DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 UDK 630* 231 (001) UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTALUŽNJAKA (Quercus robur L.) U PARK-ŠUMI MAKSIMIR U ZAGREBU INFLUENCE OF LIGHT ON NATURAL REGENERATION OF PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.) IN THE MAKSIMIR FOREST PARK IN ZAGREB 1 22 Maša Zorana OSTROGOVIĆ, Krunoslav SEVER, IgorANIĆ SAŽETAK: U park-šumi Maksimir, u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969), analiziran je utjecaj svjetla na brojnost i kvalitetu mladog hrastovog naraštaja. Pokusna ploha obuhvatila je dvije pomladne jezgre u razvojnom stadiju mladika i površinu između jezgri u fazi ponika te mlađeg i starijeg pomlatka. Analiza podataka pokazala je da se prirodno pomlađivanje na malim površinama u park-šumi Maksimir odvija uspješno. Broj biljaka po jedinici površine je zadovoljavajući i iznosi 8,3 kom/m2. Prema vrsti smjese to je mješovita sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba s manjim udjelom divlje trešnje (Prunus aviumL.), klena (Acer campestreL.), lipe (Tiliasp.) i mliječa (A. platanoides L.). Prednost mješovitih sastojina ogleda se u biološkoj i ekološkoj ravnoteži, a to su glavni ciljevi gospodarenja u park-šumi Maksimir. No, kvaliteta mladog na raštaja hrasta lužnjaka je upitna. Posljedica visoke gustoće biljaka na pom- lad noj površini je visok prosječni koeficijent vitkosti mladog hrastovog naraštaja. Velik udio deformiranih debala, loše razvijenih krošnji i prevelika zastupljenost korovske vegetacije posljedica su nenjegovanja pomlatka. Utvrđene su prosječne godišnje relativne vrijednosti difuznog i izravnog svjetla u pojedinim razvojnim stadijima hrasta lužnjaka. Ovisnost broja biljaka u različitim razvojnim stadijima o svjetlosnim uvjetima pojedinog mikrostaništa potvrđena je .2testom. Dobivena je jaka pozitivna linearna ko re lacija između prosječnog visinskog prirasta hrasta lužnjaka i vrijednosti izravnog svjetla (r = 0,5809). Ključne riječi:pomladna jezgra, razvojni stadiji, izravno i difuzno svjetlo, kvaliteta mladog naraštaja hrasta lužnjaka. UVOD – Introduction Park-šume se od gospodarskih šuma razlikuju jedino okoliša (Matić 1986). Opravdanost ovog načina pom- u cilju gospodarenja, a to je prije svega održavanje i po-lađivanja ogleda se u kvaliteti sastojina koje se na ovaj boljšanje općekorisnih funkcija šuma. Zbog svoje na-način pomlađuju. Ova metoda podržava biološku razmjene i položaja park-šume zahtijevaju poseban i nolikost sastojina, a rezultat je kvalitetna i stabilna intenzivniji tretman s obzirom na uobičajene zahvate mlada sastojina. Pomlađivanje započinje istovremeno njege, obnove i održavanja (Matić i Prpić1997). na nekoliko manjih i međusobno odvojenih pomladnih Oplodne sječe na malim površinama u obliku krugova jezgri. Pomladak raste i razvija se, jezgre se sukcesivno imaju primjenu u šumama posebne namjene (Anić i šire i povezuju u grupe i konačno nastaje cjelovita skloOršanić2009) i sve veću ulogu u zaštiti čovjekova pljena pomlađena sastojina. Prirodno pomlađivanje je najsloženiji proces u ži 1 Maša Zorana Ostrogović, dipl. ing., Hrvatski šumarski institut votu šumske sastojine. Uspjeh prirodnog pomlađivanja Trnjanska cesta 35, 10000 Zagreb. e-mail: masao@sumins.hr ovisi o nizu ekoloških čimbenika i o njihovom uravnote 2 Izv. prof. dr. sc. Igor Anić, Krunoslav Sever, dipl. ing., ženom odnosu. Svjetlo je ekološki čimbenik na kojega Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Svetošimunska c. 25, 10000 Zagreb. uzgojnim zahvatima možemo neposredno utjecati. |