DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2010 str. 85 <-- 85 --> PDF |
organizma nosi jedinstveni genetički kod, a to osigurava pravovremeno i kvalitetno determiniranje uzročnika biljnih bolesti. 6. Terenski obilazak Šumarija Čazma pripada Upravi šuma Podružnici Bjelovar, gospodari sa šumama na površini od 8 993,65 ha, drvni fond je 2 131 846 m3, godišnji prirast 66 536 m3, a etat 26 415 m3. Nedaleko grada Čazme, u predjelu Plešćice, na bivšoj poljoprivrednoj površini, smještena je klonska sjemenska plantaža hrasta lužnjaka, klonska sjemenska plantaža poljskog jasena, te klonski arhiv nizinskog brijesta. U skoroj budućnosti planira se na sada ograđenoj površini (65,99 ha) uz sadašnje plantaže hrasta lužnjaka i poljskog jasena osnivanje sjemenskih plantaža obične bukve, šumske trešnje i gorskog javora i modernog rasadnika. S obzirom na značaj hrasta lužnjaka za šumarstvo, pa i gospodarstvo sjeverozapadne Hrvatske, odlučeno je da prvi nasad u obliku klonske sjemenske plantaže budu cijepovi hrasta lužnjaka. Osnivanje plantaže započelo je 1998. godine odabiranjem plus stabala hrasta lužnjaka na područjima Šumarija Bjelovar, Čazma, Garešnica, Da ruvar, Grubošno Polje, Veliki Grđevac i Vr bovec. Iz bor plus stabala obavljao se je na osnovi fenotipskih karakteristika koje su unaprijed zadane. Od kandidiranih stabala, 53 ih je odobreno po stručnoj komisiji. Sakupljanjem plemki i cijepljenjem u rasadniku Hajderovac, do sada je na razmak 10 x 8 metara posađeno i ostalo zdravo oko 2000 komada cjepova – rameta. Sljedećih godina planira se završiti sadnja cjepova na plantaži hrasta lužnjaka (26,23 ha) s ukupnom količinom od 3279 cjepova (125 kom/ha). Prvi radovi na samom zemljištu klonske sjemenske plantaže započeli su u jesen 2000. godine. To je bilo krčenje obraslih kanala između glavnih ploha plantaže. Zatim je obavljena pedološka analiza tla u svrhu ispitivanja hranidbenih karakteristika, a nakon toga priprema zemljišta (oranje, frezanje) i podizanje zaštitne ograde od žičanog pletiva, te izgradnja ceste unutar ograđene površine. Već u proljeće 2001. godine zasađena je živa ograda od sadnica smreke (Picea abies). Sjemensku plantažu nakon podizanja potrebno je redovito održavati, a to održavanje obuhvaća sljedeće radove: orezivanje biljaka, popunjavanje klonova, pinciranje, okopavanje i košnja trave, zaštita, gnojidba te zalijevanje. Na plantažama se redovito obav ljaju fenološka motrenja svakog pojedinog broja u dva ponavljanja radi kontrole. Prvi urod žira hrasta lužnjaka bio je 2006. godine. Na području šumarije Vrbovec, dvije su sjemenske sastojine hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) Sjemenska sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) “Čazma” 72a, površine 23,69 ha, tipična je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris typicum Rauš 1971), klimatogena zajednica čijem sastavu treba težiti u modernom gospodarenju šumama, kao najstabilnijoj biocenozi toga područja. Sastojina je stara 148 godina, ima ukupno 253 stabla/ha ili 44 lužnjakova stabla/ha. Sjemenska sastojina hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) “Varoški lug” 16a, površine 17,91 ha, tipična je šuma hrasta lužnjaka i običnog graba (Carpino betuli – Quercetum roboris typicum Rauš 1971), a odsjek 16b površine 16,05 ha, šuma je lužnjaka i velike žutilovke s drhtavim šašem (Genisto elatae – Quercetum roboris caricetosum brizoides Ht. 1938). Sastojine su stare 152 godine, imaju 62, odnosno 41 stabla hrasta lužnjaka/ha. Zaključak Zdravstveno stanje naših šuma je zabrinjavajuće. Epidemijsko sušenje i propadanje poprima katastrofalne razmjere, što se posebno odnosi na običnu jelu, smreku i hrast lužnjak. Šumarska struka i društvo treba ju poduzeti potrebne korake kako bi se obnovile šu me koje se suše i propadaju. Budući da život svake šumske sastojine počinje i završava sjemenom, primarnim i najvažnijim čimbenikom svakog šum skog ekosus tava, to najbolje po kazuje koja je uloga i važnost šumskog sjemena u obnovi šuma i njenoj kvaliteti te kvantiteti u budućnosti. Dr. sc. Miroslav Harapin Dr. sc. Tibor Littvay |