DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 57 <-- 57 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 55-64 UDK 630* 682 (001) SPREMNOST PRIVATNIH ŠUMOPOSJEDNIKA U HRVATSKOJ, SRBIJI I BOSNI I HERCEGOVINI NA SURADNJU PRI IZGRADNJI I ODRŽAVANJU ŠUMSKIH CESTA READINESS OF PRIVATE FOREST OWNERS IN CROATIA, SERBIA AND BOSNIA-HERZEGOVINA TO COOPERATE IN FOREST ROADS CONSTRUCTION AND MAINTENANCE Mersudin AVDIBEGOVIĆ1, Nenad PETROVIĆ2, Dragan NONIĆ3, Stjepan POSAVEC4, Bruno MARIĆ5, Dijana VULETIĆ6 SAŽETAK: Zbog specifičnih društveno-političkih i socio-ekonomskih prilika u regiji, problematika udruživanja privatnih šumoposjednika u interesne udruge do sada nije bila predmetom šireg istraživanja. Na osnovi navedenoga, 2008. godine pokrenuto je istraživanje stanja privatnog šumoposjeda i formiranja udruga privatnih šumoposjednika u zemljama regije, u kojima se povijesno razvijao podjednak model vlasništva. U radu su analizirani stavovi privatnih šumoposjednika prema međusobnoj suradnji i udruživanju u svrhu boljeg gospodarenja svojim posjedom, s posebnim naglaskom na izgradnju šumskih cesta u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Provedeno istraživanje ukazuje spremnost privatnih šumoposjednika na suradnju u aktivnostima gospodarenja šumoposjedom, te ukazuje na željene usluge koje bi trebale pružiti udruge privatnih šumoposjednika. Ključne riječi: privatni šumoposjed, šumske ceste, udruge privatnih šumoposjednika, šumarska politika UVOD – Introduction Specifični društveno-politički odnosi u Hrvatskoj, šumovlasnika, za razliku od istraživanja ekoloških i teh- Srbiji i Bosni i Hercegovini (u daljem tekstu B-H) kao i no loških gledišta, nije pridavalo posebno značenje. Podugo razdoblje dominacije planske ekonomije imali su treba za izvođenjem političkih, eko nomskih i socioloških za posljedicu relativno skroman obim znanstvenih istra-istraživanja problema privatnog šumoposjeda posebno je živanja koja se odnose na privatni šumoposjed u ovim naglašena u zemljama u tranziciji, u kojima procesi prizemljama. Nasuprot davanja prednosti gospodarenju dr-vatizacije, denacionalizacije i restitucije, postavljaju pižavnim šumama, privatni šumposjed je tijekom socijali-tanje privatnog zemljišnog posjeda u sam vrh aktualnih stičkog društvenog uređenja bio prilično zanemaren i od političkih rasprava. strane kreatora nacionalnih šumarskih politi ka i od stra - Znanstveno utemeljene preporuke za unapređenjene samih vlasnika. Iz istih razloga se is traživanjima poli privatnog šumoposjeda, upravo su najnužnije kod gletičkog, ekonomskog i sociološkog ka raktera privatnih dišta za čije rješavanje vlasnici nemaju potrebne ekonomske, organizacijske ili stručne kapacitete. Izgradnja i 1 Doc. dr. Mersudin Avdibegović, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Zagrebačka 20, Sarajevo, mavdibegovic@gmail.com; održavanje šumske infastrukture, kao jedna od najskup 2 Mr. sc. Nenad Petrović, Šumarski fakultet Univerziteta u ljih investicija, ali i osnovna pretpostavka za ostvarenje Beogradu, Kneza Višeslava 1, Beograd, nenad.petrovic@sfb.rs; ekonomskih učinaka u privatnom šumoposjedu, ovisi u 3 Doc. dr. Dragan Nonić, Šumarski fakultet Univerziteta u Beogra du, Kneza Višeslava 1, Beograd, dragan.nonic@sfb.rs; velikoj mjeri od podrške javne šumarske administracije, 4 Doc. dr. sc. Stjepan Posavec, Svetošimunska 25, Zagreb, ali i od spremnosti privatnih šumoposjednika da međuso posavec@sumfak.hr; 5 b no surađuju po ovom pitanju. Iako privatni šumopo- Bruno Marić, Šumarski fakultet Univerziteta u Sarajevu, sjednici pripadaju uglavnom ruralnoj populaciji sa Zagrebačka 20, Sarajevo, bruno.m.maric@gmail.com; 6 Dr. sc. Dijana Vuletić, Trnjanska 35, Zagreb, dijanav@sumins.hr zna čajnom razinom tradicionalnog znanja i iskustva u |