DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 21     <-- 21 -->        PDF

IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123
UDK 630* 231 (001)


UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTALUŽNJAKA
(Quercus robur L.) U PARK-ŠUMI MAKSIMIR U ZAGREBU


INFLUENCE OF LIGHT ON NATURAL REGENERATION OF PEDUNCULATE OAK
(Quercus robur L.) IN THE MAKSIMIR FOREST PARK IN ZAGREB


1 22


Maša Zorana OSTROGOVIĆ, Krunoslav SEVER, IgorANIĆ


SAŽETAK: U park-šumi Maksimir, u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka i
običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969),
analiziran je utjecaj svjetla na brojnost i kvalitetu mladog hrastovog naraštaja.
Pokusna ploha obuhvatila je dvije pomladne jezgre u razvojnom stadiju mladika
i površinu između jezgri u fazi ponika te mlađeg i starijeg pomlatka. Analiza
podataka pokazala je da se prirodno pomlađivanje na malim površinama u
park-šumi Maksimir odvija uspješno. Broj biljaka po jedinici površine je zadovoljavajući
i iznosi 8,3 kom/m2. Prema vrsti smjese to je mješovita sastojina
hrasta lužnjaka i običnoga graba s manjim udjelom divlje trešnje (Prunus
aviumL.), klena (Acer campestreL.), lipe (Tiliasp.) i mliječa (A. platanoides
L.). Prednost mješovitih sastojina ogleda se u biološkoj i ekološkoj ravnoteži, a
to su glavni ciljevi gospodarenja u park-šumi Maksimir. No, kvaliteta mladog
na raštaja hrasta lužnjaka je upitna. Posljedica visoke gustoće biljaka na pom-
lad noj površini je visok prosječni koeficijent vitkosti mladog hrastovog naraštaja.
Velik udio deformiranih debala, loše razvijenih krošnji i prevelika
zastupljenost korovske vegetacije posljedica su nenjegovanja pomlatka.


Utvrđene su prosječne godišnje relativne vrijednosti difuznog i izravnog
svjetla u pojedinim razvojnim stadijima hrasta lužnjaka. Ovisnost broja biljaka
u različitim razvojnim stadijima o svjetlosnim uvjetima pojedinog mikrostaništa
potvrđena je .2testom. Dobivena je jaka pozitivna linearna ko re lacija između
prosječnog visinskog prirasta hrasta lužnjaka i vrijednosti izravnog
svjetla (r = 0,5809).


Ključne riječi:pomladna jezgra, razvojni stadiji, izravno i difuzno
svjetlo, kvaliteta mladog naraštaja hrasta lužnjaka.


UVOD – Introduction
Park-šume se od gospodarskih šuma razlikuju jedino okoliša (Matić 1986). Opravdanost ovog načina pom-
u cilju gospodarenja, a to je prije svega održavanje i po-lađivanja ogleda se u kvaliteti sastojina koje se na ovaj
boljšanje općekorisnih funkcija šuma. Zbog svoje na-način pomlađuju. Ova metoda podržava biološku razmjene
i položaja park-šume zahtijevaju poseban i nolikost sastojina, a rezultat je kvalitetna i stabilna
intenzivniji tretman s obzirom na uobičajene zahvate mlada sastojina. Pomlađivanje započinje istovremeno
njege, obnove i održavanja (Matić i Prpić1997). na nekoliko manjih i međusobno odvojenih pomladnih
Oplodne sječe na malim površinama u obliku krugova jezgri. Pomladak raste i razvija se, jezgre se sukcesivno
imaju primjenu u šumama posebne namjene (Anić i šire i povezuju u grupe i konačno nastaje cjelovita skloOršanić2009)
i sve veću ulogu u zaštiti čovjekova pljena pomlađena sastojina.
Prirodno pomlađivanje je najsloženiji proces u ži


1


Maša Zorana Ostrogović, dipl. ing., Hrvatski šumarski institut
votu šumske sastojine. Uspjeh prirodnog pomlađivanja
Trnjanska cesta 35, 10000 Zagreb. e-mail: masao@sumins.hr


ovisi o nizu ekoloških čimbenika i o njihovom uravnote


2


Izv. prof. dr. sc. Igor Anić, Krunoslav Sever, dipl. ing.,


ženom odnosu. Svjetlo je ekološki čimbenik na kojega


Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Svetošimunska c. 25,
10000 Zagreb.


uzgojnim zahvatima možemo neposredno utjecati.