croatica I. Horvat et M. Horvat; 2; VU G I. germanica L.; 12 G I. graminea L.; 3 G I. pseudacorus L.; 9 G*I. variegata L.; 6 Juncaceae G Juncus articulatus L.; 10 T J. bufonius L.; 11 G J. compressus Jacq.; 11 H J. conglomeratus L.; 9 H J. effusus L.; 11 H J. inflexus L.; 9 G J. subnodulosus Schrank (=J. obtusiflorus Ehrh. ex Hoffm.); 8 H J. tenuis Willd.; 11 H Luzula campestris (L.) DC.; 11 H L. forsteri (Sm.) DC.; 3 H L. luzuloides (Lam.) Dandy et Wilmott; 7 H L. pilosa (L.) Willd.; 10 H L. sylvatica (Huds.) Gaudin; 8 Lemnaceae HyLemna minor L.; 11 HyL. trisulca L.; 11 HySpirodela polyrhiza (L.) Schleid.; 11 Liliaceae G Anthericum ramosum L.; 7 G Asparagus officinalis L.; 12 G A. tenuifolius Lam.; 3 G Colchicum autumnale L.; 7 G Convallaria majalis L.; 10 G Erythronium dens-canis L.; 3 G Fritillaria orientalis Adams (=F. tenella Bieb.); 3 G Gagea lutea (L.) Ker Gawl.; 9 G Lilium carniolicum Bernh. ex W. D. J. Koch; 2; VU G L. martagon L.; 9; VU G Maianthemum bifolium (L.) F. W. Schmidt; 10 G Muscari botryoides (L.) Mill.; 3 G M. comosum (L.) Mill.; 3 G M. neglectum Guss. ex Ten.; 1 G Ornithogalum gussonei Guss.; 1 G O. pyramidale L.; 3 G O. pyrenaicum L.; 3 G O. umbellatum L.; 3 G Paris quadrifolia L.; 9 G Polygonatum multiflorum (L.) All.; 10 G P. odoratum (Mill.) Druce; 10 G P. verticillatum (L.) All.; 9 G Ruscus aculeatus L.; 1 G R. hypoglossum L.; 3 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 40 <-- 40 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 G Scilla bifolia L.; 3 G Streptopus amplexifolius (L.) DC. in Lam.; 10 G Veratrum album L.; 9 G V. nigrum L.; 9 Orchidaceae G Anacamptis pyramidalis (L.) Rich.; 8 G Cephalanthera damasonium (Mill.) Druce; 3 G C. longifolia (L.) Fritsch; 9 G C. rubra (L.) Rich.; 9 G Dactylorhiza incarnata (L.) Soó; 9; EN G D. majalis (Rchb.) P. F. Hunt et Summerh.; 7; EN G D. sambucina (L.) Soó; 8 G Epipactis atrorubens (Hoffm.) Besser; 8 G E. helleborine (L.) Crantz; 9 G E. microphyla (Ehrh.) Sw.; 9 G Gymnadenia conopsea (L.) R. Br.; 9 G Himantoglossum hircinum (L.) Spreng. ssp. caprinum (Bieb.) Sunderman; 6 G H. hircinum (L.) Spreng.ssp. hircinum; 1 G Limodorum abortivum (L.) Sw.; 3 G Listera ovata (L.) R. Br.; 9 G Neottia nidus-avis (L.) Rich.; 9 G Ophrys apifera Huds.; 3; EN G O. fuciflora (F. W. Schmidt) Moench; 3; VU G O. insectifera L.; 8; VU G O. sphegodes Mill.; 1; VU G Orchis coriophora L.; 3; VU G O. laxiflora Lam. ssp.laxiflora; 1 G O. laxiflora Lam. ssp. palustris (Jacq.) Bonnier; 8 G O. mascula (L.) L.; 9 G O. militaris L.; 9; VU G O. morio L.; 9 G O. pallens L.; 8; VU G O. purpurea Huds.; 9; VU G O. simia Lam., 3; VU G O. tridentata Scop.; 5; VU G Platanthera bifolia (L.) Rich.; 9; VU G P. chlorantha (Custer) Rchb.; 9 G Spiranthes spiralis (L.) Chevall.; 8 Poaceae H Agrostis canina L.; 9 H A. capillaris L.; 9 H A. stolonifera L.; 10 T Aira caryophyllea L.; 3 T A. elegantissima Schur; 3 H Alopecurus aequalis Sobol.; 8; VU H A. geniculatus L.; 11; VU T A. myosuroides Huds.; 11 H A. pratensis L.; 9 T A. utriculatus Solander in A. Russel; 3 H Anthoxanthum odoratum L.; 9 H Arrhenatherum elatius (L.) P. Beauv. ex J. Presl et C. Presl; 8 H Avena pubescens (Huds.) Dumort. (=Helictotrichon pubescens (Huds.) Pilg.); 9 T A. fatua L.; 3 H Brachypodium pinnatum (L.) P. Beauv.; 11 H B. sylvaticum (Huds.) P. Beauv.; 9 T Briza media L.; 9 T Bromus arvensis L.; 9 H B. erectus Huds.; 11 T B. hordeaceus L.; 11 H B. pannonicus Kumm. et Sendtn.; 2 T B. racemosus L.; 8 H B. ramosus Huds.; 9 T B. secalinus L.; 9 T B. squarrosus L.; 3 T B. sterilis L.; 11 T B. tectorum L.; 9 H Calamagrostis arundinacea (L.) Roth; 9 H C. epigejos (L.) Roth; 8 H Corynephorus canescens (L.) P. Beauv.; 9; CR G Cynodon dactylon (L.) Pers.; 11 H Cynosurus cristatus L.; 8 T C. echinatus L.; 3 H Dactylis glomerata L.; 9 H Danthonia decumbens (L.) DC.; 8 H Deschampsia cespitosa (L.) P. Beauv.; 11 H D. flexuosa (L.) Trin.; 11 H Dichanthium ischaemum (L.) Roberty (=Bothriochloa ischaemum (L.) Keng); 3 T Digitaria sanguinalis (L.) Scop.; 11 T Echinochloa crus-galli (L.) P. Beauv.; 11 H Elymus caninus (L.) L.; 9 G E. hispidus (Opiz) Melderis; 3 G E. repens (L.) Gould; 11 T Eragrostis minor Host; 11 T E. pilosa (L.) P. Beauv.; 11 H Festuca altissima All.; 7 H F. arundinacea Schreb.; 8 H F. drymeja Mert. et Koch; 3 H F. gigantea (L.) Vill.; 9 H F. heterophylla Lam.; 9 H F. ovina L.; 8 H F. pratensis Huds.; 11 H F. pseudovina Hack. ex Wiesb.; 5 H F. rubra L.; 10 H F. rupicola Heuff.; 6 H F. stricta Host; 6 H F. vaginata Waldst. et Kit. ex Willd.; 5; CR HyGlyceria fluitans (L.) R. Br.; 11; VU HyG. maxima (Hartm.) Holmb.; 9 HyG. plicata (Fr.) Fr.; 11; VU H Hierochloë australis (Schrad.) Roem. et Schult.; 6 H Holcus lanatus L.; 9 H H. mollis L.; 9 T Hordeum murinum L.; 10 H H. secalinum Schreb.; 9; EN H Koeleria macrantha (Ledeb.) Schult.; 9 H K. pyramidata (Lam.) P. Beauv.; 8 HyLeersia oryzoides (L.) Sw.; 11 T Lolium multiflorum Lam.; 1 H L. perenne L.; 8 T L. temulentum L.; 11 H Melica ciliata L.; 9 H M. nutans L.; 8 H M. uniflora Retz.; 8 H Milium effusum L.; 10 T M. vernale M. Bieb.; 3 H Molinia caerulea (L.) Moench ssp.arundinacea (Schrank) H. K. G. Paul.; 9 H Nardus stricta L.; 9 HyPhalaris arundinacea L.; 10 H Phleum phleoides (L.) H. Karst.; 9 H Ph. pratense L.; 10 |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 41 <-- 41 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 G Phragmites australis (Cav.) Trin. ex Steud.; 11 H Poa angustifolia L.; 11 T P. annua L.; 11 H P. bulbosa L.; 9 H P. compressa L.; 11 H P. nemoralis L.; 10 H P. palustris L.; 10 H P. pratensis L.; 11 H P. trivialis L.; 9 T Setaria pumila (Poir.) Schult. (=S. glauca (L.) P. Beauv.); 11 T S. verticillata (L.) P. Beauv.; 11 T S. viridis (L.) P. Beauv.; 9 H Trisetum flavescens (L.) P. Beauv.; 10 T Ventenata dubia (Leers) Coss.; 3; CR T Vulpia myuros (L.) C. C. Gmel.; 11 Potamogetonaceae HyPotamogeton crispus L.; 11 HyP.¦fluitans Roth; 11 HyP. natans L.; 11 HyP. pusillus L.; 11 Sparganiaceae HySparganium erectum L.; 9 Typhaceae G Typha angustifolia L.; 10 G T. latifolia L.; 11 Zannichelliaceae HyZannichellia palustris L.; 11 ANALIZA FLORE – Analysis of the flora Analizom su obuhvaćena 1223 taksona za floru PP ska analiza, a rezultati su predočeni u tablicama 1–2 i Papuk. Izvršena je taksonomska, ekološka i fitogeograf-slikama 1 i 2. Tablica 1. Taksonomska analiza flore Table 1 Taxonomic analysis of the flora Taksoni – Taxa Pteridophyta Coniferophytina Magnoliopsida Liliopsida Ukupno –Total Porodice –Families 10 3 90 18 121 Rodovi –Genera 15 10 377 95 497 Vrste – Species 31 21 874 232 1158 Podvrste –Subspecies 57 8 65 % od 1223 –% from 2,54 1,72 76,12 19,62 100,00 Tablica 2. Životni oblici Table 2 Life forms Životni oblici –Life Forms Broj vrsta –Number of Species % Phanerophyta (P) 152 12,43 Chamaephyta (Ch) 43 3,52 Hemicryptophyta (H) 589 48,16 Geophyta (G) 158 12,92 Therophyta (T) 251 20,52 Hydrophyta (Hy) 30 2,45 Ukupno –Total 1223 100,00 Therophyta Hydrophyta Phanerophyta 251 30 152 (20,52 %) (2,45 %) (12,43 %) 158 Hemicryptophyta (12,92 %) 158 (48,16 %) Geophyta Ghamaephyta 43 (3,52 % %) Slika 1. Spektar životnih oblika flore Parka prirode Papuk Figure 1 The spectrum of the Papuk Natural Reserve flora life forms |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 42 <-- 42 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 19,6 % 0,98 % 6,54 % 17,83 % 17,58 % 0,33 % 1,8 % 3,03 % 5,64 % 4,74 % 12,18 % 27,39 % Mediteranski florni element Mediterranean floral element Ilirsko-balkanski florni element Illyrian-Balkan floral element Južnoeuropski florni element South European floral element Atlanski florni element Atlantic floral element Istočnoeuropski-pontski florni element East European-Pontic floral element Jugoistočnoeuropski florni element Southeast European floral element Srednjoeuropski florni element Central European floral element Europski florni element European floral element Eurazijski florni element Eurasian floral element Biljke cirkumholarktičke rasprostranjenosti Plants of circum-Hollarctic distribution Biljke široke rasprostranjenosti Plants of wide distribution Slika 2. Fitogeografska analiza flore Parka prirode Papuk Figure 2 The Phytogeographical analysis of the Papuk Natural Reserve flora RASPRAVA I ZAKLJUČAK – Discussion and conclusion Iz literaturnih podataka i vlastitih istraživanja,za floru Parka prirode Papuk zabilježene suukupno 1223 vrste i podvrste vaskularne flore, od kojih je 1158 vrsta i 65 podvrstauokviru497 rodovai121 porodice (tablica 1). Najzastupljenije su Angiospermae (1171 svojta, 95,7 %) od kojih naMagnoliopsida otpada 931 takson (76,1 %), a naLiliopsida 240 taksona (19,6 %). S obzirom na broj vrsta, najzastupljenija je porodica Asteraceae sa 106 vrsta (8,83 %), zatim slijede porodicePoaceae s 96 vrsta (7,85 %) iFabaceae sa 77 vrsta (6,30 %). Od ukupnog broja vrsta tijekom ovih istraživanja nije potvrđen nalaz za njih deset. Te vrste su: Acer obtusatum,Carpinus orientalis,Clematis integrifolia, Cotinus coggygria, Nuphar lutea, Nymphaea alba, Frangula rupestris, Laburnum anagyroides, Malva parviflora,Ranunculus platanifolius. Rezultatianalize životnihoblika u flori nekoga područja vrlosu značajni,jerpokazujuodnosfloreprema općim klimatskim karakteristikama područja. Očekivano, najzastupljeniji životni oblik u flori Parka Prirode Papuk su hemikriptofiti sa 589 taksona (48,16 %), zatim slijede terofiti (251 takson, 20, 52 %), geofiti (12,92 %), fanerofiti (12,43 %), kamefiti (3,52 %) i hidrofiti (2,45 %), (tablica 2). U fitogeografskoj analizi dominiraju biljke euoroazijskog flornog elementa (335 taksona, 27,39 %), a zatim slijede biljke južnoeuropskoga flornog elementa i biljke široke rasprostranjenosti (obje s približno 18 %). Po uzoru na “The IUCN Plant Red Dana Book” u našoj zemlji je objavljena “Crvena knjiga vaskularne flore Hrvatske” (Nikolić i Topić 2005) u kojoj su navedene biljke, čiji je opstanak ugrožen ili bi mogle u budućnosti iččeznuti. Na istraživanom području zabilježeno je ukupno 50 ugroženih svojti (4,09 %), od toga je šest kritično ugroženih, 14 ugroženih i 30 osjetljivih svojti. Kritično ugrožene (CR – Critically Endangered) vrste u flori Papuka su:Corynephorus canescens,Digitalis lanata,Festuca vaginata,Papaver argemone, Trifolium michelianum iVentenata dubia. Ugrožene (EN – Endangered) vrste su:Allium angulosum, Carex flava,Dactylorhiza incarnata,D. majalis, Daphne cneorum,Eleocharis ovata,Eriophorum latifolium, Gentiana pneumonanthe,Hibiscus trionum,Hordeum secalinum, Malva parviflora, Ophrys apifera, Salvia nemorosa iXeranthemum annuum. Osjetljive (VU – Vulnerable) vrste su: Alopecurus aequalis,A. geniculatus,Carex panicea, C. riparia, C. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 46 <-- 46 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 The largest number of species belongs to the Asteraceae (106 species, 8.83 %) followed by the Poaceae (96 species, 7.85 %) and Fabaceae (77 species, 6.30 %). Out of 1223 previously recorded species and subspecies, 10 were not confirmed during this research. The results of the flora life forms analysis of a certain region show the relations between its flora and the general climate characteristics of the region. The most frequent life forms in the flora of Papuk are hemicryptophytes (589 taxa, 48.16 %), therophytes (251 taxa, 20.52 %), geophytes (12.92 %), phanerophytes (12.43 %), chamaephytes (3.52 %) and hydrophytes (2.45 %). The phytogeographical analysis showed a domination of Euroasian floral element plants (335 taxa, 27,39 %). Widespread plants are represented by as large a number as 18 % pointing to a strong antropogenous actovity. 50 endangered species (4.09 %) from the Red Book list of the Republic of Croatia were found within the borders of the Reserve – six critically endangered, 14 endangered and 30 vulnerable species. There were also 33 species of the Orchidaceae family found on clearings and meadows. The traditional manners of mowing and grazing of meadows are of essential importance for the preservation of orchids, as the only way to preserve their habitats. Several adventive plants were recorded within the natural vegetation. Among them, the neophytes (Acer negundo, Ailanthus altissima, Ambrosia artemisiifolia, Amorpha fruticosa, Artemisia verlotiorum, Bidens tripartita, Echinocystis lobata, Elodea canadensis, Reynoutria japonica etc.) are particularly interesting. The require observation focused on their spreading and steps for their eradication. Key words: flora, life forms, syntaxonomic, taxonomic and phytogeographical analysis, climatological characteristics, Papuk Natural Reserve |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 43 <-- 43 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 vesicaria,Clematis integrifolia,Cyperus flavescens,C. fuscus,Digitalis ferruginea,Equisetum hyemale,Glyceria fluitans,G. plicata,Ilex aquifolium,Iris croatica,Lilium carniolicum,L. martagon,Lindernia procumbens, Lythrum portula, Ophrys fuciflora, O. insectifera, O. sphegodes,Orchis coriophora,O. militaris,O. pallens, O. purpurea,O. simia,O. tridentata,Platanthera bifo lia,Taxus baccata iTrifolium pannonicum. U flori Papuka razmjerno je velika brojnost vrsta (33)iz porodice orhideja (Orchidaceae) koje dolaze na otvorenim površinama i po travnjacima. Preduvjet za očuvanje ovih populacija orhideja je održavanje tradicionalnog načina košnje i ispaše travnjačkih površina, jer se samo na taj način mogu sačuvati i njihova staništa. Svjesnomilinesvjesnomaktivnošću čovjekauposljednje vrijeme u autoktonu floru se invazivno šire adventivnebiljke(pridošlice). Odadventivnih biljaka osobitosuzanimljivineofiti, tj. onepridošlicekojesuu EuropskuflorudospjelenakonotkrićaAmerike. Ova skupinabiljakaznačajnojeprisutnauflori Papuka. Neofiti flore Papuka su:Acer negundo,Acorus calamus, Ailanthus altissima,Ambrosia artemisiifolia,Amorpha fruticosa, Artemisia verlotiorum, Bidens tripartita, Chamomilla suaveolens,Datura stramonium,Echinocystis lobata,Elodea canadensis,Erigeron annuus,Galinsoga ciliata, G. parviflora, Matricaria perforata, Phytolacca amaricana, Reynoutria japonica, Robinia pseudacacia,Veronica persica iXanthium spinosum. LITERATURA – References Bonnier,G., 1911-1935: Flore compléte illustrée en couleurs de France, Suisse et Belgiqe. Neuchatel, Paris et Bruxelles. Baričević,D., 2002: Sinekološko-fitocenološke zna čajke šumske vegetacije Požeške i Babje gore. Diss. Mscr. Šumarski fakultet. Zagreb. Bertović,S., 1963: Orientalische Heinbuche (Carpinus orientalis Mill) und einige in der Flora Nord kroatiens (Papuk) seltener anwesende Pflan zen. Informationes (Editio periodica HortiBot. Fac. Pharmac. Univ.) 2: 11–15, Zagreb. Bošnjak,K., 1925: Psunj. Prilozi flori jugozapadne Slavonije. Acta. Bot. Ins. Bot. Univ. Zagrebiensis 1: 121–133, Zagreb. Božuta, Đ., 1957: Flora i vegetacija jugozapadnog dijela okolice Slavonske Požege. Diplomski rad. Mscr. Zagreb. Delforge, P.,1995: Orchis of Britain.Europe. Harper Collins Publishers, London. Forenbacher, A.,1905: Prethodnici fra Josipa Kalasancija Schlossera i Ljudevita Vukotinovića. Prilog k istoriji botaničkih istraživanja Hrvatske i Slavonije prije Schlossera i Vukotinovića, Rad JAZU 161: 133–144, Zagreb. Franjić,J., 1992: Nova nalazišta vrste Eranthis hyemalis (L.) Salisb. (Ranunculaceae) u Hrvatskoj. Acta Bot. Croat. 51: 131–134. Franjić, J.,1995: Dosadašnje stanje rasprostranjenosti vrsteCornus hungarica Kárpati u Hrvatskoj. Šum. list 119 (4): 119–123. Franjić,J., 1997: Current state of distribution of the speciesEranthis hyemalis (L.) Salisb., (Ranuncu laceae) in Croatia. Nat. Croat. 6 (1): 125–130. Franjić, J., 2002: Inventarizacija vegetacije Parka prirode Papuk. Elaborat, županija Požeško-slavonska, Požega. Franjić,J., I. Trinajstić,1999: Interspecific and intraspecific variability of Aristolochia lutea Desf. and. A. pallida Willd. (Aristolochiaceae) in Croatia. Period. Biol. 101 (3): 259–264. Franjić,J., I. Trinajstić, Ž. Škvorc,1998: Prilog poznavanju širenja nekih neofita u Hrvatskoj. Fragm. Phytom. Herbol. 26 (1–2): 5–17. Franjić,J., Ž. Škvorc, A.Čarni,2001: Numerička analiza fitocenoloških snimaka u bukovo-jelovim šumama (Abieti-Fagetum s. l.) u Hrvatskoj. Šum. list 125 (1–2): 19–26. Franjić,J., Ž. Škvorc, A.Čarni,2001a: Numerička analiza fitocenoloških snimaka u šumama bukve i jele (Abieti-Fagetum s. l.) u Hrvatskoj. Zbornik sažetaka priopćenja sedmog hrvatskog biološkog kongresa, 273–275. Hvar. Franjić,J., I. Trinajstić, Ž. Škvorc, M.Presečan, I. Samardžić,1999: A contribution to the knowledge of the distribution ofEquisetum hyemale L. (Equisetaceae) in Croatia. Nat. Croat. 8 (2): 95–100. Gjurašin,S., 1933: Rod Dianthus u flori Hrvatske i Slavonije, prirodoslov. istraživ. JAZU 18: 1–58, Zagreb. Hegi, G., 1935–1939: Illustrierte Flora von Mittel- Europa 2ndMünchen. Hirc,D., 1900: Nekoje šumsko drveće i grmlje iz domaće flore, Šumarski list 24 (1): 1–25. Hirc,D., 1900a: Nekoje šumsko drveće i grmlje iz domaće flore, Šumarski list 24 (2): 73–81. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 44 <-- 44 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 Hirc,D., 1903–1912: Revizija hrvatske flore, Zagreb. Hirc,D., 1905: Prirodni zemljopis Hrvatske, Knjiga prva: Lice naše domovine, Zagreb. Hirc,D., 1919: Građa za floru srijemskog plošnjaka, Fruške gore i okoline grada Osijeka, Glasn. Zem. muz. 31: 359–408, Sarajevo. Horvat,I., M. Stezić,1958: Otrovanja austrijakim i kavkaskim divokozjakom (Doronicum austriacum i D. caucasicum), Veterinarski arhiv 28 (7–8): 231–235, Zagreb. Horvatić,S., 1963: Vegetacijska karta otoka Paga s općim pregledom vegetacijskih jedinica Hrvatskog primorja. Prir. Istraž. Jugosl. Akad. 33. Acta bilogica 4. Zagreb. Horvatić,S., LJ. Ilijanić,LJ. Marković-Gos po darić, 1967-1968: Biljni pokrov okolice Senja. Senjski zbornik 3: 298–322. Horvatić, S., I. Trinajstić (eds.), 1967–1981: Analitička flora Jugoslavije 1. Zagreb. Ilijanić,Lj.,1964: Trifolium michelianum Savi u flori Hrvatske, Acta Bot. Croat, 23: 144–147, Zagreb. Ilijanić,Lj., 1968: Die Ordnung Molinietalia in der Vegetation Nordostkroatiens, Acta Bot. Croat. 26/27: 161–180, Zagreb. Ilijanić,Lj.,1969: Istraživanje livadne i šumske vegetacije Hrvatske. Završni izvještaj o rezultatima istraživanja autora u okviru istraživačkog zadatka (rukopis). Institut za bot. Sveuč. u Zagrebu. Ilijanić,Lj., 1969a: Dea Trifolion pallidi ein neuer Verband der Ordnung Trifolio-Hordeatalia H-ić, Acta Bot. Croat. 28: 151–160, Zagreb. Ilijanić,Lj., 1977: O biljnom pokrovu Požeške kotline. Požega 1927–1977: 48–65. Slavonska Požega. Javorka,S., V. Csapody,1975: Ikonographie der Flora de Sudostlichen Mitteleuropa. Gustav Fisher Verlag – Stuttgart. Kauders,A., 1906: Biljnogeografska skica požeške okolice. Glas. Hrvatskog naravoslov. društva 18: 23–33, Zagreb. Kempf, J., 1910: Požega. Zemljopisne bilješke iz okoline i prilozi za povijest slob. i kr. grada Po- že ge i Požeške županije. Štamparija “Hrvatske tiskare i knjižare”, Požega. Komlanec, I., 1872/73: Popis javnocvijetnih biljna požeške okolice. Izvejstje o Kraljevskoj velikoj gimnaziji (sedmo-razrednoj) u Požegi koncem školske godine 1872/73, Tiskara Miroslava Kraljevića, Požega. Kovačević, J., 1970: Prof. dr. Aleksandar Antun Bran ko Pavić kao slavonski botaničar, Požeški zbornik III: 183–186, Slavonska Požega. Kovačević,J., 1974: Biljni pokrov Požeške kotline, Požeški zbornik IV: 175–180, Slavonska Požega. Kušan, F.,1936: Oblici sekcije Eujacea i Lepteranthus roda Centaurea u flori Jugoslavije, prirodosl. instraživ. JAZU 20: 1-80, Zagreb. Nikolić, T.,1994-2000: Flora Croatica, Index florae Croaticae. Suppl. 1–3. Nat. Croat., Zagreb. Nikolić,T., J. Topić,2005: Crvena knjiga vaskularne flore Republike Hrvatske. Kategorije EX, RE, CR, EN i VU. Ministarstvo kulture, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb, 4–695. Pandža,M., J. Franjić, I. Samardžić,2003: Inventarizacija, valorizacija i katogorizacija flore Parka prirode Papuk. JU PP Papuk, 111. Voćin. Pavić,A., 1851: Correspondenz aus Posseg in Slawonien, Oeslerr. Bott. Wochenblatt I: 124–125, Wien. Pigantti, S., 1982: Flora d’Italia. I-III. Edagricole. Bologna. Schlosser,J., Lj. Vukotinović,1869: Flora Cro a tica, Zagreb. Schulzer,S., A. Kanitz, A.Knapp,1866: Die bis her bekannten Pflanzen Slawoniens, Verh. Zool- Bot. Ges. in Wien 16: 3–172, Wien. Seletković,Z., Z.Katušin,1992: Klima Hrvatske. U: Šume u Hrvatskoj, Šumarski fakultet i “Hrvatske šume”D.o.o., Zagreb, 13–18. Tomašević,M., 1998: Prilog flori Požeške kotline i okolnoga gorja (Hrvatska). Acta Bot. Croat. 55/56: 119–131. Tomašević,M., I. Samardžić,2000: Zaštićene, rijetke i ugrožene biljne vrste Slavonskoga gorja. Spin Valis d. d. Požega. Trinajstić, I.,(eds.) 1975–1986: Analitička flora Jugo slavije 2. Institut za botaniku Sveučilišta u Zagrebu. Trinajstić, I., 1995: Plantgeographical division of forest vegetation of Croatia. Ann. Forest. 20 (2): 37–66. Trinajstić,I., 1998: Fitogeografsko raščlanjenje klimazonalne šumske vegetacije Hrvatske. Šum. list 122 (9–10): 407–421. Trinajstić,I., J. Franjić,1999: Šume bukve s dlakavim šašom (Carici pilosae-Fagetum Oberdorfer 1957) u vegetaciji Hrvatske. Šum. list 123 (7–8): 311–321. Trinajstić,I., J. Franjić, D. Kajba,1991: Prilog poznavanju rasprostranjenosti vrsteEchinocystis lobata (Michx.) Torr. et Gray (Cucurbitaceae) u Hrvatskoj. Fragm. Herbol.20 (1–2): 69–74. Trinajstić,I., J. Franjić, D. Kajba,1993: Dosadašnje stanje rasprostranjenosti vrste Galinsoga |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 45 <-- 45 --> PDF |
M. Pandža: FLORA PARKA PRIRODE PAPUK (SLAVONIJA, HRVATSKA) Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 25-44 quadriradiata Ruiz et Pavon (Asteraceae) u Hr-Tutin, T.G., V. H. Heywood, N.A. Burges, D. vatskoj. Fragm. Phytom. H erbol. 1 (2): 117–121. M. Moore, D. H. Valentine, S. M. Walters, D.A. Webb,1968–1980: Flora Europaea Trinajstić,I., J. Franjić, I. Samardžić,1997: O važnosti otkrića vrste Equisetum sylvaticum 1–5. Cambridge University Press. L.(Equisetaceae) za razumjevanje autoktonosti Tutin, T. G., n. a. Burges, a. o. Chater, J. R. E. obične jele (Abies alba Mill.,Pinaceae) u Pože-Edmondson,V. H. Heywood, D. M. Moškome gorju.Šum. list 121 (11–12): 593–597. ore, D. H. Valentine, S. M. Walters, D.A. Webb, 1993: Flora Europaea 1.2nd edn. Cam Trinajstić,I., J. Franjić, D. Kajba, J. Samar- bridge University Press. džić, 1991: Današnje stanje rasprostranjenosti vrsteReynoutria japonica Houtt. (Polygonaceae) Vidaković,M., J. Franjić,2004: Golosjemenjače. u Hrvatskoj. Fragm. Herbol. 20 (1–2): 63–67. Šumarski fakultet Sveučilišta uZagrebu. Trinajstić,I., J. Franjić, I. Samardžić, J.Sa-Vuković,N., A. Alegro, 2004: Origanum vulgare mardžić,1996: Fitocenološke značajke šuma L. subsp.prismaticum Arcang. (Lamiaceae) nova sla duna i cera (as. Quercetum frainetto-cerris svojta u flori Hrvatske. 1. Hrvatski botanički sim- Rud ski 1949) u Slavoniji (Hrvatska). Šum. list pozij, p.p. 49. 120 (7–8): 305–321. SUMMARY: The researches of the Papuk Natural Reserve flora were carried out from 2001 to 2005. The area was formally declared a natural reserve on April 23rd, 1999. It covers 335 km2 approximately. The borders of the Reserve are defined by the law on declaring the Papuk Natural Reserve (NN/99). The Reserve includes parts of the Papuk-Krndija mountains, lying in the east- west directed, along the Kutjevo-Velika-Kamenska-Vučjak-Zvečevo-Voćin- Slatinski Drenovac-Orahovica-Petrov vrh-Kutjevo line and belong to the so-called Slavonija mountains region. Within this region, Papuk and Krndija form one relief body. The floral diversity of Papuk is predetermined by its geological-lithological structure as well as its climatological characteristics. According to Köppen, the climate of the east Slavonija, from Daruvar to Ilok, belongs to cfwb”x” climate (temperately warm and rainy), without dry periods, precipitation evenly distributed throughout the year, the driest period being in winter (Seletković i Katušin 1992). The average year temperature for a 30 year period (1961–1990) measured by the climatological station of Požega, is 10.6 oC and year precipitation quantity is 782 mm. There are three vegetational zones: (re. Trinajstić 1995, 1998) firstly low- hills area (from 100 to 250 m) belonging to the durmast-oak forests zone; secondly, the mid-hills area (250 to 900 m) dominated by European beach forests and finally the mountainous area (above 900 m) with European beach and silver fir. These three zones include a range of associations, depending on particular conditions of their habitats (floods, lithological base structure etc.). The phytocenological researches of Papuk (Franjić 2002) resulted with 13 plant associations that form the major part of the vegetation of this area. Forests cover the majority of the Reserve. Apart from forest associations, there are other important habitats abundant in plant species, meadows, forest border- lines, swamp vegetation etc, even though they don’t cover large areas. There were 1223 species and subspecies of the vascular flora recorded within the Reserve, classified in 121 families and 497 genera. The syntaxonomic analysis and the analysis of the life forms and floral elements were carried out as well (tab. 1–2 fig. 1 and 2). The taxonomic analysis showed a predominance of the Angiospermae (1171 species, 95.7 %) including the Magnoliopsida (931 taxa, 76.1 %) and Liliopsida (240 taxa, 19.6 %). |