DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 78 <-- 78 --> PDF |
On usmjeruje šumarstvo u uvodniku zbornika, svojom porukom 1999. godine njemačkim šumarima i njemačkoj javnosti na prirodno gospodarenu šumu uzgojenu po uzoru na prašumu. Svojim osebujnim stavovima koje je stekao istražujući slovenske prašume i upoznavši svjetsko šumarstvo i njegovu problematiku, daje svoje prijedloge za izlazak iz krize koju je izazvao čovjek uništavanjem okoliša. Kako ne bi izjave prof. Mlinšeka krivo interpretirao citiram ih. U podpoglavlju: “O stereotipima i dosadašnjim za bludama” piše kako u poljoprivredi i šumarstvu obiluju. Tako piše: Promatranje prirode kao stroja koji se može popraviti, nauljiti da bolje radi itd., a o tome Ka rel Popper kaže sljedeće: priroda je kao oblak za koji uopće ne znamo kako će u narednim minutama izgledati. U tom smjeru treba ići i naše razmišljanje o ponašanju prirode. Vlasnik se šume smatra njezinim najboljim zaštitnikom. Da, ali samo u nekim izvanrednim slučajevima. Krivica je zato u njegovim rukama, i on je zato snosi i tu ostaje zbog predrasuda. Melioracija vodenih tokova treba značiti i poboljšanje vodenih tokova. S ekološkog motrišta to je velika laž. U podpoglavlju “U nedostatku ciljeva i aktivnosti zamru” piše: Novi šumar treba postati duhovni vođa; to znači da mora biti široko obrazovan i osposobljen. Treba brzo shvatiti svu ozbiljnost situacije i imati viziju o važnosti šume za buduće naraštaje i društvo u cjelini. Proučavanje šume mora biti shvaćeno s poštivanjem “cjelovitog”. U podpoglavlju “Cjelovitost uzgoja na primjeru prašume” tu se radi o životu o njezinoj cjelovitosti, što postaje kultura šumarske djelatnosti: zaštita života, njegova razvoja sve na entropijski skroman način. Dužnost čovjeka je brinuti se o prirodi i šumi. Dilema koja se javlja da li je čovjek neprijatelj ili prijatelj šume, više ne smije postojati. Zanimljivo je podpoglavlje “Javno upozorenje – ekonomija neće nikada popustiti”. Šuma neka postane idealna kombinacija ekonomije i ekologije. Zato je potrebno zapamtiti ili podcrtati visoku vrijednost cjelovitih funkcija šume. Ove visoke vrijednosti na svu sre ću nemaju cijene, budući da je neprocjenjiva. Ako bi tim vrijednostima dali njihovu cijenu, značilo bi to njihovo obezvrijeđivanje. Pokušajte, na primjer, pokazati visoku vrijednost majčinske ljubavi kroz prikaz cijene. Slično se pokušavalo raditi s drvom i s produkcijom dr va. Rezultat je već jako dobro poznat.Time se obezvrijedila plemenita materija. Plemenita supstancija drvo, je ono najvrijednije što stvara priroda, te primjereno tome treba se prema njoj i ponašati. Podpoglavlje “Zaštita šume – viši stupanj očuvanja okoliša” ZAŠTITA ŠUME “treba biti organski sastavni dio svakog našeg “zahvata” i djelatnosti u šumi. Zaštita šuma je stupanj viši od zaštite prirode, gdje se provodi dugoročna zaštita, znači, viši stupanj zaštite prirode za bu duće naraštaje čovječanstva. Podpoglavlje: “Kroz šumu upoznajemo istinu o pra voj kulturi neke države”. Mi imamo sa šumom naj bolju priliku brinuti se za naš unutrašnji i opći razvoj. Svaki luksuz i nepotrebna lagodnost u životu su nepotrebni. Šuma i njezin krajolik odlični su uzor za rast i raz voj svih živih organizama i života uopće. Šuma je isto vremeno i temelj i kuća, pa se prema tome s njom tre ba primjereno ponašati kako nam to pokazuje nedirnuta priroda u prašumi. Podpoglavlje: “Šumskouzgojno planiranje kao po moć prvoga stupnja u uzgoju”. Uzgojno planiranje u šumi je trajno kreativni proces, s kojim šumar od svakog dijela šume prikuplja informacije, studira šumsko uz gojne ciljeve i određuje ralizaciju procesa te provjerava reakciju prirode, bogati se iskustvima, dolazi do novih otkrića i trajnim provjeravanjem razvija nove životne poglede o šumi. Podpoglavlje: “Ekomanifest – šumska područja i po našanje s ekološkim šumarstvom kao predvodnikom, zapravo PRIRODNOST I NOVA KULTURA” u ko jemu piše: Ako bolje poznajemo razvoj šumarstva, onda možete priznati da nisam rekao ništa novo. U tom pogledu htio sam samo s nekoliko misli podići i pod crtati važnost šumarstva u tom razdoblju. Treba zna ti da kod budućnosti europskih šuma treba blokirati utjecaj bolesti “agrobiosupstancije” i njezinog uništavajućeg dje lovanja, jer je slobodno širenje pogrešnih i nepotreb nih poljoprivrednih nasada i kaotične animaliza cije kontinenata moguće smanjivati s ravnotežom koju daju prirodne šumske zajednice sa svojom supstan cijom. Tu je uostalom odlučujuća riječ čovjeka koji kaže: “više vrijedi siromaštvo, nego bezizgledno praz no obilje”. Ovdje ipak moramo obratiti pozornost! Ako već treba pronaći nove puteve, onda nemojmo zamijeniti me haničke modele s nekim sličnim, nego jednim genijalnim slobodnim, koji je prirodi najbliži. Europska šuma i njezin krajolik neka se razvijaju u hotel s pet zvjezdica, u kojemu ćemo stvarati plemenita djela i samo takvu šumu možemo vidjeti kao barometar za visoku kvalitetu života. Mišljenje prof. Mlinšeka možemo shvatititi kao po sljedicu dugogodišnjega životnog iskustva pametno ga šumara intelektualca koji je u šumarskom stručnom razmišljanju više koraka ispred našega vremena i želi iskazati suglasje sa slavljenikom i zahvaliti mu nas suradnji. Urednik zbornika prof. dr. sc. Dalibor Ballian i Z. Tulić opisali su životni put prof. dr. Konrada Pintarića uz 90-godišnjicu njegova života. |