DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 50 <-- 50 --> PDF |
M. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 45-54 Tablica 3. Produkcija temeljnice i volumena sastojina po postanku i ukupno, u razdoblju od 2002. do 2007. god. Table 3 Basal production and stand volume at the origin and the total in the period since 2002. to 2007. yr. Broj plohe Number of surfaces Starost sastojina Age off stand Produkcija stabala iz sjemena Production trees from seed Produkcija stabala iz panja Production trees from stump Produkcija stabala – ukupno Production trees – total Temeljnica Base Volumen Volume Temeljnica Base Volumen Volume Temeljnica Base Volumen Volume godina year m2/ha m3/ha m2/ha m3/ha m2/ha m3/ha 1 41 0,81 5,11 2,72 16,94 3,53 22,05 2 52 1,91 18,51 1,49 11,90 3,40 30,41 3 42 0,22 1,53 2,59 13,35 2,81 14,88 Na temelju spoznaje da starije sastojine trebaju ima ti veći temeljni volumen od mlađih, te da temeljni volumen mora rasti s godinama, volumen posječen u proredi mora biti manji od tečajnog volumnog prirasta, a za ove sastojine i svakako manji od prosječnog dobnog prirasta. Prosječni dobni prirast je kod panjača značajno manji u usporedbi sa prosječnim dobnim prirastom kod sjemenjača. Tečajni prirast u prošlosti utječe na prosječni dobni prirast. Za očekivati je da će se favoriziranjem stabala iz sjemena njihov udio u ukupnom broju stabala na plohama povećavati, te da će u idućem razdoblju doći do značajnog porasta tečajnog volumnog prirasta, kao i ukupnog volumena sastojine. Kod stabala iz panja u višoj dobi neće doći do povećanja tečajnog volumnog prirasta zbog bioloških osobina stabala iz panja. Ono što sada sa sigurnošću možemo zaključiti je neophodnost uzgojnog favoriziranja generativnog u odnosu na vegetativni dio sastojine, neovisno o kojemu tipu panjače se radilo. 1st 4.1. Pokusna ploha 1. – Test surfaces Ova pokusna ploha prezentira tipičnu panjaču. Nakon prorede 2002. god. na plohi je evidentirano 1397 stabala, po postanku iz sjemena 200 kom/ha, a iz panja 1197 kom/ha. Glavna vrsta bukva u omjeru smje se sudjelovala je sa 94,01 %, te kitnjak sa 2,29 % i os ta le prateće vrste 3,70 %. Ukupna ustanovljena temeljnica iznosila je 20,40 m2/ha, te pripadajući volumen sastojine 115,36 m3/ha. U polurazdoblju, posebice nakon katastrofalne suše 2003. godine, došlo je do sušenja. Tako su odumrla 172 stabla, čija je temeljnica bila 1,81 m2/ha, a drvni volumen 9,43 m3/ha. Zanimljivo je da su stradala stabla najvećim dijelom iz panja, njih 164, pretežito buk ve 156 kom, dok se iz sjemena posušilo svega 8 stabala, od toga bukve 4 kom. Po obavljenoj inventuri 2007. godine (tablica 4) ustanovljeno je ukupno 1388 stabala. Od toga je iz sjemena njih 210 kom./ha, a 1178 kom./ha iz panja. Iz omjera smjese vidljivo je smanjenje sudjelovanja buk ve uslijed sušenja na 86,38 %, a povećanje sudjelovanja kitnjaka na 3,10 % (broj stabala je ostao isti) te ostalih pratećih vrsta na 10,52 %. Izjednačene srednje visine stabala primjerice za glavnu vrstu bukvu, pokazuju visinsko razdvajanje u debljinskom stupnju 11–15 cm, nadalje se razlika u korist stabala iz sjemena kontinuirano povećava, da bi u debljinskom stupnju 31–35 cm iznosila 1,24 m. Istoznačne razlike ogledaju se i kod debljinskog i volumnog prirasta. Tako je petogodišnji debljinski prirast za bukvu po svim debljinskim stupnjevima veći za stabla iz sjemena od onih iz panja, te u zadnjem stupnju 31–35 cm iznosi 0,12 cm, dok je kod kitnjaka razlika veća te u deb. stupnju 21–25 cm iznosi 0,54 cm. Navedeno debljinsko prirašćivanje je u vezi s volumnim prirastima. Tako na prosječnoj razini za petogodišnje razdoblje dobivamo za bukvu sjeme 0,0282 m3/ha, a za bukvu panj 0,0148 m3/ha. Prosječno stabla iz sjemena ostvaruju za 47,51 % veći prirast od onih iz panja. Ukupni tečajni godišnji prirast za ovu sastojinu iznosi 4,40 m3/ha, dok prosječni dobni prirast iznosi 3,12 m3/ha. Kako je prošlo polurazdoblje turnusa proreda, u idućem razdoblju za očekivati je povećanje volumnog prirasta. |