DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 67 <-- 67 --> PDF |
STRUČNI ČLANCI – PROFESSIONAL PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 65-68 UDK 630* 973 + 232.3 INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO, OPLEMENJIVANJE I RASADNIČARSTVO* INTELECTUAL PROPERTY RIGHTS, PLANT BREEDING AND NURSERY PRACTICE Petar VRGOČ1 SAŽETAK: Termin Cultivar je skraćenica od engleskih riječi cultivated što znači kultivirana i variety što znači vrsta. Cultivar nastaje oplemenjivanjem. U povijesti čovječanstva stvarani su brojni cultivari žitarica, voća, povrća, industrijskog bilja, ukrasnog bilja i šumskog drveća. Novi proizvodi ili novi cultivari prodaju se na tržištu zbog zarade, a zaštita cultivara kao intelektualnog vlasništva osigurava da dio zarade dobije inovator, odnosno oplemenjivač. Cultivar može biti u formi klona ili u formi poboljšanog sjemena, pa se tako na meću i dvije karakteristične strategije: zaštita intelektualnog vlasništva ople menjivača (Plant Breeder’s Right, skraćeno PBR) i zaštita komercijalnog imena (Trade Mark). Ključne riječi: Cultivar, oplemenjivanje, rasadničarstvo, intelektual no vlasništvo, PBR (Plant Breeder’s Right), Trade Mark, Plant Patent Act, UPOV, Community Plant Variety Office (CPVO) UVOD – Introduction Termin Cultivar je skraćenica od dviju engleskih na tržištu zbog zarade, a zaštita intelektualnog vlasniriječi cultivated variety, a što znači kultivirana vrsta. štva osigurava da dio zarade dobije inovator odnosno Cultivar ima isto značenje, što i naziv sorta, porijeklom oplemenjivač. iz njemačkog jezika. Vidaković (1993), Vidaković i Dubois (2001) objašnjava da je Pariška Konvenci - Fra njić (2004) kao i Fehr (1993) definiraju cultivar ja iz 1983. godine obuhvatila 107 zemalja članica, koje una sličan način, kao skupinu biljaka razmnoženih vegeta svojim zakonima štite industrijsko vlasništvo. Od togtivno ili iz sjemena, a koja sadržava biljke ujednačenih i vre mena upotrebljava se i termin “pravo na intelektualno poželjnih svojstava i po kojimu se upravo ta grupa bi vlasništvo”, a stječući to pravo proizvodi ljudskog inteljaka razlikuje od vrste (ili cultivara) od koje je razvijena. lekta štite se od neautorizirane eksploatacije. U povijesti čovječanstva oplemenjivanjem su stva- U Europskoj Zajednici i u drugim razvijenim zemrani brojni cultivari žitarica, voća, povrća, industrij-ljama svijeta novi cultivari se mogu zaštititi kao intelekskog bilja, ukrasnog bilja te šumskog drveća. Nastanak tualno vlasništvo i to na sličan način kao i drugi novog cultivara je ustvari proizvod intelekta opleme-industrijski patenti. Dubois (2001) navodi da su SAD njivača. Slično kao što su druge industrijske inovacije prve prepoznale intelektualno vlasništvo za vegetativ no proizvodi inteligencije inovatora. Upravo taj dio inte razmnožavane cultivare zakonom Plant Patent Act iz lektualnog rada koji je sadržan u novom proizvodu, 1932. godine. Fehr, 1993. detaljnije iznosi i interpre ti nakon postizanja pravne zaštite, postaje intelektualno ra ovaj američki zakon. vlasništvo. Novi proizvodi ili novi cultivari prodaju se Nakon toga, 1938. godine osnovana je udruga ASSINSEL (Association Internationale des Selectionneurs Professionnels pour la Protection des Obtentions Dr. sc. Petar Vrgoč, Hrvatske šume d.o.o., UŠP Senj, Vegetales) u Švicarskoj u gradu Nyonu. Ova udruga Šumarija Krk ASSINSEL bila je vodeća kod kreiranja UPOV kon * Rad je izložen na Simpoziju 1200 godina crikveničkjog rasadnika “Podbadanj” (Crikvenica 24. i 25. 10. 2008. vencije 1961. godine u Parizu. UPOV je skraćenica |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 68 <-- 68 --> PDF |
P. Vrgoč: INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO, OPLEMENJIVANJE I RASADNIČARSTVO Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 65-68 francuskog naziva konvencije Union pour la Protection des Obtentions Vegetales, a koja je revidirana 1972., 1978. i 1991. Prema europskoj uredbi Council Regulation (EC) broj 2100/94, od 27. srpnja 1994. utemeljen je sustav zaštite intelektualnog vlasništva oplemenjivača koji se bazira na konvenciji UPOV. Sustav administrira Community Plant Variety Office (CPVO), u prijevodu, europski ured za biljne vrste. Dakle, u Europi i u SAD-u zakonodavac na zahtjev oplemenjivača dodjeljuje pravo na intelektualno vlasništvo koje vrijedi na teritoriju svih država članica. OPLEMENJIVAČI KAO INOVATORI I RASADNIČARI KAO PROIZVOĐAČI Plant breeders as innovators and nurserymen as producers Certifikat o zaštiti intelektualnog vlasništva za novi cultivar osigurava oplemenjivaču zaštićeno pravo proizvod nje i prodaje neograničene količine primjeraka no vog cultivara na definiranom teritoriju i pravo da proizvodnju i/ili prodaju za cijelo ili dio tržišta prenese na drugog ugovorom o ustupanju licence (Idžojtić, 2008., Fehr, 1993. i Dubois, 2001.). Sklapajući ugovor o pre uzimanju licence, rasadničar postaje autorizirani pro iz vođač. Ugovor o ustupanju, odnosno preuzimanju licen ce definira: godišnju količinu proizvodnje sadnica, teritorij na kojemu će se sadnice prodavati, razdoblje za koji ugovor vrijedi i iznos novca koji će oplemenjivač dobiti nakon prodaje sadnica, a za svaki prodani komad. Taj dio novca koji ide oplemenjivaču sadržan je u cijeni proizvoda, a na engleskom jeziku naziva se royalty. Na primjer, ugovor o ustupanju licence definira pravo proizvodnje za razdoblje od 10 godina, s tim da se proizvođač obvezuje da će godišnje proizvesti 20000 komada sadnica za definirani teritorij na području Europe, a da će do kraja svake kalendarske godine isplatiti oplemenjivaču po 0,60 € po sadnici (ukupno 12000 €), u protivnom proizvođač gubi pravo na licencu. Tako rasadničar stječe pravo proizvodnje i prodaje novog proizvoda bez konkurencije, pa može formirati višu cijenu i bolje zaraditi, a istovremeno je izložen pritisku da ostvari dogovorenu količinu proizvodnje i prodaje, da isplati oplemenjivača i zadrži licencu. Običaj je da rasadničari s oplemenjivačem prvo sklope ugovor o probnoj proizvodnji. Tijekom probne proizvodnje rasadničar i oplemenjivač imaju mogućnost procijeniti troškove proizvodnje, vidjeti reakcije kupaca na novi proizvod i točnije procijeniti godišnju količinu sadnica koja bi se mogla u budućnosti proizvoditi. Segers (2001) ističe da je oplemenjivački cilj postići poboljšanja koje će prepoznati i kupac i proizvođač. Kupac prepoznaje kvalitetu i cijenu u odnosu na druge slične proizvode koji već postoje na tržištu. Proizvođač najčešće uspoređuje samo troškove proizvodnje u odnosu na slične proizvode koje već proizvodi. Komercijalnu eksploataciju završenog proizvoda moguće je ostvariti uz suradnju oplemenjivača i rasadničara te drugih stručnjaka za marketing, dizajn i slično. Upravo na način multidisciplinarne suradnje moguće je postići najbolje i u oplemenjivanju i u rasadničarstvu. Dielman (2001) iz belgijske udruge rasadničara objašnjava iskustva i mišljenja belgijskih rasadničara o zaštićenim cultivarima ukrasnog bilja, navodeći: veće cijene na tržištu zaštićenih cultivara ruža od cijena nezaštićenih, načine informiranja kupaca o novim cultivarima, iskustva oplemenjivanja i uzgoja azeleja te razmatra i druga motrišta intelektualnog vlasništva na tržištu. Interesantno je da Dielman (2001) tvrdi da intelektualno vlasništvo za nove cultivare postoji samo zbog toga što to trebaju oplemenjivači, a da mnogi rasadničari još uvijek ne prepoznaju prednosti autorizirane proizvodnje cultivara koji su zaštićeni kao intelektualno vlasništvo. Autor smatra da će u predstojećim godinama doći do poboljšanja u razvoju mišljenja rasadničara. STRATEGIJA ZAŠTITE INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA OPLEMENJIVAČA Strategies of the intellectual property rights of the plant breeder Ako se novi cultivar razmnožava samo vegetativno proizvod. Stoga, ovdje opisane dvije strategije treba onda proizvodnja i prodaja uvijek polazi iz rasadnika. shva titi samo kao dvije ideje. No, ako se primjerci novog cultivara mogu uzgojiti iz hibridnog sjemena, tada oplemenjivač proizvodi poboljšano sjeme, a marketing i prodaju može raditi i netko drugi. Shodno načinu na koji se cultivar razmnožava, nameću se i dvije osnovne strategije zaštite intelektualnog vlasništva oplemenjivača. Teorija i praksa prava kao znanosti u području intelektualnog vlasništva je opsežna i nudi mogućnost kreativnosti kod promišljanja strategije za svaki novi |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 69 <-- 69 --> PDF |
P. Vrgoč: INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO, OPLEMENJIVANJE I RASADNIČARSTVO Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 65-68 STRATEGIJA ZAŠTITE INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA ZA VEGETATIVNO RAZMNOŽAVANI CULTIVAR – The strategy of protection of intellectual property rights for cultivar produced by vegetative means Segers (2001) specifičnosti oplemenjivanja ukrasnog bilja obrazlaže mogućnostima da se uslijed već velikog broja cultivara postigne i izuzetno velika varija bilnost hibridnog potomstva, a da vegetativno razmnožavanje u komercijalne svrhe najčešće postane jedina opcija, s obzirom da je uniformnost proizvoda krajnje poželjna. Dakle ovdje autor naglašava potrebu da novi ornamentalni cultivar svakako bude klon. Za stjecanje intelektualnog vlasništva za vegetativno razmnožavani cultivar (klon) europski oplemenjivači se najčešće opredjeljuju za oplemenjivačko pravo (PBR, skraćenica od Plant Breeder’s Right). PBR za cultivar voća, vinove loze, ukrasnog drveća i grmlja i šumskog drveća dodjeljuje se za predloženo ime konkretnog, novog, klona za razdoblje od 30 godina, a po isteku istoga zaštita se ne može produžiti. Prije dodjele PBR-a skupina primjeraka predloženog klona mora proći DUS test (test originalnosti, uniformnosti i stabilnosti karakteristika predloženog klona). S obzirom na vegetativni način razmnožavanja, neovlaštenu proizvodnju može početi bilo tko, čim se primjerci novog klona pojave u prodaji. Ukoliko rasadničar ilegalno proizvodi i prodaje sadnice zaštićenog cultivara, tada oplemenjivač može dogovorom ili tužbom tražiti odštetu od ilegalnog proizvođača. STRATEGIJA ZAŠTITE INTELEKTUALNOG VLASNIŠTVA ZA GENERATIVNO RAZMNOŽAVANI CULTIVAR – The strategy of protection of intellectual property rights for cultivar produced by generative means Trade Mark je način zaštite intelektualnog vlasniš tva koji se dodjeljuje za ime, zaštitni znak ili logo, a ne za proizvode na koje se ime odnosi. Dodjeljuje se na vri jeme od 10 godina, sa mogućnošću obnavljanja novog razdoblja od 10 godina. Tako zaštićeni Trade Mark može trajati vječno. Ovaj oblik zaštite pogodan je za zaštitu novog cultivara koji se proizvodi iz hibridnog sjemena, a posebno u slučaju kada oplemenjivač jedini posjeduje roditelje za proizvodnju hibridnog sjemena. Tako je neovlaštenu proizvodnju nemoguće započeti, a sličan proizvod nije moguće ilegalno prodavati pod poznatim imenom, s obzirom da ime nosi zaš ti tu. Na ovaj način često je zaštićivano hibridno sjeme žitarica. U šumarstvu upravo na ovaj način bilo bi najprikladnije zaštititi poboljšano sjeme šumskih vrsta. Gioia, (2001) temeljito objašnjava načine i mode le zaštite intelektualnog vlasništva oplemenjivača, kao i strategije zadržavanja ekskluzivnog prava na proizvod nju ili dodjelu licence drugima. RASPRAVA I ZAKLJUČAK – Discussion and Conclusion Rasprave o oplemenjivanju ukrasnog bilja i finan cij skim očekivanjima od ove djelatnosti, otvaraju pros tor raznim idejama. Baudoin (2007) iznosi ideju otvaranja radnih mjesta i zaradu novca proizvodnjom i izvozom ukrasnog bilja u zemljama u razvoju. Autor ističe prednosti nerazvijenih nad razvijenim zemljama i to u prirodnom biodiverzitetu egzotičnih biljaka, što predstavlja nezamjenjiv resurs za stvaranje novih cultivara. Istovremeno autor ističe da je FAO u jedinstvenoj poziciji da potakne i nadzire Svjetski Plan Zaštite i Održivog Razvoja Biljnih Genetskih Resursa Za Hranu i Poljoprivredu, a spomenuti Svjetski Plan je usvojen 1996. među 150 zemalja članica. Cilj intelektualnog vlasništva je stvaranje profita. Cadic & Widehem (2001) procjenjujući ponudu i po tražnju za ukrasnim biljkama navode da svjetsko tržište rezanog cvijeća raste godišnje 6 do 9 %. Ukupna prodaja 1985. procijenjena je na 13 milijardi €, a da bi 2001. dosegla 37 milijardi €. Trendovi su slični i s ukras nim biljkama u posudama, gdje se prodaja iz 1985. procjenjuje na 12,5 milijardi €, a da bi u 2000. prodaja dosegla 23,5 milijardi €. Europa i SAD su već dugo najbogatije i najrazvijenije tržište. Postojanje intelektualnog vlasništva, kao područja u okviru pravnih znanosti, omogućava autoru i proizvođaču novog cultivara proizvodnju i prodaju na teritoriju velikog tržišta, bez konkurencije, zaradu novca te sigurnost investicija u oplemenjivanje bilja i rasadničarstvo. Glede mogućnosti stvaranja novih cultivara samo na dva načina: u formi klonova ili u formi poboljšanog sjemena, jasno su prepoznatljive i dvije praktične strategije zaštite intelektualnog vlasništva oplemenjivača, strategija zaštite oplemenjivačkih prava za cultivar koji se vegetativno razmnožava (Plant Breeder’s Right ili skraćeno PBR) i strategija zaštite imena proizvoda (Trade Mark) za generativno razmnožavani cultivar. |
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 70 <-- 70 --> PDF |
P. Vrgoč: INTELEKTUALNO VLASNIŠTVO, OPLEMENJIVANJE I RASADNIČARSTVO Šumarski list br. 1–2, CXXXIV (2010), 65-68 LITERATURA – References Baudoin, O., 2007: Floriculture for Food Security, Gioia, V., 2001: Managing Trademarks And Plant Va- Acta Horticulturae 743: 25–32, Leuven, Belgium. riety Protection Of Ornamentals For Profit, Acta Horticulturae 552: 225–236, Leuven, Belgium. Cadic, A. & C. Widehem, 2001: Breeding Goals For New Ornamentals, Acta Horticulturae 552: Idžojtić, M., 2008: Prvi patentirani hrvatski kultivari 75–86, Leuven, Belgium. alepskoga i crnoga bora, Pinus halepensis ‘Lucia’ Dielman, P., 2001: The Growers Viev On Novelty i P. nigra ‘Lara’, Šumarski List 132, (1–2): 74–75, Zagreb. Protection, Acta Horticulturae 552: 237–241, Leuven, Belgium. Segers, Th., A., 2001: How to Breed Ornamentals? Acta Horticulturae 552: 15–21, Leuven, Belgium. Dubois, L., 2001: Intelektual Property Rights on Plants With Special Reference to Vegetatively Vidaković, M. & J. Franjić,2004: Golosjemenja Pro pagated Ornamentals, Acta Horticulturae 552: če. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Za207– 214, Leuven, Belgium. greb. Fehr, W.,1993: Principles of Cultivar Development, Vidaković,M., 1993: Četinjače. Grafički Zavod Hr- Walter Fehr Department of Agronomy Iova State vatske, Zagreb. University, Ames, Iova. SUMMARY: The term Cultivar is an abbreviation of the English words cultivated and variety. A Cultivar is the result of plant breeding. In the history of man numerous Cultivars have been created of cereal grains, fruit, vegetables, industrial plants, ornamental plants and forest trees. New products or new Cultivars are sold on the market for profit. Protection of the Cultivar as intellectual property ensures a part of the profit goes to the innovator, i.e. the plant breeder. A Cultivar can be in the form of a clone or in the form of improved seed, and therefore two characteristic strategies are deployed: protection of the intellectual ownership of the plant breeder (Plant Breeder’s Right, PBR) and protection of the commercial name (Trade Mark, TM). Key words:Cultivar, plant breeding, nursery plant production, intellectual ownership, PBR (Plant Breeder’s Right), Trade Mark, Plant Patent Act, UPOV, Community Plant Variety Office (CPVO) |