DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 47 <-- 47 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 45-54 UDK 630* 222 + 242 (001) UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA* IMPACT OF FOREST TENDING ON STRUCTURAL CHARACTERISTICS OF COPPICES IN LIKA Milan ŠTIMAC1 SAŽETAK: Istraživanjem smo ustanovili strukturne elemente različitih tipo va panjača u Lici, pet godina nakon njege proredom. Panjače ličkog područja karaktezira nizak stupanj provedenih radova njege, te neotvorenost šumskim prometnicama. Prepoznatljive su četri morfološka tipa: prijelazne panjače, tipične panjače, panjače u regresiji i zašikarene panjače. Terenska mjerenja obavlje na su na pet trajnih pokusnih ploha. Na kraju vegetacijskog razdoblja 2007. go dine na tim su plohama izmjereni strukturni elementi sastojina. Obavljena je totalna klupaža svih stabala po debljinskim stupnjevima, etažama, vrstama drveća i po podrijetlu (generativno, vegetativno), snimljeni su uzorci visina i uzeti izvrtci za određivanje prirasta, posebno za stabla iz sjemena i iz panja. Stabla iz sjemena imaju značajno veće vrijednosti strukturnih elemenata. S obzirom na to da stabla iz sjemena pokazuju veću produktivnost i vitalnost, jasna je potreba njihova uzgojnog favoriziranja, neovisno o kojemu se tipu panjače radi. Intenziteti i volumeni iduće prorede ovisit će o prosječnom dobnom volumnom prirastu i dobi sastojine, te o ukupnom volumenu sastojina na kraju turnusa. Radi poveća nja temeljnog volumena te stabilnosti sastojina, volumen iduće prorede trebao bi biti 40–45 % desetgodišnjeg tečajnog volumnog prirasta. Ključne riječi: njega šuma, panjače, struktura sastojine, Lika 1. UVOD – Introduction Panjače ličkoga područja karakterizira nizak stupanj Helsinška rezolucija H1 iz 1993. godine, definira provedenih radova njege, te neotvorenost šums kim pro-po trajno gospodarenje šumama kao gospodarenje šumetnicama, koja prema registru prometnica Uprave ma ma i šumskim zemljištem na način i u takvoj mjeri, šuma podružnice Gospić iznosi svega 6,20 km/1000 ha da se održi njihova biološka raznolikost, sposobnost (Štimac 2002). Pod njegom šuma podrazumijevaju se obnavljanja, vitalnost, potencijal i proizvodnost, te da šumskouzgojni postupci kojima se želi formirati takva is pune, sada i u budućnosti, bitne ekološke, socijalne i struktura sastojine koja će osigurati njezinu stabilnost, gos podarske funkcije na lokalnoj i globalnoj razini, a produktivnost i sposobnost prirodnoga pomlađivanja, da to ne šteti drugim ekosustavima. (Vukelić i Ha odnosno kod panjače oblikovanje takve strukture koja rapin 1993). će omogućiti posredno ili neposredno prevođenje u Uzroci postanka panjača su različiti, a mogu nastativisoki uzgojni oblik. S obzirom na dob panjača u Lici namjerno i nenamjerno (Matić 1987). 30–50 godina, najzastupljeniji oblik njege su prorede i Zadatak ovoga istrživanja je utvrditi strukturne elezakašnjela čišćenja. mente sastojina panjača nakon petogodišnjeg razdoblja iza provedenog zahvata proredom, uvažavajući poseb- Mr. sc. Milan Štimac, dipl. ing. šum. nosti rasta i razvoja stabala iz sjemena i iz panja. Re- Hrvatske šume d.o.o., UŠP Gospić, milan.stimac@hrsume.hr * zul tati rada poslužit će u donošenju ispravnih odluka u Sažetak znastvenog magistarskog rada iz kolegija Uzgajanje šuma, obranjenog na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma Šu-daljnjem postupanju s navedenim sastojinama s ciljevi mar skog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, dana 23. 10. 2009. godi ma: poboljšavanja strukture, stabilnosti i vitalnosti sas ne, pred Povjerenstvom: Akademik Slavko Matić, predsjednik, to jina panjača te njihova prevođenja u sjemenjače. izv. prof. dr. sc. Igor Anić, član, dr. sc. Sanja Perić, članica |