DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 52 <-- 52 --> PDF |
M. Štimac: UTJECAJ NJEGE ŠUMA NA STRUKTURNE ZNAČAJKE LIČKIH PANJAČA Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 45-54 4.1. Pokusna ploha 2. – 2nd Test surfaces Prijelazna struktura panjače karakteristika je sastojine na plohi 2. Iza prorednog zahvata 2002. godine u ovoj sastojini ustanovljeno je 965 stabala koja imaju 26,99 m2/ha temeljnice i 244,66 m3/ha drvnog volumena. U ukupnoj strukturi stabla iz sjemena sudjelovala su u količini 501 kom /ha, a ona iz panja 464 kom./ha. Kao posljedica sušenja na plohi je odumrlo 47 stabala, čija je temeljnica 1,03 m2/ha i 6,27 m3/ha drvni volumen. Glavnih vrsta: posušilo se 19 stabala bukve, od toga 9 iz sjemena te 10 stabala kitnjaka, od toga 7 iz sjemena. Ova sastojina nakon obavljenih mjerenja 2007. go- dine (tablica 5) izgrađena je od 979 stabala. Evidentirani broj od 47 odumrlih stabala značajno je manji od prve plohe, što rezultira relativno dobro određenim intenzitetom prorede, ali i ukupno kvalitetnijim stanišnim prilikama. Ustanovljen je podrast od 61 stabla, od toga iz sjemena 9 te iz panja 52 stabla. Izračunom za petogodišnje razdoblje, kao i na prethodnoj plohi, dolazimo do produkcije ove sastojine i to: temeljnice 3,40 m2/ha, te 30,41 m3/ha drvnog volumena. Stabla iz sjemena producirala su 1,91 m2/ha temeljnice i 18,51 m3/ha volumena, a ona iz panja 1,49 m2/ha temeljnice, te 11,90 m3/ha drv nog volumena. Na prosječnoj razini stabla iz sjemena prirasla su 0,0379 m3/ha, a iz panja 0,0242 m3/ha, odno sno sjemenopodrijetlo sastojine producira za 36,14 % više volumena od dijela sastojine iz panja. Visinsko razdvajanje generativnog u odnosu na vegetativni dio sastojine na ovoj plohi posebno je izraženo. U pogledu debljinskog i volumnog tečajnog prirasta vidljivo je kod glavnih vrsta bukve i kitnjaka povećanje razlika za stabla generativnog podrijetla, uspoređujući ih s onima iz panja, posebice prema višim deljinskim stupnjevima. Ukupni ustanovljeni tečajni godišnji volumni prirast za plohu iznosi 6,08 m3/ha. Konstruirane lokalne tarife pokazuju istoznačne raz like, kao i visine. Može se zaključiti što je debljinski stupanj veći, veća je i razlika u volumenu srednjeg stabla toga debljinskog stupnja u prilog stablima generativnog nastanka. Prijelazna struktura ogleda se u broju stabala generativnog podrijetla koja sudjeluju sa 49,84 % i dobrog su prostornog rasporeda. Značajno je međutim da ova stabla izgrađuju 18,40 m2 temeljnice i 174,89 m3 drvnog volumena, što čini 65 % ukupnog drvnog volumena. 4.1. Pokusna ploha 3. – Trial flat 3rd Panjača u regresiji s elementima zašikarene panjače, kratak je opis plohe 3. Valja naglasiti da ova sastojina nije tretirana proredom. Strukturne elemente 2002. godine izgrađivali su: broj stabala 2453 kom./ha, čija je temeljnica iznosila 20,43 m2/ha, a drvni volumen sastojine iznosio je 75,67 m3/ha. Odnos broja stabala iz sjemena bilo je 136 kom/ha, a iz panja 2317 kom./ha. Uslijed sušenja odumrla su 254 stabla i to 1 stablo iz sjemena i 253 iz panja. Podrast stabala u sastojini je 7 stabala iz sjemena, te 101 stablo iz panja. Degradiranost sastojine vidljiva je iz omjera smjese, tako je grab u dominaciji i zauzimao je 70,92 %, dok je kitnjak sudje lovao sa svega 12,67 %, te ostale prateće vrste maklen, gorski javor, klen, divlja kruška, crni jasen, bre kinja, lipa i bukva sa preostalih 16,41%. Nakon dru ge inventure 2007. godine utvrđeno (tablica 6) je 2307 vitalnih stabala, koja imaju 21,48 m2/ha temeljnice i 84,67 m3/ha drvnog volumena. Iako je to najgušća od istraživanih ploha, sastojina je ostvarila najmanje pomake u smislu produkcije od svega 2,81 m2/ha temeljnice te 14,88 m3/ha drvnog volumena. Stabla iz sjemena od navedenih iznosa producirala su 0,22 m2/ha temeljnice, a ona iz panja 2,59 m2/ha. Ostvareni drvni volumen po podrijetlu iznosi 1,53 m3/ha iz sjemena i 13,35 m3/ha iz panja. I glede prirasta, generativni dio u relativnom iznosu daje bolje rezultate prirašćivanja od vegetativnog dijela sastojine. Ukupan volumni godišnji prirast za plohu 3 iznosi 2,97 m3/ha, što je ujedno i najmanji tečajni prirast od svih ploha. Njega sastojine u ovom morfološkom tipu panjače neophodan je uzgojni zahvat koji se sastoji od čišćenja, koje glede dobi i stanja sastojine ima značajku zakašnjelog čišćenja s elementima niske prorede te trijebljenja, a odnosi se na uklanjanje prekobrojnih izbojaka iz panja. Cilj navedenih radova je pokrenuti procese progresije, a mogu se organizirati u obliku pruga na manjim površinama okomitih na slojnice ili komunikacije. U zašikarenom dijelu treba provoditi mjere zaštite od požara, brsta i od nekontrolirane sječe, a uz trijebljenje i čišćenje osigurat ćemo progresiju ovih sastojina prema strukturi tipične panjače. Nakon obavljenih uzgojnih zahvata njege u ovakvim sastojinama, te nakon kratke ophodnje, metodom izravne konverzije prevesti ih u sjemenjače, uz mjestimično popunjavanje sadnicama autohtone provenijencije po potrebi. Treba naglasiti da značajne količine drvnog volume na nakon obavljenih navedenih radova svakako treba iskoristiti kao biomasu za toplinsku energiju, čime bi se preventivno djelovalo na mogućnost nastanka i širenja šumskih požara. |