DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 50     <-- 50 -->        PDF

M. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 45-54


Tablica 3. Produkcija temeljnice i volumena sastojina po postanku i ukupno, u razdoblju od 2002. do 2007. god.


Table 3 Basal production and stand volume at the origin and the total in the period since 2002. to 2007. yr.


Broj plohe
Number of
surfaces
Starost
sastojina
Age off
stand
Produkcija stabala iz sjemena
Production trees from seed
Produkcija stabala iz panja
Production trees from stump
Produkcija stabala – ukupno
Production trees – total
Temeljnica
Base
Volumen
Volume
Temeljnica
Base
Volumen
Volume
Temeljnica
Base
Volumen
Volume
godina
year m2/ha m3/ha m2/ha m3/ha m2/ha m3/ha
1 41 0,81 5,11 2,72 16,94 3,53 22,05
2 52 1,91 18,51 1,49 11,90 3,40 30,41
3 42 0,22 1,53 2,59 13,35 2,81 14,88


Na temelju spoznaje da starije sastojine trebaju
ima ti veći temeljni volumen od mlađih, te da temeljni
volumen mora rasti s godinama, volumen posječen u
proredi mora biti manji od tečajnog volumnog prirasta,
a za ove sastojine i svakako manji od prosječnog dobnog
prirasta.


Prosječni dobni prirast je kod panjača značajno
manji u usporedbi sa prosječnim dobnim prirastom kod
sjemenjača. Tečajni prirast u prošlosti utječe na prosječni
dobni prirast.


Za očekivati je da će se favoriziranjem stabala iz
sjemena njihov udio u ukupnom broju stabala na plohama
povećavati, te da će u idućem razdoblju doći do
značajnog porasta tečajnog volumnog prirasta, kao i
ukupnog volumena sastojine. Kod stabala iz panja u
višoj dobi neće doći do povećanja tečajnog volumnog
prirasta zbog bioloških osobina stabala iz panja.


Ono što sada sa sigurnošću možemo zaključiti je neophodnost
uzgojnog favoriziranja generativnog u odnosu
na vegetativni dio sastojine, neovisno o kojemu
tipu panjače se radilo.


1st


4.1. Pokusna ploha 1. – Test surfaces


Ova pokusna ploha prezentira tipičnu panjaču.
Nakon prorede 2002. god. na plohi je evidentirano 1397
stabala, po postanku iz sjemena 200 kom/ha, a iz panja
1197 kom/ha. Glavna vrsta bukva u omjeru smje se sudjelovala
je sa 94,01 %, te kitnjak sa 2,29 % i os ta le prateće
vrste 3,70 %. Ukupna ustanovljena temeljnica
iznosila je 20,40 m2/ha, te pripadajući volumen sastojine
115,36 m3/ha. U polurazdoblju, posebice nakon katastrofalne
suše 2003. godine, došlo je do sušenja. Tako su
odumrla 172 stabla, čija je temeljnica bila 1,81 m2/ha, a
drvni volumen 9,43 m3/ha. Zanimljivo je da su stradala
stabla najvećim dijelom iz panja, njih 164, pretežito
buk ve 156 kom, dok se iz sjemena posušilo svega 8 stabala,
od toga bukve 4 kom.


Po obavljenoj inventuri 2007. godine (tablica 4)
ustanovljeno je ukupno 1388 stabala. Od toga je iz sjemena
njih 210 kom./ha, a 1178 kom./ha iz panja. Iz
omjera smjese vidljivo je smanjenje sudjelovanja buk ve
uslijed sušenja na 86,38 %, a povećanje sudjelovanja
kitnjaka na 3,10 % (broj stabala je ostao isti) te
ostalih pratećih vrsta na 10,52 %.


Izjednačene srednje visine stabala primjerice za glavnu
vrstu bukvu, pokazuju visinsko razdvajanje u debljinskom
stupnju 11–15 cm, nadalje se razlika u korist
stabala iz sjemena kontinuirano povećava, da bi u debljinskom
stupnju 31–35 cm iznosila 1,24 m.


Istoznačne razlike ogledaju se i kod debljinskog i
volumnog prirasta. Tako je petogodišnji debljinski prirast
za bukvu po svim debljinskim stupnjevima veći za
stabla iz sjemena od onih iz panja, te u zadnjem stupnju
31–35 cm iznosi 0,12 cm, dok je kod kitnjaka razlika
veća te u deb. stupnju 21–25 cm iznosi 0,54 cm. Navedeno
debljinsko prirašćivanje je u vezi s volumnim prirastima.
Tako na prosječnoj razini za petogodišnje
razdoblje dobivamo za bukvu sjeme 0,0282 m3/ha, a za
bukvu panj 0,0148 m3/ha. Prosječno stabla iz sjemena
ostvaruju za 47,51 % veći prirast od onih iz panja.


Ukupni tečajni godišnji prirast za ovu sastojinu
iznosi 4,40 m3/ha, dok prosječni dobni prirast iznosi
3,12 m3/ha. Kako je prošlo polurazdoblje turnusa proreda,
u idućem razdoblju za očekivati je povećanje volumnog
prirasta.