DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 80     <-- 80 -->        PDF

budućnosti, te je na taj način povećana gospodarska i
ekološka vrijednost sastojina.


Četvrti referat održali su dr. sc. Walter Eder mini starski
savjetniki i dr. sc. Phan Hoang Dong, Odjel
za rast šume, Istraživački institut za ekologiju i šumarstvo,
Trippstadt.


U svrhu testiranja uzgajanja obične jele (Abies alba
Mill.) godine 1987. u Njemačkoj su podignute pokusne
plohe u pokrajini Rhainland Pfalz. Pokusne plohe osnovane
su jelom provenijencije iz Italije, Makedonije, Rumunjske,
Slovačke i Njemačke. Na osnovi tri mje renja
pokus je dao različite rezultate. Generalno gle dano, južne
provenijencije dale su bolje rezultate od njemačkih.


Peti referat dr. Nagel, T. A., J. Diaci, D. Rožember
g. Univerzitet u Ljubljani, Biotehnički fakultet,
Odsjek za šumarstvo i obnovljive šumske iz vore,
pod naslovom “Novi pogledi na istraživanje pra šuma
Dinarida”. Autori govore kako su poremeća ji
koji se zbivaju u prašumama Dinarida, kao što su jaki
vjetrovi i šumski požari pokretači razvojnih ciklu sa, što
zaključuju i na osnovi spoznaja prof. Pintarića, čija su
izlaganja slušali u Ljubljani, te na osnovi istraživanja u
svojim prašumama.


Šesti referat,Sead Vojniković, Šumarski fakultet,
Univerziteta u Sarajevu pod naslovom: “Crna lista
flore”. Autor ukazuje kako osim crvene knjige ugroženih
vrsta biljaka postoji i crna lista koja se odnosi na invazivne
vrste, koje nepovoljno djeluju na faunu u
ekosustavu.


Sedmi referat, dr. sc. Martin Bobinac, Univerzitet
u Beogradu pod naslovom: “Uzgojne mjere i njiho
va spercifičnost u šumama poserbne namjene”.
Autor ovoga rada postavlja pitanje kakve uzgojne mje re
primijeniti u objektima posebne namjene u Nacio nalnom
parku “Fruška gora” u sjemenskoj sastojini
obične bukve (Fagus sylvatica L.) i gimnokladusa
(Gymno cladus canadensis Lam.) Autor predlaže uzgoj
no-sanitarnu mjeru koja je u skladu s prirodnim
procesima u sastojinama.


Osmi referat, prof. dr. sc. Vladimir Beus, Šumarski
fakultet Univerziteta u Sarajevu, pod naslovom:
“Ob nova i rekultivacija šuma u Bosni i Hercegovini
na ekološko-fitogeografskim osnovama”.


Profesor Beus ukazuje na izbor vrsta drveća i rekultivaciju
degradiranih šuma u Bosni i Hercegovini. U radu
se razmatra mogućnost prevladavanja postojećega stanja
u stanju s ekološkim, sindinamskim i sastojinskim
prilikama.


Deveti referat, Ballian,D., I. Monteleone, D.
Ferraazzini, P. Belletti, pod naslovom: “Važnost
poznavanja koeficijenta inbridinga ili Wrightovog
fiksacijskog indeksa bijelim jasenom (Fraxinus excelsior
L.) u Bosni i Hercegovini”.


Cilj ovoga rada je pokazati mogućnost određivanja
veličine zahvata u populacijama u svrhu obnove i mje ra
njege.


B. Prpić


ULOGA I ZNAČAJ ŠUMSKOG SJEMENA U OBNOVI ŠUMA


50. obljetnica šumskog sjemenarstva u Republici Hrvatskoj 1959.–2009.


Uvod


Znanstveno-stručno savjetovanje s međunarodnim
sudjelovanjem održano je 28. listopada 2009. godine na
Šumarskom fakultetu u Zagrebu (sl. 1), a 29. listopada
bio je terenski obilazak sjemenskih sastojina i sjemenske
plantaže na području Uprave šuma Podružnice Bjelovar.
Organizatori savjetovanja su Hrvatski šumarski
ins titut – Zavod za genetiku, oplemenjivanje šumskog
drveća i sjemenarstvo, Hrvatske šume d.o.o. i Hrvatska
komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije.


1
Pokrovitelji savjetovanja su: Ministarstvo znanosti,
obrazovanja i športa Republike Hrvatske, Ministarstvo
regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodars tva
Republike Hrvatske, Hrvatsko šumarsko društvo, Šumarska
savjetodavna služba, Akademija šumarskih znanosti,
Europski šumarski institut, EFI Associated Event i
Hrvatski šumarski institut – Zavod za genetiku, oplemenjivanje
šumskog drveća i sjemenarstvo.


Program savjetovanja


1. Otvaranje savjetovanja i pozdravi
2. Uvodna predavanja
3. Rad u sekcijama
4. Rasprava
5. Poster sekcija
6. Terenski obilazak sjemenske sastojine i plantaže




ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 81     <-- 81 -->        PDF

1. Otvaranje savjetovanja i pozdravi


Savjetovanje je otvorio ravnatelj Hrvatskog šu mar skog
instituta dr. sc. Miroslav Benko. Skup su pozdra
vili: Srećko Juričić, dipl. ing. šum. u ime ministra
Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga
gospodarstva Republike Hrvatske, Darko Vuletić,
dipl. ing. šum. Predsjednik Uprave Hrvatskih šuma
d.o.o., mr. sc. Petar Jurjević, predsjednik Hrvatskog
šumarskog društva (sl. 2), Damir Felak, dipl. ing.
šum., predsjednik Hrvatske komore inženjera šumarstva
i drvne tehnologije, Suzana Trninić, dipl. ing. šum.,
ravnateljica Šumarske savjetodavne službe, Marta
Takač dipl. ing. šum., direktorica “Vojvodina šuma”
iz Novog Sada.


2
Littvay, T.: Što očekujemo u budućnosti od
šum s kog sjemenarstva


2. Uvodna predavanja


Poštenjak, K., M. Gradečki-Poštenjak:
Više od pola stoljeća šumskog sjemenarstva u Hrvatskoj


Organizirano sjemenarstvo u Hrvatskoj započinje
1947. godine osnivanjem Instituta za pošumljavanje i
melioraciju krša u Splitu sa stanicama u Rijeci i Trstenu.
Poslovna zajednica šumarstva i drvne industrije osniva
1959. godine Zavod za kontrolu šumskog sjemena sa
sjedištem u Rijeci. Zavod se ujedinjuje sa Šumarskim
institutom iz Jastrebarskog 1974. kada započinju prve
masovne selekcije važnih gospodarskih vrsta drveća u
priznate sjemenske sastojine (PSS). Izrađen je program
njege i genetske melioracije, standardi za šumsko sjeme,
zakonski i podzakonski propisi iz područja sjemenarstva,
analizirani su uzorci sjemena, unapređivan znanstveno-
istraživački rad iz područja analize kvalitete
sjemena i objavljivanje radova. Razdoblje od 1974. do
1990. obilježeno je nastavkom intenzivne selekcije, izradom
programa gospodarenja, kolaudacija selektivnih
meliorativnih doznaka, nadzorom nad proizvodnjom
šumskog sjemena, donošenje zakonske legislative s
ISTA propisima i povećanom broju analiziranih uzoraka
sjemena. U zadnja dva desetljeća intenzivira se znanstveno-
istraživački rad, provodi se revizija priznatih sjemenskih
sastojina, promovira se nova rajonizacija i
povećava se broj analiziranih uzoraka sjemena. Usklađuju
se Hrvatski propisi s propisima Europske Zajednice
(OECD) i ISTA pravilima, provedena je akreditacija laboratorija
za ispitivanje sjemena prema normi HRN EN
ISO/IEC 17025.


Gradečki-Poštenjak, M., K. Poštenjak, T.
Littvay: Kvaliteta šumskog sjemena


Određivanje kvalitete šumskog sjemena obuhvaća:
određivanje vlage, čistoće, klijavosti, vitaliteta, mase
1000 sjemenki i zdravstvenog stanja sjemena. Istraživana
je varijabilnost morfoloških i fizioloških osobina
sjemena prije i tijekom skladištenja i nove metode za
is pitivanje kvalitete. U proteklom razdoblju analizira no
je 35.720 uzoraka sjemena prema međunarodnim
stan dardima. Od 2006. godine laboratorij za ispitivanje
sje mena član je ISTA udruge.


Dosadašnji rezultati u šumskom sjemenarstvu u
pola stoljeća kontinuiranog rada dali su veliki doprinos
na očuvanju biološke raznolikosti i varijabilnosti naših
šumskih ekosustava. Nove spoznaje i tehnologije imaju
za cilj očuvanje genetske kvalitete sjemena. U novim
eko loškim uvjetima to mora biti apsolutni prioritet
kako bi sačuvali genetske osnove koje čini budućnost
varijabilnosti .


Gorian, F.: ISTA i ispitivanje šumskog sjemena


Međunarodna udruga za testiranje sjemena (International
Seed Testing Association – ISTA) osnovana je
u Švicarskoj 1926. godine s ciljem standardizacije testiranja
sjemena u cijelom svijetu. Više od 70 zemalja
su članice navedene organizacije. Svake treće godine
održavaju se sastanci jednom u Europi, drugi na drugom
kontinentu i treći u Zurichu. Na sastancima se us kla
đuju ili mijenjaju pravila. ISTA ima izvršni odbor
koji se sastoji od 18 tehničkih tijela. Između ostalih to
je odbor za drveće i grmlje koje standardizira ispitivanje
sjemena šumskih vrsta. Postoje i neki drugi odbori
za standardizaciju. Više od 100 laboratorija je akreditirano
kod ISTA, a njih 25 za šumske vrste.


Bach, K., S. Bordacs: Certifikacija šumskog
re produkcijskog materijala u Mađarskoj s obzirom
na genetičke resurse


Certifikacija je jedan od osnovnih elemenata za
osnivanje praćenja šumskog reproduktivnog materijala
(ŠRM) u tijeku reproduktivnog procesa. Cijeli postupak
praćenja šumskog reproduktivnog materijala u
Mađarskoj provodi se u skladu s EC propisima. ŠRM
osigurava sadni materijal, pretežno listača za domaću
uporabu i za europsko tržište. Osnovni materijal (sjemenske
sastojine, sjemenske plantaže, reznice) ne služi
samo za komercijalnu proizvodnju nego i za očuvanje
genofonda. Mnogi bilateralni projekti organizirani su i
financirani od strane vlade.




ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 82     <-- 82 -->        PDF

Matić, S.: Šumsko sjeme i sjemenarstvo u današnjim
uvjetima i propadanje šuma


Klimatogene vrste drveća (hrastovi, jela, bukva), a i
one koje su proširene na neodgovarajućim staništima
(obična smreka) teško podnose promjene u stanišnim
uvjetima i zbog nepovoljnih biotskih i abiotskih utjeca ja.
Reakcija je sušenje koje poprima katastrofalne razmjere.
Glavni su uzroci promjena klime, onečišćenje
zra ka vode i tla. Ugrožen je hrast lužnjak, obična jela i
obič na smreka. Period 1995.–2006. g. ubraja se u najtop
lije godine od početka mjerenja (1850.). Dodatni
ne po volj ni čimbenik je antropogeni utjecaj kroz am bi jentalne
promjene (kanali) spuštanja razine pod zemnih
voda, zagađenje i dr. Šumsko sjeme je izvor života svih
šumskih vrsta drveća i grmlja. Sa sjemenom započinje i
završava ciklus razvoja. Sjemenarstvo i rasadničarstvo
čini nerazdvojnu cjelinu u podizanju i obnovi šuma.


3. Rad u sekcijama


Sekcija A


Utjecaj klimatskih promjena i zagađenja na šumske
ekosustave, te njihove posljedice na potrajno gospodarenje


Šumsko sjeme i njegova uloga u obnovi šuma
Kajba, D., K. Šumanovac, M. Žgela: Značaj


klonskih sjemenskih plantaža u sjemenarstvu i očuvanju
genofonda šumskih vrsta drveća u Hrvatskoj


Sukladno razdjelbi šuma u Hrvatskoj na ekogeograf ske
sjemenske regije i zone osnovane su tri proizvodne
klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka (Quercus
robur), dvije poljskog jasena (Fraxinus angustifolia), te
po jedna plantaža hrasta kitnjaka (Q. petraea), divlje
trešnje (Prunus avium) i crnoga bora (Pinus nigra). To
je učinjeno zbog pravilnijeg periodiciteta uroda i dobivanja
genetski kvalitetnijeg sjemena, kvalificiranog i
lastiranog sjemena. Provodi se očuvanje genetskog diverziteta
statističkom metodom ex situ, a sjemenske
plantaže služe za očuvanje genofonda.


Dubravac, T., V. Krejči, V. Viličić, D. Bar čić,
Ž. Španjol: Uloga i značaj šuma hrasta Crnike
(Q. ilex) u očuvanju šumskih ekosustava
Mediterana


Hrast crnika predstavlja temeljnu klimatogenu vrstu
drveća u toplijem dijelu mediteranske regije Hrvatske.
U većem dijelu južnog područja tvori čiste, a u humidni
jem sjeverozapadnom primorju mješovite sastojine s
crnim jasenom. Nekad su to bile sastojine visokog
uz gojnog oblika, a danas su to pretežno panjače i degra
dirani oblici od makije, gariga do kamenjara. Cilj
gos podarenja je provođenje u viši uzgojni oblik. Obno va
ide oplodnim sječama. Važno je pratiti godine dobro
ga uroda. To je inače stabilan ekosustav. Hrast
crnika je vrsta otporna na požare. Uloga tih šuma je
važna za smanjenje erozije, zaštite tla, vode, klime, kisika,
biodiverziteta i izgleda krajolika.


Roth, V., S. Dekanić, T. Dubravac: Utjecaj
krupnoće žira na morfološki razvoj jednogodišnjih
sadnica hrasta lužnjaka (Q. robur) u uvjetima različite
dostupnosti svijetla i hranjiva


Kakvoća sadnica ovisi o kvaliteti sjemena. Kvaliteta
je uvjetovana krupnoćom žira kod hrasta, odnosno hranjivom
u žiru. Utjecaj krupnoće žira na morfološki razvoj
jednogodišnjih sadnica analiziran je s obzirom na
visinu, promjer korjenova vrata, ukupnu lisnu površinu
i na prosječnu površinu lista u uvjetima dva supstrata i
dva svjetlosna režima. Rezultati pokazuju da se veličinom
žira može utjecati na kvalitetu hrastovih sadnica.


Sekcija B


Proizvodnja, sakupljanje, dorada, skladištenje i upo raba
šumskog sjemena


Zdravstveno stanje sjemena


Razvoj i dozrijevanje sjemena, dormantnost i klijavost
– fiziologija i metode


Uvođenje sustava kvalitete u ispitne laboratorije
prema normi HRN EN ISO/IEC 17025


Gradečki-Poštenjak, M., S. Novak-Agbaba,
N. Ćelepirović, D. Posarić: Kvalitativne
osobine žira hrasta lužnjaka (Q. robur) iz bazena
Spačva


Kompleks hrasta lužnjaka Spačva ima površinu od


38.789 ha i čini petinu lužnjakovih šuma u Hrvatskoj.
Smanjuje se drvna zaliha u narušenom ekosustavu i
sma njen je urod kvalitetnog sjemena. Praćen je pro iz vod
ni potencijal kroz količinu i kvalitetu žira i njegovog
zdravstvenog stanja svježeg i uskladištenog. Kvaliteta
sjemena određena je prema ISTA standardima. Nakon
skladištenja na žiru utvrđen je velik broj patogenih glji va
iz osam rodova.


Novak-Agbaba, S., S. Crnković, M. Gradečki-
Poštenjak: Ispitivanje djelotvornosti fungicida
u zaštiti sjemena hrasta lužnjaka


Žir napadaju patogene gljive za vrijeme njegova razvoja,
nakon sakupljanja, skladištenja i klijanja. Posljedice
su truljenje i smanjena klijavost. Žir je tretiran
fungicidima prije skladištenja i sijanja: Primijenjeni su
fungicidi Vitavax, Mankozeb i Cuprablau Z termoterapijom.
Fungicidi su dali dobre rezultate. Zaštićeno je bilo
74 do 80 % žira. Determinirano je 5 gljivičnih uzroč nika.


Mayer, Ž.: Osnivanje kultura crnog oraha (Ju-
glans nigra) generativnim načinom


Areal crnog oraha je istočni dio Sjeverne Amerike, a
u Europu je unesen 1629. godine. Na području istočne
Slavonije i Srijema donijeli su ga šumari grofa Eltza
1899. godine. Unašan je na području gdje se su šio hrast
lužnjak. Već 1925. godine bilo je 860 ha ora hovih nasada.
Sjeme se sadi u redove razmaka 4 i 6 m i to 500
kg/ha. Međuredno su bile poljoprivredne kulture. Kasnije
se sadi između bagrem. U 80-toj godini ostaje 100–
120 kvalitetnih stabala oraha. Šumarija Vuko var ima




ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 83     <-- 83 -->        PDF

1300 ha crnog oraha s drvnom zalihom od 200.000 m3.
Op hodnja od 80 godina ima srednji p.p. 42 cm i srednju
visinu od 33 m.


Gluschkov, S., I., Markoff, M. Glushkova:
Oprema i tehnologija za ekstrakciju sjemena četinjača
u regionalnoj stanici za proizvodnju sjemena
“Razlog”


Proizvodnja šumskog sjemena u Bugarskoj započe la
je već početkom prošlog stoljeća kada su započela
prva pošumljavanja. U 1995. godini započela je s ra dom
nova stanica za šumsko sjemenarstvo u Razlogu s
malim količinama od 1 do 500 kg. Godišnja proizvod nja
sada iznosi preko 100 t. Sjeme se skuplja sa plus
stabala u sjemenskim sastojinama i sjemenskim plantažama.
Trušnica je mehanizirana korištenjem uređaja
“Strekel & Schreoder” (Njemačka).


Roth, V., R. Maradin, I. Ćehulić: 15 godina
trušnice za obradu češera i doradu sjemena šumskih
vrsta drveća


U Odjelu rasadničke proizvodnje Šumarskog instituta,
Jastrebarsko 1994. godine stavljena je u pogon trušnica
za doradu sjemena proizvođača BCC iz Švedske.
Doraditi se može sjeme do 100 % čistoće. Tijekom dorade
sjemena moguće je kalibriranje. Isto tako moguće
je izdvajanje oštećenog sjemena i čestica smole. Može
se i sušiti sjeme za daljnje uskladištenje. U proteklih 15
go dina dorađivano je sjeme jele, smreke, obič nog, cr nog
i alepskog bora.


Oršanić, M., D. Drvodelić, T. Jemrić: Morfološka
svojstva plodova i sjemena oskoruše (Sorbus
domestica)


Sakupljeni su plodovi s dva stabla s djelomičnim
urodom. Mjerena je dužina i širina ploda te njihov od nos.
Vagana je masa ploda i masa sjemena i registriran je
broj punih sjemenki u plodu. Podaci su statistički obrađeni,
a rezultati imaju praktičnu važnost za selekciju stabala
i sakupljanje plodova za proizvodnju sadnica.


Popov, E.: Test klijavosti sjemena 28 provenijencija
duglazije (Psedotsuga menziesii)


Ispitivana je kvaliteta sjemena 28 provenijencija
duglazije iz država Oregon, Washington, Arizona i
New Mexico. Ispitivan je kapacitet klijavosti, energije
klijanja i apsolutna težina. Prosječni kapacitet klijavosti
za cijeli pokus iznosio je 76 %. Primijenjena je mok ra
hladna stratifikacija za prekidanje dormantnosti.


Poštenjak, K., M. Gradečki-Poštenjak:
Sjemenske jedinice obične jele (Abies alba) na području
Gorskog kotara


Najveće površine jelovih šuma u Hrvatskoj su u Gorskom
kotaru. Specifična orografija nakro i mikro klima
uvjetovali su značajnu raznolikost staništa jele. Ona dolazi
od 500 do 1500 m. Najčešće dolazi na vapnencima,
a manje na dolomitnim i silikatnim podlogama. Dolazi u
11 šumskih zajednica, najčešće u mje šovitim sastojinama
s bukvom, smrekom, gorskim javorom i brijestom.
Kada se uzmu u obzir sve orografske, visinske,
geološke, pedološke, biljno sociološke i uzgojne raznolikosti,
evidentno je da postojeća rajonizacija zanemaruje
njezin široki biodiverzitet, te ju treba dopuniti,
odnosno popraviti.


Gluschkov, S., I. Markoff, M. Glushkova:
Istraživanje sušenja slojeva češera crnogoričnih
vrsta drveća


Istraživanje različitih debljina sloja češera ovisi o
njihovoj primarnoj vlažnosti. Istraživani su 1 do 5 slojeva
češera, što je uvjetovano veličinom češera, trajanjem
sušenja i vlagom materijala kojim se ispituje
maksimalna produkcija postignuta je kod strobusa u 4
sloja, a kod crnog bora i smreke u 3 sloja.


Sekcija C


Očuvanje genofonda, biološka i genetska raznolikost


Šumarsko zakonodavstvo i šumarska politika


Šumsko sjemenarstvo danas


Glushkova, M.: Adaptivna značajka varijabilnosti
sjemena pitomog kestena


Klijavost sjemena pitomog kestena u prirodnim uvje tima
(rasadnik i u stakleniku) u relativno nepromjenljivim
uvjetima signifikantne varijacije klijavosti u tlu,
bile su opažane ovisno o individualnim svojstvima, sjemenskom
materijalu i klimatskim uvjetima u periodu
rasta. Signifikantno povećanje klijavosti postignuto je u
stakleniku. Analiza varijance adaptivne sposobnosti pitomog
kestena pokazuje njen široki raspon.


Crnković, S.: Dok ima sjemena bit će i šume


Sjeme je važan čimbenik u životu svakog šumskog
ekosustava. Na području UŠP Bjelovar gdje se nalazi


132.100 ha šuma i šumskog zemljišta dobar urod hrasta
lužnjaka bio je 1996., 1998., 2000. i 2006.g., a hrasta
kitnjaka 1998., 2000. i 2003.g. Obilan urod bukve bio je
2003., 2006. i 2008. g. Urod i kakvoća sjemena navedenih
vrsta drveća istraživani su u vremenu od 1996. do
2008. g., kada je sakupljeno 2.865 t žira hrasta lužnjaka,
434 t hrasta kitnjaka i 7 t bukvice. Prosječna klijavost
iznosila je 81,6 %, vitalitet 84,3 %, energija klijavosti
56,7 %, masa 1000 sjemenki je bila 5269, a 303 za buk vi
cu, a uporabna vrijednost 80,5 %.


Perić, S., M. Tijardović, M. Oršanić, J.
Mar galetić: Rasadnička proizvodnja i značaj
šum skog reprodukcijskog materijala u RH


Prikazani su prvi rasadnici prema vlasničkoj strukturi,
lokaciji, površini, proizvodnom programu, vrs ta ma
sadnog materijala i načinu proizvodnje. Proizvodi
se 20 vrsta četinjača (sjeme sakupljeno na 1350 ha prizna
tih sjemenskih sastojina) i 18 vrsta četinjača (iz


16.309 ha sjemenskih sastojina). Količina i kvaliteta
sadnog materijala prikazana je za posljednjih 15 godi




ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 84     <-- 84 -->        PDF

na. Najzastupljenije vrste od listača su: lužnjak, kitnjak
i poljski jasen, a od četinjača smreka. Prikazani su i
uzročnici šteta: kukci, gljive, glodavci, ptice, puževi,
ko rovi kao i utjecaj abiotskih čimbenika.


Ivanković, M., T. Littvay, D. Kajba, M.
Gradečki-Poštenjak, R. Licht, M. Popović:
Usklađivanje zakonodavstva o šumskom reprodukcijskom
materijalu sa smjernicom europske unije
1999/105/EU


Djelatnici šumarskih znanstvenih ustanova šumarske
operative i nadležnih ministarstava dali su svoj doprinos
na izradi zakonskih propisa iz područja šumskog
sjemenarstva. Donesen je Zakon o šumskom reprodukcijskom
materijalu (NN 75/09) i Popis šumskih svojti i
križanaca (NN 129/06), a na temelju navedenog done-
se no je devet Pravilnika koji reguliraju svu problematiku
u skladu s navedenim Zakonom i Propisom u
kojima su razrađeni propisi usklađeni sa smjernicama
europske unije.


Perić, S., V. Roth, T. Dubravac, M. Tijar dović:
Stručni nadzor nad rasadničkom proizvod njom


Šumarski institut već od 1992. g. nadležan je za stručni
nadzor nad proizvodnjom šumskih sadnica u rasadnicima
“Hrvatskih šuma”. d.o.o., privatnih posjednika i
Šumarskog instituta u skladu s Zakonom o šumskom reprodukcijskom
materijalu (NN 140/05). ISTA (Međunarodna
organizacija za testiranje sjemena) je pravna
organizacija po kojoj se uvode dokumenti u boji za četiri
kategorije reprodukcijskog materijala, a ponajprije u kategorijama
“selekcioniran”, “kvalificiran” i “testiran”.


Littvay, T., G. Videc, M. Gradečki-Poštenjak,
M. Ivanković, R. Licht, M. Popović:
OECD Program za Certifikaciju šumskog reprodukcijskog
materijala


Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj – Organization
for Economic Corperation and Development
(OECD) osnovana je 14. prosinca 1960. s oko 30 ze malja
članica, najprije europskih, a onda i ostalih sa sje diš-
tem u Parizu. Područja djelovanja i razvoj i koope racija
OECD Program za Certifikaciju šumskog reproduktivnog
materijala olakšava kontrolu nad me đunarodnom
razmjenom šumskog sjemena i sadnica ute meljen 1974.


g. Šumarski institut, Jastrebarsko, služ beno je tijelo odgovorno
za provedbu Programa. Novim Zakonom o
šumskom reprodukcijskom materijalu i provedbom
gore navedenog, stvoreni su uvjeti za plasiranje proizvoda
na zahtjevna strana tržišta.


5. Posterska izlaganja:


Licht, R., T. Nemeš, P. Bašić-Palković, T.
Dubravac, S. Dekanić: Žir kao hrana


Sjeme hrastova žira ima veliku energetsku vrijednost
zbog proteina, ugljikohidrata, masti i drugih tvari.


Omiljena je hrana mnogih životinja. U prošlosti u os kud
nim vremenima služio je za prehranu i ljudima.


Plinije (1. stoljeće) navodi da je najslađi žir pečen u
pepelu. Prema dubrovačkom književniku Vetranoviću
(1482–1576.) crnikin žir je ukusniji od kestena. Žirov
kruh se pripremao u Kaliforniji, Norveškoj, Švedskoj i
Italiji. U Makedoniji je bio poznat želudov hleb. Kruh
od žira crnike bio je poznat na Šolti, Molatu i Velom Ižu.
Ko zarac u Slavonskoj šumi (1888.) opisuje pripremu
kave od žira. Napitak se može preporučiti za liječenje
ra hitisa, skrofuloze, dizenterije i bolesti mokraćnog
mje hura.


Jakovljević, T., M. Gradečki-Poštenjak,


N. Ćelepirović: Ispitni laboratoriji akreditirani
prema normi HRN EN ISO/IEC 17 025


Odjel za laboratorijska ispitivanja Šumarskog instituta
čine područja djelatnosti: ispitivanje šumskog sjemena,
fizikalna i kemijska svojstva tla, vode i biljnog
materijala, genetiku šumskog drveća i detekciju patogenih
organizama uzročnika biljnih bolesti. Akreditacija
vrijedi od 25. 1. 2008. g. i traje 5 godina uz redoviti
nadzor Hrvatske akreditacijske agencije.


Jakovljević, T., M. Gradečki-Poštenjak,


I. Radojčić-Radovniković: Sjeme pinije (Pinus pi nea
L.) šumski reprodukcijski materijal i hrana


Pinija kao izrazito mediteranska vrsta raširena je na
cijelom Sredozemlju. Kod nas prirodno dolazi u Saplunari
na Mljetu. Ta vrsta ima ekonomsku, ekološku, pejzažnu
i nutritivnu vrijednost. Zbog kišobranaste krošnje
značajna je hortikulturna vrsta drveća. Sjemenke sadrže
proteine, vitamine A, B, C, D i E, a od minerala željezo,
magnezij, fosfor, selen i cink, a sadrže nezasićene
masne kiseline i polifenole.


Šimunić, M., T. Nemeš: Klonska sjemenska
plantaža hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) “Petkovac”


Klonska sjemenska plantaža u šumariji Otok UŠP
Vinkovci na lokalitetu Petkovci osnovana je u proljeće
2000. godine. Ukupna površina je 29,5, a produktivna
25 ha. Posađeno je 699 rameta, a od 2009. dopunjeno je
na 239, a konačni broj rameta trebao bi biti 3142. Plantaža
je ograđena i zasađen je zeleni zaštitni pojas (Lawsonov
pačempres, obična smreka i malolisna lipa).
Provode se intenzivne mjere na njezi i zaštiti klonova
od nepovoljnih abiotskih i biotskih čimbenika. Plantaže
su baze za očuvanje genofonda.


Novak-Agbaba S., N. Ćelepirović, M. Gra dečki-
Poštenjak: Metode za određivanje zdrav stvenog
stanja žira hrastova (Quercus spp.)


Zdrav i kvalitetan žir neophodan je za prirodnu i
umjetnu obnovu šuma i proizvodnju sadnica. Žir oštećuju
bakterije, gljive, kukci i glodavci. Testiranja uključuju
makro i mikroanalize. U novije vrijeme primjenjuju
se DNA dijagnostičke metode, jer svaka vrsta patogenog




ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 85     <-- 85 -->        PDF

organizma nosi jedinstveni genetički kod, a to osigurava
pravovremeno i kvalitetno determiniranje uzročnika biljnih
bolesti.


6. Terenski obilazak


Šumarija Čazma pripada Upravi šuma Podružnici
Bjelovar, gospodari sa šumama na površini od 8 993,65
ha, drvni fond je 2 131 846 m3, godišnji prirast 66 536
m3, a etat 26 415 m3.


Nedaleko grada Čazme, u predjelu Plešćice, na bivšoj
poljoprivrednoj površini, smještena je klonska sjemenska
plantaža hrasta lužnjaka, klonska sjemenska
plantaža poljskog jasena, te klonski arhiv nizinskog
brijesta. U skoroj budućnosti planira se na sada ograđenoj
površini (65,99 ha) uz sadašnje plantaže hrasta lužnjaka
i poljskog jasena osnivanje sjemenskih plantaža
obične bukve, šumske trešnje i gorskog javora i modernog
rasadnika.


S obzirom na značaj hrasta lužnjaka za šumarstvo, pa
i gospodarstvo sjeverozapadne Hrvatske, odlučeno je da
prvi nasad u obliku klonske sjemenske plantaže budu cijepovi
hrasta lužnjaka. Osnivanje plantaže započelo je
1998. godine odabiranjem plus stabala hrasta lužnjaka
na područjima Šumarija Bjelovar, Čazma, Garešnica,
Da ruvar, Grubošno Polje, Veliki Grđevac i Vr bovec. Iz bor
plus stabala obavljao se je na osnovi fenotipskih karakteristika
koje su unaprijed zadane. Od kandidiranih
stabala, 53 ih je odobreno po stručnoj komisiji.


Sakupljanjem plemki i cijepljenjem u rasadniku Hajderovac,
do sada je na razmak 10 x 8 metara posađeno i
ostalo zdravo oko 2000 komada cjepova – rameta. Sljedećih
godina planira se završiti sadnja cjepova na plantaži
hrasta lužnjaka (26,23 ha) s ukupnom količinom od
3279 cjepova (125 kom/ha). Prvi radovi na samom zemljištu
klonske sjemenske plantaže započeli su u jesen
2000. godine. To je bilo krčenje obraslih kanala između
glavnih ploha plantaže. Zatim je obavljena pedološka
analiza tla u svrhu ispitivanja hranidbenih karakteristika,
a nakon toga priprema zemljišta (oranje, frezanje)
i podizanje zaštitne ograde od žičanog pletiva, te izgradnja
ceste unutar ograđene površine. Već u proljeće
2001. godine zasađena je živa ograda od sadnica smreke
(Picea abies). Sjemensku plantažu nakon podizanja potrebno
je redovito održavati, a to održavanje obuhvaća
sljedeće radove: orezivanje biljaka, popunjavanje
klonova, pinciranje, okopavanje i košnja trave, zaštita,
gnojidba te zalijevanje. Na plantažama se redovito
obav ljaju fenološka motrenja svakog pojedinog broja u
dva ponavljanja radi kontrole. Prvi urod žira hrasta lužnjaka
bio je 2006. godine.


Na području šumarije Vrbovec, dvije su sjemenske
sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.)


Sjemenska sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur
L.) “Čazma” 72a, površine 23,69 ha, tipična je šuma
hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli –
Quercetum roboris typicum Rauš 1971), klimatogena
zajednica čijem sastavu treba težiti u modernom gospodarenju
šumama, kao najstabilnijoj biocenozi toga područja.
Sastojina je stara 148 godina, ima ukupno 253
stabla/ha ili 44 lužnjakova stabla/ha.


Sjemenska sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur
L.) “Varoški lug” 16a, površine 17,91 ha, tipična je
šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli –
Quercetum roboris typicum Rauš 1971), a odsjek 16b
površine 16,05 ha, šuma je lužnjaka i velike žutilovke s
drhtavim šašem (Genisto elatae – Quercetum roboris
caricetosum brizoides Ht. 1938). Sastojine su stare 152
godine, imaju 62, odnosno 41 stabla hrasta lužnjaka/ha.


Zaključak


Zdravstveno stanje naših šuma je zabrinjavajuće.


Epidemijsko sušenje i propadanje poprima katastrofalne
razmjere, što se posebno odnosi
na običnu jelu, smreku i hrast
lužnjak. Šumarska struka i društvo
treba ju poduzeti potrebne korake
kako bi se obnovile šu me koje se
suše i propadaju. Budući da život
svake šumske sastojine počinje i
završava sjemenom, primarnim i
najvažnijim čimbenikom svakog
šum skog ekosus tava, to najbolje
po kazuje koja je uloga i važnost
šumskog sjemena u obnovi šuma i
njenoj kvaliteti te kvantiteti u budućnosti.


Dr. sc. Miroslav Harapin
Dr. sc. Tibor Littvay