DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 21 <-- 21 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 UDK 630* 231 (001) UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTALUŽNJAKA (Quercus robur L.) U PARK-ŠUMI MAKSIMIR U ZAGREBU INFLUENCE OF LIGHT ON NATURAL REGENERATION OF PEDUNCULATE OAK (Quercus robur L.) IN THE MAKSIMIR FOREST PARK IN ZAGREB 1 22 Maša Zorana OSTROGOVIĆ, Krunoslav SEVER, IgorANIĆ SAŽETAK: U park-šumi Maksimir, u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969), analiziran je utjecaj svjetla na brojnost i kvalitetu mladog hrastovog naraštaja. Pokusna ploha obuhvatila je dvije pomladne jezgre u razvojnom stadiju mladika i površinu između jezgri u fazi ponika te mlađeg i starijeg pomlatka. Analiza podataka pokazala je da se prirodno pomlađivanje na malim površinama u park-šumi Maksimir odvija uspješno. Broj biljaka po jedinici površine je zadovoljavajući i iznosi 8,3 kom/m2. Prema vrsti smjese to je mješovita sastojina hrasta lužnjaka i običnoga graba s manjim udjelom divlje trešnje (Prunus aviumL.), klena (Acer campestreL.), lipe (Tiliasp.) i mliječa (A. platanoides L.). Prednost mješovitih sastojina ogleda se u biološkoj i ekološkoj ravnoteži, a to su glavni ciljevi gospodarenja u park-šumi Maksimir. No, kvaliteta mladog na raštaja hrasta lužnjaka je upitna. Posljedica visoke gustoće biljaka na pom- lad noj površini je visok prosječni koeficijent vitkosti mladog hrastovog naraštaja. Velik udio deformiranih debala, loše razvijenih krošnji i prevelika zastupljenost korovske vegetacije posljedica su nenjegovanja pomlatka. Utvrđene su prosječne godišnje relativne vrijednosti difuznog i izravnog svjetla u pojedinim razvojnim stadijima hrasta lužnjaka. Ovisnost broja biljaka u različitim razvojnim stadijima o svjetlosnim uvjetima pojedinog mikrostaništa potvrđena je .2testom. Dobivena je jaka pozitivna linearna ko re lacija između prosječnog visinskog prirasta hrasta lužnjaka i vrijednosti izravnog svjetla (r = 0,5809). Ključne riječi:pomladna jezgra, razvojni stadiji, izravno i difuzno svjetlo, kvaliteta mladog naraštaja hrasta lužnjaka. UVOD – Introduction Park-šume se od gospodarskih šuma razlikuju jedino okoliša (Matić 1986). Opravdanost ovog načina pom- u cilju gospodarenja, a to je prije svega održavanje i po-lađivanja ogleda se u kvaliteti sastojina koje se na ovaj boljšanje općekorisnih funkcija šuma. Zbog svoje na-način pomlađuju. Ova metoda podržava biološku razmjene i položaja park-šume zahtijevaju poseban i nolikost sastojina, a rezultat je kvalitetna i stabilna intenzivniji tretman s obzirom na uobičajene zahvate mlada sastojina. Pomlađivanje započinje istovremeno njege, obnove i održavanja (Matić i Prpić1997). na nekoliko manjih i međusobno odvojenih pomladnih Oplodne sječe na malim površinama u obliku krugova jezgri. Pomladak raste i razvija se, jezgre se sukcesivno imaju primjenu u šumama posebne namjene (Anić i šire i povezuju u grupe i konačno nastaje cjelovita skloOršanić2009) i sve veću ulogu u zaštiti čovjekova pljena pomlađena sastojina. Prirodno pomlađivanje je najsloženiji proces u ži 1 Maša Zorana Ostrogović, dipl. ing., Hrvatski šumarski institut votu šumske sastojine. Uspjeh prirodnog pomlađivanja Trnjanska cesta 35, 10000 Zagreb. e-mail: masao@sumins.hr ovisi o nizu ekoloških čimbenika i o njihovom uravnote 2 Izv. prof. dr. sc. Igor Anić, Krunoslav Sever, dipl. ing., ženom odnosu. Svjetlo je ekološki čimbenik na kojega Šumarski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Svetošimunska c. 25, 10000 Zagreb. uzgojnim zahvatima možemo neposredno utjecati. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 22 <-- 22 --> PDF |
M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 Matić (1984) je istraživao utjecaj svjetla na prirodno pomlađivanje, stavljajući u odnos količinu užitog svjet la u sastojini i broj biljaka po visinskim klasama. Mikaci dr. (2007–2008) istražuju uspješnost pomlađivanja s obzirom na mikrostanišne svjetlosne uvjete. Poznavanje reakcija ponika i pomlatka na svjetlo ključno je pri određivanju stupnja tolerancije pojedinih vrsta na zasjenu (Kobe i dr.1995). Uvid u stupanj skiofitnosti mladih biljaka omogućuje nam da smišljenim radom mijenjamo intenzitet svjetla u šumskoj sastojini i na taj način ostva rimo uspješno i kvalitetno prirodno pomlađivanje, a time i optimalnu kvantitativnu i kvalitativnu proizvod nju drva. Cilj ovog istraživanja bio je dobiti uvid u kojoj mjeri kvantitativne značajke svjetla na pomladnoj površini utječu na brojnost mladog naraštaja hrasta lužnjaka u razvojnom stadiju ponika, mlađeg i starijeg pomlatka te mladika kao i na kvalitetu starijeg pomlatka i mladika u procesu prirodnog pomlađivanja na malim površinama u obliku krugova. MATERIJAL I METODE – Material and Methods Istraživanje je obavljeno u park-šumi Maksimir, u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969), u razdoblju 2006–2007. godine. U sjeveroistočnom dijelu parka, postavljena je pokusna ploha površine 2 71,5 x 31,5 m (2252,25 m). Plohom su se obuhvatile dvije pomladne jezgre s mladim hrastovim naraštajem u razvojnim stadijima ponika, pomlatka i mladika te površina između njih obrasla korovskom vegetacijom. Unutar plohe postavljena je kvadratna mreža 5 x 5 m. Na sjecištima mreže postavljeno je 105 mjernih ploha, 1,5 x 1,5 m. Na njima su podaci prikupljeni u dva navrata, u zimu 2006. godine i u proljeće 2007. godine. Za vrijeme mirovanja vegetacije zabilježen je broj biljaka po vrstama i razvojnim stadijima koji su definirani visinskim klasama na sljedeći način: ponik .20 cm, mlađi pomladak 21–50 cm, stariji pomladak 51–130 cm i mladik >130 cm. U hrastovom naraštaju višem od 50 cm (stariji pomladak i mladik) izabrana su tri reprezentativna primjerka na svakoj mjernoj plohi i izmjerene su im sljedeće značajke: promjer pridanka biljke (dpr) u mm, visina biljke (H) u cm, dužina biljke (D) u cm i pet posljednjih visinskih prirasta vršnog izbojka (5ih) u cm. Nadalje, ocjenjivao im se oblik debla, oblik krošnje te zdravstveno stanje cijele biljke. Oblik debla određen je ocjenama 0–2, gdje je ocjena 0 označavala pravno deblo, 1 jednostrano zakrivljeno, a 2 deformirano. Oblik krošnje ocijenjen je sa 0 za dobro razvijenu ili simetričnu krošnju i 1 za rašljavu, slabo razvijenu ili asimetričnu krošnju. Zdravstveno stanje biljke određeno je ocjenama 0 za vitalno stablo i 1 za oštećeno ili suho sta blo. Na mjernim plohama bilježena je i prisutnost korova. Na površini čitave pokusne plohe snimljen je prostorni raspored matičnih stabala i izrađena je projekcija krošanja. U proljeće, nakon početka listanja, na mjernim plohama snimljene su hemisferene fotografije fotoaparatom Nikon F601 s lećom Sigma 8 mm, tzv. “riblje oko” (eng.fisheye). Fotografije su snimljene u jutarnjim satima, jer se najbolje fotografije izraženog kontrasta mogu ostvariti u uvjetima ujednačenog pozadinskog svjetla, odnosno neposredno pred svitanje, od mah po zalasku sunca ili za oblačnih dana (Diaci i dr. 1999,Jelaska2004). Prikupljeni podaci obrađeni su računalnim programima Excel 2003, STATISTICA6.0,ArcGIS,WinSVS iWinSCANOPYPro 2006 a. Struktura pomladnih jezgri izražena je kroz vrstu smjese, omjer smjese po broju stabala, gustoću sastojine (N/ha) te prosječn u visinu (h) i promjer na pridanku (dpr) mladog hrastovog naraštaja. Kvaliteta po mlađivanja procijenjena je na temelju pravnosti debla (H / D x 100), koeficijenta vitkosti stabla (H / (dpr/ 10)), prosječnog visinskog prirasta (5ih/ 5) u cm te postotnog udjela pravilno razvijenih i zdravih stabala hrasta lužnjaka (i.e. postotni udio ocjena 0 za oblik debla, krošnje i zdravstveno stanje). Grupiranjem ploha prema prosječnoj visini biljaka utvrđena je raspodjela razvojnih stadija na površini pokusne plohe. Iskazane su prosječne vrijednosti pojedinih komponenti svjetla s obzirom na razvojni stadij vegetacije. S obzirom na vrijednosti medijane izravnog i difuznog svjetla, određena su četiri mikrostaništa nazvanaA (dir.Med, dif>Med), B (dir>Med, dif>Med), C (dir.Med, dif.Med) i D (dir>Med, dif.Med)(Diacii dr. 1999). Obavljeno je i grupiranje ploha s obzirom da li se nalaze pod sklopom ili u progali, te su iskazane prosječne vrijednosti mjerenih varijabli glede mikostaništa i progale/sklopa.Analizirana je i ovisnost prosječnog visinskog prirasta o vrijednostima mjerenih komponenti svjetla. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Results Struktura i kvaliteta mladog hrastovog naraštaja Structure and quality of young oak growth Površina obuhvaćena pokusnom plohom predstavlja reprezentativni uzorak mlade mješovite sastojine hrasta lužnjaka i običnoga graba s primjesama divlje trešnje, klena, lipe i mliječa, gdje udio hrasta lužnjaka u omjeru smjese po broju stabala iznosi 69,6 %. Od ostalih vrsta više od 90 % čini obični grab. Gustoća biljaka na pokusnoj plohi preračunata na hektar iznosi 82 963 kom/ha od čega na hrast otpada 57 778 kom/ha. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 23 <-- 23 --> PDF |
M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 Na ukupno 105 mjernih ploha, odabrana su 122 re-hove prosječne vrijednosti prikazane su u tablici 1. prezentativna stabla hrasta lužnjaka u razvojnom sta-Mjerena stabla raspoređena su u dvije pomladne jezdiju starijeg pomlatka i mladika (>50 cm) kojima se gre, od kojih prva obuhvaća 30, a druga 92 stabla. mjerila visina, promjer pridanka i visinski prirast, a nji- Tablica 1. Prosječne vrijednosti visine, promjera pridanka biljke i visinskog prirasta po pomladnim jezgrama Table 1 Average height, ground level diameter and height increment sorted by regeneration gaps Pomladna jezgra –Regeneration gap h (cm) dpr. (mm) ih (cm) I. 210,5 21 11,0 II. 274,3 29 16,9 Prosjek –Average 258,6 27 15,5 Kvalitativne značajke mladog naraštaja koje su također mjerene na prethodno spomenuta 122 lužnjakova stabla iskazane su sumarno za obje jezgre. Izmjerena hrastova stabalca odlikovala su se pravnim deblom u 33,6 % slučajeva, jednostruko zakrivljenim deblom u 36,1 % slučajeva i deformiranim deblom u Tablica 2. Deskriptivna statistika mjerenih varijabli Table 2 Descriptive statistics of measured variables 30,3 % slučajeva. Dobro razvijenu i simetričnu krošnju imalo je 55,7 % stabala, dok je 44,3 % stabala imalo rašljavu ili slabo razvijenu krošnju. U 80,3 % slučajeva stabla su bila zdrava i vitalna, dok je 19,7 % stabala bilo oštećeno ili suho. Ostale mjerene varijable prikaza ne su u tablici 2. N Mean Med Min Max SD SE h (cm) –Height 122 258,6 232,5 56,0 624,0 147,4 13,3 d pr (mm) –Ground level diameter 122 27 25 5 76 16,9 1,5 i h (cm) –Height Increment 122 15,5 15,4 1,1 40,6 8,0 0,7 Pravnost debla –Verticality of stem (%) 122 89,1 92,1 57,1 99,3 8,7 0,8 Koef. vitkosti stabla –Tree Slenderness coeff. 122 97,7 96,6 55,1 177,8 22,2 2,0 Analiza svjetla – Light analysis Becker i dr. (1989) navode kako su svjetlosni ISF) svjetla za svaku pojedinu fotografiju snimljenu na uvjeti pod zastorom krošanja starih stabala izrazito he- sjecištima mreže.Te vrijednosti predstavljaju procjenu terogeni, stoga postavljanje guste i pravilne mreže na udjela količine izravnog i difuznog svjetla u sastojini u čijim se sjecištima mjere svjetlosni uvjeti osigurava re odnosu na stupanj svjetla izvan sastojine (Anderson prezentativan uzorak. 1964). Deskriptivnom statističkom analizom utvrđeno Analizom hemisfernih fotografija dobivene su pro je kako je svjetlo na površini pokusne plohe normalno sječne godišnje relativne vrijednosti izravnog (eng.di-dis tribuirano, na što ukazuju približno jednake vrijednorect site factor, DSF) i difuznog (eng.indirect site factor, sti aritmetičke sredine i medijane (tablica 3). Tablica 3. Deskriptivne vrijednosti mjerenih komponenti svjetla Table 3 Descriptive values of measured light components N Mean Med Min Max SD SE DSF (%) 105 25,51 26,89 2,95 59,63 12,93 1,26 ISF (%) 105 22,98 23,14 2,80 39,21 8,46 0,83 DSF(%)–relativne vrijednosti izravnog svjetla –direct site factor ISF(%)–relativne vrijednosti difuznog svjetla – indirect site factor S obzirom na vrijednosti medijane komponenti bolju procjenu centralne tendencije od aritmetičke sresvjetla, određena su četiri mikrostaništa nazvanaA, B, dine (TerborghiMathews1999). C i D (tablica 4). Medijana je korištena jer predstavlja Tablica 4. Vrijednosti izravnog i difuznog svjetla za određena mikrostaništa Table 4 Values of direct and diffuse light for microsite types A B C D DSF (%) . 26,89 > 26,89 . 26,89 > 26,89 ISF (%) > 23,14 > 23,14 . 23,14 . 23,14 N ploha –N plots 13 39 40 13 DSF(%)–relativne vrijednosti izravnog svjetla –direct site factor ISF(%)–relativne vrijednosti difuznog svjetla – indirect site factor |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 24 <-- 24 --> PDF |
M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 Uz ovako definirana mikrostaništa, bitno je istaći da losne uvjete mikrostaništu C s obzirom na vrijednosti izje mikrostanište B pod utjecajem višeg stupnja svjetlo-ravnoga svjetla, odnosno mikrostaništu B s obzirom na snog zračenja, a mikrostanište C pod utjecajem nižeg vrijednosti difuznoga svjetla, dok mikrostanište D ima stupanja svjetlosnog zračenja. MikrostaništaAi D pred-slične svjetlosne uvjete mikrostaništu B ako promastavljaju intermedijarne tipove s obzirom na stupanj tramo vrijednosti izravnoga svjetla, odnosno mikrostasvjetlosnoga zračenja. MikrostaništeAima slične svjet-ništu C ako promatramo vrijednosti difuznoga svjetla. Odnos distribucije svjetla i razvojnih stadija mladog naraštaja hrasta lužnjaka Relationship between distribution of light and young oak growth development stages Distribucija svjetla na površini pokusne plohe re-Grupiranjem mjernih ploha prema prosječnoj visini zultat je prostornog rasporeda matičnih stabala hrasta biljaka zabilježenih na pojedinoj plohi, utvrđena su čelužnjaka i običnoga graba (slika 1). tiri razvojna stadija: ponik, mlađi i stariji pomladak te mladik hrasta lužnjaka, dok je središnji dio pokusne plohe obrastao korovskom vegetacijom. Zbog malog broja ploha u razvojnom stadiju mlađeg pomlatka taj razvojni stadij promatran je zajedno s ponikom.Tablica 5 prikazuje prosječne vrijednosti izravnoga i difuznoga svjetla te mikrostaništa u kojima se trenutno nalaze pojedini razvojni stadiji hrasta lužnjaka, odnosno korovska vegetacija. Iz tablice je jasno uočljivo kako razvojni stadiji ponika i mlađega pomlatka zauzimaju mikrostanište s nižim stupnjem svjetlosnog zračenja. Razvojni stadij starijega pomlatka nalazi se na mikro staništu s nižim stupnjem izravnog, a višim stupnjem Slika1. Prostorni raspored starih matičnih stabala hrasta lužnjaka i običnog graba na površini pokusne plohe difuznog svjetla. Razvojni stadij mladika i korovska Figure 1Spatial distribution of old grown oak and hornbeam trees vegetacija zauzimaju isti tip mikrostaništa koje se odliat experimental plot kuje višim stupnjem svjetlosnoga zračenja. Tablica5.Prosječne vrijednosti izravnog i difuznog svjetla za pojedine razvojne stadije vegetacije Table 5 Average values of direct and diffuse light for different development stages of vegetation Svjetlosni uvjeti Light conditions Razvojni stadiji hrasta lužnjaka i korovska vegetacija Development stages of Pedunculate Oak and weed vegetation Ponik i mlađi pomladak Seedlings and young saplings (.50 cm) Stariji pomladak Saplings (51 – 130 cm) Mladik Young trees (> 130) Korovska vegetacija Weed vegetation DSF (%) 16,37 24,00 35,15 27,31 ISF (%) 16,52 25,99 26,97 26,09 N ploha N of plots 37 13 33 22 % a 48 9 26 17 % b 81 49 63 71 Mikrostanište Microsite type C A B B a – raspodjela ukupnog broja biljaka hrasta lužnjaka po razvojnim stadijima (. = 100 %) b – udio hrasta u ukupnom broju biljaka zabilježenih unutar pojedinog razvojnog stadija DSF(%)–relativne vrijednosti izravnog svjetla –direct site factor ISF(%)–relativne vrijednosti difuznog svjetla – indirect site factor Od ukupnog broja biljaka hrasta lužnjaka na poku-razvojni stadij starijeg pomlatka. U odnosu na ostale snoj plohi najveći postotak (48 %) je u razvojnom stadi -vrste lužnjak je zastupljen preko 50 % u svim razvojnim ju ponika i mlađeg pomlatka, a najmanje je zastupljen sta dijima osim u starijem pomlatku. Utjecaj svjetla na brojnost i kvalitetu ponika, pomlatka i mladika hrasta lužnjaka Influence of light on number and quality of seedlings, saplings and young oak trees 2 Ovisnost brojnosti biljaka hrasta lužnjaka u pojedi-testom (.= 337, st.sl. = 9, p<0,01). Ponik i mlađi pom 2 nom mikrostaništu o razvojnom stadiju testirana je .ladak promatrani su zasebno. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 25 <-- 25 --> PDF |
M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 Tablica6.Relativniudiobrojnostibiljakahrastalužnjakaupojedinommikrostaništuporazvojnimstadijima Table 6 Relative share of number of Pedunculate Oak trees in a specific microsite type by development stages Razvojni stadiji Mikrostaništa –Microsite types Development stages A B C D Ponik –Seedlings(.20 cm) 0,26 0,25 0,68 0,33 Mlađi pomladak –Young saplings (21-50 cm) 0,28 0,34 0,25 0,48 Stariji pomladak –Saplings(51-130 cm) 0,26 0,16 0,05 0,13 Mladik –Young trees (>130 cm) 0,20 0,25 0,02 0,06 Ukupno –Total 1,00 1,00 1,00 1,00 . N stabala – .N of trees 85 381 650 249 Rezultati statističke analize ukazuju kako mikrostanište C, odnosno niži stupanj izravnog i difuznog svjet la, pozitivno utječe na brojnost ponika hrasta lužnjaka, dok je brojnost stabala u razvojnom stadiju mladika najveća na mikrostaništu B koje bilježi viši stupanj izravnog i difuznog svjetlosnog zračenja. Mikrostanište D koje se odlikuje višim stupnjem izravnog, a nižim stup njem difuznog svjetla pozitivno utječe na brojnost mlađega pomlatka hrasta lužnjaka, dok mikrostaništeA s nižim stupnjem izravnog, a višim stupnjem difuznog svjetla pozitivno utječe na brojnost starijeg lužnjakovog pomlatka. Relativni udjeli brojnosti biljaka hrasta lužnjaka i ostalih vrsta raspoređenih po mikrostaništima prikazani su tablicom 7. Na mikrostaništu C i D dominira hrast lužnjak. Od ukupno 41 % stabala na mikrostaništu C, čak 33 % otpada na hrast, dok na mikrostaništu D od ukupno 16 % stabala, 13 % čini lužnjak. Na mikrostaništu B su razlike u broju stabala lužnjaka i ostalih vrsta znatno manje, dok na mikrostaništuAbroj stabala ostalih vrsta premašuje broj stabala hrasta lužnjaka. Tablica7.Relativniudiohrastalužnjakaiostalihvrstauodređenommikrostaništu Table 7 Relative share of Pedunculate Oak and other species in a specific microsite type Mikrostaništa –Microsite types A B C D Ukupno –Total Hrast lužnjak –Pedunculate Oak,% 0,04 0,20 0,33 0,13 0,70 Ostalo –Other, % 0,05 0,14 0,08 0,03 0,30 Ukupno –Total, % 0,09 0,34 0,41 0,16 1,00 Mladom naraštaju hrasta lužnjaka u razvojnom sta-tivne značajke, dok stabla koja rastu u svjetlosnim diju starijeg pomlatka i mladika (iznad 50 cm visine) uvje tima mikrostaništa C, gdje je stupanj svjetlosnog mjerene su varijable koje opisuju njegovu kvalitetu, a zra čenja niži, imaju najlošije kvalitativne značajke. njihova ovisnost o pojedinom mikrostaništu prikazana Mladi hrastov naraštaj uzrastao na intermedijarnim mije u tablici 8. Mlada lužnjakova stabla koja se razvijaju krostaništimaAi D ima vrlo slične vrijednosti kvalitana mikrostaništu B, u uvjetima višeg stupnja izravnog i tivnih značajki. difuznog svjetlosnog zračenja, imaju najbolje kvalita Tablica8.Prosječne vrijednosti kvalitativnih značajki mladog naraštaja lužnjaka razvrstane po mikrostaništima Table 8 Average values of qualitative characteristics of young oak growth sorted by microsite types Mikrostaništa –Microsite types A B C D Prosjek –Average Ukupno –Total N stabala –Number of trees 19 70 17 16 122 i h (cm) –Height Increment 12,5 18,2 6,8 16,4 15,5 Pravnost debla –Verticality of stem (%) 84,1 92,3 84,5 86,3 89,1 Koef. vitkosti stabla –Tree Slenderness coeff. 93,6 101,7 85,8 98,5 97,7 Deblo –Stem(%) a 10 78 5 7 100 Krošnja –Crown (%) a 12 60 15 13 100 Zdravstveno stanje –Health(%) a 14 60 13 12 100 a – raspodjela pravilno razvijenih i zdravih stabala (ocjena 0) po mikrostaništima Obavljeno je i grupiranje ploha s obzirom na pro-todi vertikalne projekcije krošnje (Brokaw 1982). S galu ili sklop, na način da je progala definirana po me-ob zirom na stu panj izravnog i difuznog svjetla progala |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 26 <-- 26 --> PDF |
M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 odgovara svjetlosnim uvjetima mikrostaništa B, dok Prosječne vrijednosti mjerenih varijabli s obzirom na sklop odgovara svjetlosnim uvjetima mikrostaništa C. progalu ili sklop iskazane su u tablici 9. Tablica 9. Prosječne vrijednosti mjerenih varijabli pod sklopom i u progali Table 9 Average values of measured variables under cover and in the gap Broj ploha –Number of plots Progala –Gap Sklop –Cover 57 48 Broj stabala –Number of trees 96 26 h (cm) –Height 286,2 156,4 d kor (mm) –Ground level diameter 30 16 i h (cm) –Height Increment 16,7 11,1 Pravnost debla -Verticality of stem (%) 89,5 87,7 Koeficijent vitkosti stabla –Tree Slenderness coefficient 99,3 92,2 Deblo –Stem(%) a 34 31 Krošnja –Crown (%) a 54 62 Zdravstveno stanje –Health(%) a 80 81 DSF (%) 31,96 17,85 ISF (%) 27,73 17,34 Mikrostanište –Microsite type B C a – udio pravilno razvijenih i zdravih stabala (ocjena 0) u ukupnom broju zabilježenih stabala u progali ili pod sklopom DSF(%)–relativne vrijednosti izravnog svjetla –direct site factor ISF(%)–relativne vrijednosti difuznog svjetla –indirect site factor Kvalitativna značajka je i visinski prirast mladog naraštaja hrasta lužnjaka. Ovisnost prosječnog visinskog prirasta o udjelu izravnog svjetla izjednačena je li nearnom funkcijom i = 0.316 * DSF + 4.6903. Pri in- h tervalu pouzdanosti 0.95 koeficijent korelacije iznosi 2 r = 0.5809, a koeficijent determinacije R = 0.3374, što ukazuje na jaku ovisnost prema Roemer-Orphalovoj tablici. Linearna korelacija prosječnog visinskog prirasta i udjela difuznog svjetla također je pozitivna, ali sa 2 nižim koeficijentima; r = 0.4812, R = 0.2316 i prema navedenoj tablici ukazuje na srednju ovisnost. RASPRAVA– Discussion Struktura, brojnost i kvaliteta mladog naraštaja hrasta lužnjaka Structure, number and quality of young oak growth Mješovite sastojine hrasta lužnjaka i običnog graba stabilne su i produktivne (Lončar 1950), a optimalan broj biljaka po jedinici površine u mladim sastojinama ove šumske zajednice, koji osigurava dobru gospodarsku, ekološku i socijalnu budućnost, je 40 000 kom/ha (Matić 1994). Gustoća biljaka hrasta na pokusnoj plohi iznosi 57 778 kom/ha, a od toga je čak 80,3 % zdravih i vitalnih stabala.Vitalnost biljaka ogleda se i u prosječnom visinskom prirastu od 15,5 cm. Sve navedeno ukazuje na vrlo dobar uspjeh pomlađivanja. Sastojine u stadiju pomlatka i mladika vrlo su guste (Matić 2003). Gustoća sastojine pozitivno korelira s koe ficijentom vitkosti (Wang 1998). Posljedica viso ke gustoće biljaka na pomladnoj površini je visok pro sječni koeficijent vitkosti stabala koji iznosi 97,7.Vitkost stabala preko 100 u starijim sastojinama smatra se kao visoki rizik od vjetroizvala (Wang 1998). Kod mladog naraštaja vitkost stabala pogoduje deformaciji debla, što potvrđuje činjenica da čak trećina stabala (30,3 %) ima deformirano deblo. Prevelika gustoća ogleda se i u velikom postotku slabo razvijenih i rašljavih krošnji (44,3 %).Vitka stabla slabo razvijene kroš nje neotporna su na abiotske i biotske čimbenike (Matić2003). Opstanak ponika, pomlatka te kvaliteta mladog naraštaja ovisi o pravodobnim zahvatima njege (Matić 1996), a upitna kvaliteta mladog naraštaja hrasta lužnjaka vjerojatno je posljedica izostanka čiš će nja na površini pokusne plohe. Ovisnost brojnosti i kvalitete hrasta lužnjaka u različitim razvojnim stadijima o svjetlosnim uvjetima mikrostaništa Number and quality dependence of oak trees in different development stages on microsite type light condition s Hrast lužnjak je heliofilna vrsta, ali mu je u prvimMatić1996). Tablica 6 potvrđuje da poniku hrasta godinama života potrebna zaštita krošanja matičnih sta-luž njaka odgovara mikrostanište C, dok je najmanje zabala (Dekanić1979), odnosno do četvrte godine pod-stup ljen na mikrostaništu B. U svim ostalim razvojnim nosi zasjenu i manje količine svjetla (Matić1994,stadijima, brojnost lužnjaka je najmanja na mikrostani |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 30 <-- 30 --> PDF |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 33 <-- 33 --> PDF |
... Slika 1. Vrijeme stjecanja uvjeta za upis u Upisnik. Figure 1Duration of acquiring condition for indexing in Register. U početku je osnovni problem bio taj, što većina tvrtki Isto tako tvrtke nisu imale educirano osoblje, pa je koje trebaju drvenu ambalažu nisu drvnoindustrijske, pa tijekom dosadašnjih edukacijskih fitosanitarnih seminemaju komore za toplinski tretman, a za prodaju svojih na ra 191 osoba stekla adekvatnu izobrazbu, odnosno proizvoda koriste veće količine drvene ambalaže. Stoga je uvjete za ovlaštenje kao stručna odgovorna osoba u podo sada 27 tvrtki proizvođača ambalaže investiralo u nova stupcima tretiranja i označavanja drvenog materijala za postrojenja za fitosanitarni tretman drvene ambalaže. pakiranje u međunarodnom prometu. Osim pet tvrtki koje su imale parionice, niti jedna tvrtka nije imala mogućnost mjerenja temperature u središtu drva tijekom toplinskog tretmana. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 27 <-- 27 --> PDF |
M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 štu C. U razvojnom stadiju mlađeg pomlatka dolazi do izražaja lužnjakova heliofilnost, što potvrđuje najveća brojnost biljaka tog razvojnog stadija na mikrostaništu D. Stariji pomladak najbrojniji je na mikrostaništuA, dok je lužnjakov mladik najbrojniji na mikrostaništu B. Hrastov ponik je u izravnoj opasnosti od agresivne korovske vegetacije (Matić 1996) stoga njegova brojnost i opstanak u velikoj mjeri ovisi o zasjeni u kojoj mu korov ne konkurira, što odgovara mikrostaništu C. Matić (1996) ističe da je nakon naplodnog sijeka potrebno ostaviti dovoljan broj matičnih stabala da štite ponik i zaustavljaju bujanje korova. Prirodno pomlađivanje ove šumske zajednice otežava lako i obilno pomlađivanje običnoga graba, stoga je u procesu pomlađivanja potrebno potpomagati lužnjak koji je uzgojno najslabiji (Dekanić 1979). U tablici 7 može se primijetiti da u uvjetima svjetla C i D hrast nema konkurenciju u odnosu na ostale vrste. Prevlast hrasta u uvjetima niskog stupnja svjetlosnog zračenja (mikrostanište C) objašnjava tolerancija hrasta na zasjenu u stadiju ponika (tablica 6). Na mikrostaništu D najzastupljeniji je razvojni stadij mlađeg pomlatka (tablica 6). Prevlast lužnjaka u tom razvojnom stadiju može se objasniti činjenicom da je lužnjak heliofit i da u uvjetima većeg stupnja svjetlosnog zračenja brzo odgovara visinskim prirastom (tablica 8 i tablica 9) te nadrasta ostale primiješane vrste. Na nekim mjernim plohama, koje odgovaraju mikrostaništu B uočen je visok udio korovske vegetacije (tablica 5).To može biti posljedica prejakog otvaranja stare sastojine te naglog prekida sklopa, gdje je prejaki intenzitet svjetla pogodovao konkurentnim vrstama koje su na djačale hrast u razvojnom stadiju ponika. Budući da lužnjak ima usku ekološku valenciju glede svjetla (Matić 1994) uspjeh i kvaliteta pomlađivanja ovise o zadovoljavanju navedenih zahtjeva. Ako promatramo ovisnost prosječnih vrijednosti kva litativnih značajki starijeg pomlatka i mladika hras ta lužnjaka o mikrostaništima (tablica 8), bitno je istaći da je od ukupno 122 mjerena stabla čak 70 stabala zabilježeno na mikrostaništu B, stoga je potrebno uzeti s rezervom lošije prosječne vrijednosti mjerenih varijabli zabilježenih u ostalim mikrostaništima. No, ako promatramo kvalitetu mladog naraštaja pod sklopom (mikrostanište C) i u progali (mikrostanište B) može se uočiti da mikrostanište B izrazito povoljno utječe na prosječni visinski prirast i prosječnu vrijednost pravnosti debla (tablica 9). Koeficijent vitkosti stabla na mikrostaništu B kreće se oko 100, što se može objasniti međudjelovanjem visoke gustoće biljaka koje ne dopuš taju debljinski prirast i istovremeno velike količine svjetla koje potiču visinski prirast. Uočena je i ovisnost prosječnog visinskog prirasta o svjetlu. Hrast lužnjak je vrsta koju karakterizira endogeni periodični rast (Le Hir 2005) što znači da unutar jedne vegetacije ostvaruje nekoliko visinskih prirasta (Trinajstić iFranjić 1996;Idžojtić 2005). Mjerenjem zadnjih pet visinskih prirasta te izračunavanjem njihovog prosjeka (5ih/5) dobivena je vjerodostojna slika o ostvarenom visinskom prirastu za vrijeme opažanih svjetlosnih uvjeta. Uočena jaka pozitivna korelacija prosječnog visinskog prirasta o vrijednostima izravnog svjetla ukazuje na važnost istraživanja utjecaja svjetla na rast i razvoj hrasta lužnjaka. ZAKLJUČCI – Conclusions Na temelju istraživanja strukture i kvalitete mladoga naraštaja na pomladnim jezgrama koje su nastale u procesu pomlađivanja maksimirske šume oplodnim sječama na malim površinama u obliku krugova te analize svjetlosnih prilika , donose se sljedeći zaključci: Prirodno pomlađivanje oplodnim sječama na malim površinama u obliku krugova u park-šumi Maksimir pokazalo se uspješnom metodom izmjene generacija. Na to ukazuju visoka gustoća i vitalitet mladih biljaka. Omjer smjese mladoga naraštaja je povoljan. Dominira hrast lužnjak. Na brojnost ponika povoljno utječe niži stupanj izravnog i difuznog svjetla (mikrostanište C), mlađem pomlatku odgovara viši stupanj izravnog i niži stupanj difuznog svjetla (mikrostanište D), stariji pomladak najbrojniji je u uvjetima nižeg stupnja izravnog i višeg stupnja difuznog svjetla (mikrostanište A), dok mladiku odgovara viši stupanj direktnog i difuznog svjetla (mikrostanište B). Na mikrostaništima C i D hrast lužnjak nema konkurencije. Kvaliteta mladog naraštaja u razvojnim stadijima starijeg pomlatka i mladika bolja je na mikrostaništu B. Mladi hrastov naraštaj uzrastao u uvjetima višeg stupnja izravnog i difuznog svjetla ostvario je veći prosječni visinski prirast i veći postotak pravnosti debla. Prosječan visinski prirast starijeg pomlatka i mladika pozitivno i jako korelira sa stupnjem izravnog svjetla. Visoka gustoća biljaka na pomladnoj površini rezultirala je visokim prosječnim koeficijentom vitkosti starijeg pomlatka i mladika.Vitkost pogoduje deformaciji debala mladog naraštaja hrasta lužnjaka. Sve to je posljedica izostanka njege na pomladnoj površini. Redo- vita njega pomlatka neophodna je za osiguravanje razvoja kvalitetnog mladog naraštaja. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 28 <-- 28 --> PDF |
M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 ZAHVALA–Acknowledgment Ovaj rad proizašao je iz diplomskog rada koji je 2007. godine obranjen na Zavodu za ekologiju i uzgajanje šuma Šumarskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Izrađen je uz pomoć znanstvenih projekata Obnova i potrajnost šuma posebne namjene te Dina- LITERATURAAnderson, M. C., 1964: Studies of woodland light climate: I. The photographic computation of light conditions, J Ecol, 52. (1): 27–41, London. Anić,I., M.Oršanić,2009: Prirodno pomlađivanje hrasta lužnjaka (Quercus robur L.) na malim površinama, U: S. Matić (ur.), Šume hrasta lužnjaka u promijenjenim stanišnim i gospodarskim uvjetima, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, 39–52, Zagreb. Becker,P., D.W.Erhart,A.P.Smith,1989: Analysis of forest light environments: Part I. Computerized estimation of solar radiation from hemispherical canopy photographs, Agr Forest Meteorol, 44. (3): 217-232. Brokaw, N.V.L., 1982:The definition of treefall gap and its effect on measures of forest dynamics, Biotropica, 14. (2): 158–160. Dekanić, I., 1979: Uzgojne mjere i proizvodnja u nekim prirodnim sastojinama i kulturama euroameričkih topola slavonskog područja, Šum. list, 103.(7–8): 299–332, Zagreb. Diaci,J., J. J.Thormann, U.Kolar,1999: Meritve sončnega sevanja v gozdu – II. Metode na os novi projekcij hemisphere neba in krošenj, Zbornik gozdarstva in lesarstva, 60: 177–210, Ljubljanja. Idžojtić, M., 2005: Listopadno drveće i grmlje u zimskom razdoblju, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 254 str., Zagreb. Jelaska, S.D., 2004:Analysis of canopy closure in the dinaric Silver Fir-Beech forests (Omphalodo-Fagetum) in Croatia using hemispherical photography, Hacquetia, 3. (2): 43–49, Ljubljana. Kobe, R. K., S. W. Pacala,A. Silander, C. D. Canham,1995: Juvenile tree survivorship as a component of shade tolerance, EcolAppl, 5. (1): 517–532. Le Hir,R., N. Leduc, E. Jeannette,J.-D. Viemont, S.Pelleschi-Travieri,2005: Variations in sucrose and ABA concentrations are concomitant with heteroblastic leaf shape changes in a rhythmically growing species (Quercus robur),Tree Physiol, 26. (2): 229–238, Oxford. Matić,S., 1984: Utjecaj ekoloških i strukturnih činilaca na prirodno pomlađivanje prebornih šuma mika obnove bukovo-jelovih prašuma hrvatskih Dinarida (068-0682041-1950), voditelja izv. prof. dr. sc. IgoraAnića. Hvala i prof. dr. sc. AnamarijiJazbec nasavjeti ma prilikom statističke obrade. – References jele i bukve u Gorskom kotaru, Šum. list, 108. (9–10): 391–398, Zagreb. Matić,S., 1986: Nastavni i pokusni šumski objekti Zagreb, Glas. šum. pokuse, posebno izdanje 2: 277–284, Zagreb. Matić,S., 1994: Prilog poznavanju broja biljaka i količine sjemena za kvalitetno pomlađivanje i pošum ljavanje, Šum. list, 118. (3–4): 71–79, Zagreb. Matić,S., 1996: Uzgojni radovi na obnovi i njezi sastojina hrasta lužnjaka, Hrast lužnjak (Quercus roburL.) u Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatske šume, 167–212, Vinkovci-Zagreb. Matić,S., B.Prpić,1997: Program njege, obnove i održavanja, te ekološke i socijalne funcije parkšuma na području grada Zagreba, Šum. list, 121. (5–6): 225–242, Zagreb. Matić, S., 2003: Njega i obnova šuma hrasta lužnjaka, Retrospektiva i perspektiva gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad uVlnkovcima, 143–166, Zagreb-Vinkovci. Mikac,S., D.Roženbergar, I.Anić, J.Diaci, 2007–2008: Regeneration in canopy gaps of the dinaric beech-fir virgin forests, Glas. šum. pokuse 42: 29–41, Zagreb. Terborgh, J., J. Mathews, 1999: Partitionin g of the understory light environment by twoAmazonian treelets, JTrop Ecol, 15. (6): 751–763. Trinajstić,I., J. Franjić,1996: Listovi kratkog plodnog izbojka, osnova za morfometrijsku analizu lista hrasta lužnjaka (Quercus roburL., Fagaceae), Skrb za hrvatske šume od 1846. do 1996., Knjiga 1., Hrvatsko šumarsko društvo, 169–178, Zagreb. Wang,Y., S. J.Titus,V. M.LeMay,1998: Relationships between tree slenderness coefficients and tree or stand characteristics for major species in boreal mixedwood forests, Can J Forest Res 28. (8): 1171–1183. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 29 <-- 29 --> PDF |
M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 SUMMARY: In a forest park Maksimir, in a mixed forest stand of Pedunculate Oak and Common Hornbeam (Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969), influence of light conditions on number and quality of young oak growth was investigated. Experimental plot covered two regeneration gaps and the space between, including the trees in a different stage of development (seedlings, saplings and young trees). Measurements were taken in the winter 2006 and spring 2007 in a single plot within the stand. The plot was divided in 105 sub-plots of 1.5 m x 1.5 m and on each sub-plot height (cm), tree length (cm), ground level diameter (mm) and last five height increments (cm) were measured. Parallel to the measurement, evaluation of stem quality, crown form and tree health state was conducted. Spatial distribution of old grown trees at the plot area, together with crown projections, was recorded. At each sub-plot a hemispherical photograph was taken. Average annual relative values of diffuse and direct light for different development stages of Pedunculate Oak were determined. Depending on the values of diffuse and direct light, four microsites (marked: A – D) with different light conditions were defined. Results indicate that natural regeneration in naturally occurring gaps could be considered successful. Average number of trees per square meter was 8.3. Species composition of naturally occurring young trees in the gap indicates a continuation of the same forest community, namely mixed forest stand of Pedunculate Oak and Common Hornbeam with a smaller share of Wild Cherry (Prunus aviumL.), Hedge Maple (Acer campestreL.), Norway Maple (A.platanoidesL.) and Lime (Tiliasp.). Mixed forest stands are of great biological and ecological value, but also attractive to the park visitors. Maintaining them and their stability is a main management goal in this forest park. However, in naturally occurring gaps in the absence of silvicultural treatments the quality of young trees is questionable. High density of young growth at our plot resulted with high tree slenderness coefficient of 97,7. Share of deformed tree stems was significant (30.3 %), as well as share of badly developed tree crowns (44.3 %). Great abundance of weed vegetation was recorded and can be attributed to the lack of silvicultural treatments during regeneration. Chi-square test showed statistically significant dependence of number of young oak growth in different development stages with respect to the light conditions at microsite. Lower values of direct and diffuse light (microsite C) correspond with great number of oak seedlings. Surviving of oak seedling in low light conditions confirms the fact that in first few years oak is shade tolerant. However, great abundance of oak saplings at microsites A (lower values of direct and higher values of diffuse light) and D (higher values of direct and lower values of diffuse light) indicates that oak, when it arrives to the stage of saplings, favours higher light conditions. This is further corroborated at microsite B (with high values of direct and diffuse light) where young oak trees were most abundant. Quality of oak saplings and young trees was better at microsite B. Young oak trees grown in high light conditions obtained greater height increment and stem verticality. High positive correlation is obtained between Pedunculate Oak average height increment and average values of direct light (r = 0,5809). Key words: regeneration gap, development stages, direct and diffuse light, quality of young Pedunculate Oak growth. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 31 <-- 31 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138 UDK 630* 841 (001) PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA OVLAŠTENIM ZATRETIRANJE I OZNAČAVANJE DRVENOG MATERIJALAZA PAKIRANJE U MEĐUNARODNOM PROMETU THE OVERVIEWAND EVALUATION OF PHYTOSANITARY SYSTEM IN COMPANIES AUTHORISED FOR THE TREATMENTAND MARKING OF WOODEN MATERIAL FOR PACKAGING IN INTERNATIONALTRADE 1 11 Vladimir JAMBREKOVIĆ, Radovan DESPOT, Marin HASAN SAŽETAK: Zbog mogućnosti prijenosa karantenskih štetnika daleko od svojih uobičajenih areala, pod okriljem Svjetske trgovinske organizacije WTO (World Trade Organisation) i Svjetske organizacije za hranu i poljoprivredu FAO (Food and Agriculture Organisation), izrađen je i prihvaćen Međunarod ni standard ISPM 15. Njime su predviđeni postupci tretiranja drvene ambalaže u međunarodnom prometu primjenom kojih se smanjuje rizik od unošenja i/ili širenja karantenskih štetnih organizama putem navedenog materijala. Donošenjem Pravilnika o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drve ni materijal za pakiranje u međunarodnom prometu (NN 14/06), Repu blika Hrvatska je također usvojila standard ISPM 15 u svoje za konodavstvo. Tijekom petogodišnjih aktivnosti fitosanitarni sustav je ustrojen, a 84 tvrtke su ovlaštene za samostalno provođenje toplinskog tretiranja (HT) i označavanja dr venog materijala za pakiranje. Tvrtke su dobro distribuirane po cijeloj Hrvatskoj, što omogućuje hrvatskom gospodarstvu neometani međunarodni pro- met roba. Tijekom fitosanitarnog pregleda u 67 ovlaštenih tvrtki ustanovljeno je da sve tvrtke pravilno provode toplinske tretmane, dok se glavni problemi javljaju u izradi Priručnika ovlaštene tvrtke, sljedivom vođenju dokumentacije, održavanju i ovjeravanju mjerne opreme te označavanju drvenog materijala za pakiranje u međunarodnom prometu. Uočeni nedostaci su uglavnom internog karaktera te do sada nisu uzrokovali negativne učinke u međunarodnom prometu. Slijedom zapisnika fitosanitarnog pregleda tvrtke su dužne do sljedećeg pregleda otkloniti uočene nedostatke. Ključne riječi:fitosanitarni sustav, ISPM 15, drveni materijal za paki ranje, toplinski tretman (HT), označavanje, fitosanitarni pregled 1. UVOD – Introduction Posljednjih petnaestak godina sve češća je pojava materijal za pakiranje (Clarke 2004). Dva su naj važraz ličitih vrsta karantenskih štetnika daleko od svojih nija i najopasnija karantenska štetna organizma: uobičajenih areala.Tako su vrste karakteristične za sre – Anoplophora glabripennis(Motschulsky), zvjezda dišnju i istočnuAziju otkrivene na istoku SAD-a i Kano nebo na de, vrste iz Europe i Afrike uAustraliji, na Novom – Bursaphelenchus xylophilus(Steiner & Buhrer), bo - Ze landu i sl. Uočeno je da je glavni prijenosnik – drveni rova nematoda. Širenje ova dva štetnika izvan njihovog prirodnog Izv. prof. dr. sc. Vladimir Jambreković, areala bio je povod za aktiviranje mehanizama suzbija- Izv. prof. dr. sc. Radovan Despot, nja njihovog širenja na međunarodnoj razini, u što su Mr. sc. Marin Hasan, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, jambrekovic@sumfak.hr uklju čeni Međunarodna konvencija za zaštitu bilja IPPC |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 32 <-- 32 --> PDF |
V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138 (International Plant Protection Convention), Svjetska trgovinska organizacija WTO (World Trade Organisation), Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu FAO (Food and Agriculture Organisation) i devet regionalnih Organizacija za zaštitu bilja. Aktivnošću Tajništva međunarodne konvencije za zaštitu bilja izrađen je Međunarodni standard za fitosanitarne mjere ISPM 15 (In ternational Standard for Phytosanitary Measures No.15):Vodič za regulirani materijal za pakiranje u međunarodnom prometu (Guidelines for RegulatingWood Packaging Material in InternationalTrade). Standardom se određuju fitosanitarne mjere, čijom se primjenom smanjuje rizik od unošenja i/ili širenja karantenskih štetnih organizama putem drvenog materijala za pakiranje. Godine 2002. standard je usvojila Komisija za fitosanitarne mjere FAO-a. Tijekom 2004. godine sve zemlje članice Europske unije (EU, EuropeanUnion) i mnoge druge zemlje članice FAO-a ugradile su standard u svoje nacionalne propise (Videc 2005). Međunarodnim standardom ISPM 15 predviđeni su postupci tretiranja drvene ambalaže u međunarodnom prometu primjenom kojih se smanjuje rizik od unošenja i/ili širenja karantenskih štetnih organizama putem navedenog materijala. Predviđeni su sljedeći postupci: 1. Toplinsko tretiranje (HT, heat treatment) – zagrijavanje drva dok se ne postigne u sredini drvenog elementa minimalna temperatura od 56 °C u trajanju od najmanje 30 minuta. 2. Fumigacija metilbromidom (MB, methyl bromide) – vrši se tretiranjem drvenih elemenata propisanim dozama metilbromida, ovisno o temperaturi i trajanju fu migacije. 3. Drugi postupci (KD, kiln-drying; CPI, chemical pre s sure impregnation) – postupci kojima se postižu uvjeti jednaki onima propisanim za toplinsko tretiranje. Prema standardu ISPM 15 dozvoljeni su i ostali postupci tretiranja drvene ambalaže kao što su: fumigacija kemijskim sredstvima (fosforom, sumpornim-fluoridom, ugljičnim-sulfidom), kemijska impregnacija pod tlakom CPI (visokotlačno-vakuumski proces, dvostruki vakuumski proces, postupak vruće-hladnog otvorenog bazena, metoda zamjene biljnih sokova), zračenja (gama zračenje, zračenje X-zrakama, mikrovalno zračenje, infracrveno zračenje, elektronsko zračenje) te kontrolirana atmosfera. Toplinsko tretiranje (HT) je najčešće i najprihvatljivije s obzirom na već postojeću opremu u drvnoindustrijskim tvrtkama, jednostavnost postupka, ekonomsku prihvatljivost, razdoblje tretmana te učinkovitost postup ka(Illman 2005). Označavanje tretirane drvene ambalaže propisano je standardom ISPM 15. Najčešće se vrši gumenim žigom, upaljivanjem ili pomoću matrica. Oznake moraju biti jasno vidljive i neizbrisive (Sela 2005). Sukladno tomu, europska tijela nadležna za fitosani tarno zakonodavstvo donijela su smjernicu 2000/29/EC kojom se propisuju sigurnosni zahtjevi u pogledu unosa štetnih organizama u EU i mjere za sprječavanje njihova širenja unutar EU. Zbog opasnosti unosa borove nematode ili nekih drugih karantenskih štetnih organizama 5. listopada 2004. godine smjernica 2000/29/EC dopunjena je sa smjernicom 2004/102/EC u koju je ukomponiran međunarodni standard za fitosanitarne mjere ISPM 15. Obvezna primjena navedene smjernice započe la je 1. ožujka 2005. godine. Europsko fitosanitarno za konodavstvo donijelo je 28. veljače 2005. godine smjer nicu 2005/15 EC, s obveznom primjenom od 1. ožuj ka 2006. godine, kojom se proširuju zahtjevi smjernice 2004/102/EC. Navedena smjernica propisuje da na drvenom materijalu za pakiranje obavezno mora biti uz kraticu primijenjenog postupka tretiranja i kratica DB (Debarking), koja ozna čava da je drveni materijal za pakiranje izrađen od okoranog drva.Cerambycidae(strizibube) iScolytidae(mušice) skloni su zaraziti i razviti se u stablima sa korom i nakon toplinskog tretmana (HaackiPetrice2009). S ciljem smanjenja rizika od uvoza štetnika u drvu, Ministarstvo poljoprivrede Sjedinjenih američkih država (USDA, United States DepartmentAgricultural) također je usvojilo i ukomponiralo u svoje propise međunarodni standard za drveni materijal za pakiranje (drvenu ambalažu) ISPM 15. Novi fitosanitarni propisi za drveni materijal za pakiranje (WPM,Wood Packaging Material) koji ulazi u SAD stupili su na snagu 16. rujna 2005. godine. Obrasle šumske površine Republike Hrvatske iznose 2,4 milijuna ha, a ukupna drvna zaliha preko 400 mili 3 juna m, s tendencijom daljnjeg rasta obraslih šumskih površina i ukupne drvna zalihe (Bončinai Čavlović 2009). Iznimni šumski potencijal daje dobru pretpostavku za intenzivan razvoj drvne industrije, ali i velike količine drvnih ostataka za uporabu u energetske svrhe (Risović2008). Donošenjem Pravilnika o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje u međunarodnom prometu (NN 14/06; NN 122/07), Re publika Hrvatska je kao članica Europske organizacije za zaštitu bilja, a time i Međunarodne konvencije o zaštiti bilja prihvatila i implementirala u svoje zakonodavstvo smjernice međunarodnog standarda ISPM 15. Tehničke mogućnosti implementacije ISPM 15 u Re publici Hrvatskoj bazirane su na već instaliranoj opremi u drvoprerađivačkim tvrtkama, a to su toplinske komore (su šionice, parionice), energetska postrojenja i ostala opre ma potrebna za provođenje toplinskih (HT, KD) tretmana, koji su najčešći u primjeni, a ujedno i ekološki naj prihvatljiviji. Svaka drvnoindustrijska tvrtka u Hrvatskoj koja ima sušionicu ili parionicu te energanu, uz neznatna investicijska ulaganja može provoditi fi tosanitarni tret |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 34 <-- 34 --> PDF |
V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138 TOPLINSKE KOMORE – Heating chambers Ovlaštene tvrtke za sterilizaciju koriste više vrsta ca, univerzalnih komora, specijalnih komora do ostalih ko mora, od klasičnih sušionica za drvo, preko parioni -(adaptiranih) komora (tabl. 2). Tablica 2. Vrste i broj komora za toplinski tretman (HT). Table 2 Types and number of chambers for heat treatment (HT). Toplinske komore Heating chambers Sušionice Drying chambers Parionice Steaming chambers Univerzalne HTkomore Universal HT chambers Specijalne HTkomore Special HT chambers Ostale toplinske komore Other HT chambers Originalne Originals Vlastite izvedbe Own made Sušenje i sterilizacija Drying and sterilisation 51 Parenje i sterilizacija Steaming and sterilisation 5 Sterilizacija i sušenje Sterilisation and drying 12 Isključivo sterilizacija Sterilisation only 4 9 Sterilizacija i ostalo Sterilisation and other 3 Po jednu toplinsku komoru ima 29 tvrtki, a njih 55 Za razliku od sušionica, univerzalne komore za toplinimaju više toplinskih komora (pet tvrtki koriste pario-ski tretman ponajprije su namijenjene sterilizaciji drva, nice, iako imaju i sušionice). Šest tvrtki imaju prijeno-ali se mogu koristiti i kao klasične sušionice ukoliko ima snu opremu za mjerenje temperature te po potrebi mogu ju instaliranu opremu za vođenje procesa sušenja. koristiti bilo koju komoru za toplinski tretman. ENERGETSKAPOSTROJENJA – Energy plants U procesu sušenja drva u Republici Hrvatskoj kori-više energetskih postrojenja na ostale izvore toplinske ste se isključivo energetska postrojenja na biomasu (pi-energije. Kao izvor toplinske energije, uz energiju doljevinu i drvne ostatke iz proizvodnje). Evidentirane su bivenu izgaranjem drvnih ostataka koristi se električna samo dvije sušionice i tri parionice na lož ulje te dvije energija, zemni plin gradskog voda, ukapljeni plin i lož vakuumske sušionice grijane električnom energijom. ulje (tabl. 3). Iako se i za toplinsku sterilizaciju drva koriste pretežito energetska postrojenja na biomasu u uporabi je i Tablica 3.Izvori energije za toplinsku sterilizaciju drvene ambalaže. Table 3 Energy sources for sterilisation of wooden packaging with heat treatment. Energetski izvor Energy sources Drvo –Wood Ostalo –Other Drvni otpad Waste wood Piljevina Sawdust wood Piljevina, sječka Sawdust, chop Drvni ostaci Wood rest Električna energija Electricity Plin Gas Lož ulje Petrol Broj tvrtki Number of Companies 2 18 14 37 4 7 2 Čak 71 tvrtka iskorištava energiju drvne biomase, no samo dvije tvrtke koriste drvni otpad, odnosno drvnu biomasu neupotrebljivu za druge svrhe (proizvodnju materijala od usitnjenog drva, kemijsko iskorištenje). Geografska distribucija ovlaštenih tvrtki pokazuje da je Republika Hrvatska dobro pokrivena ovlaštenim tvrtkama, što značajno doprinosi nesmetanom izvozu proizvoda na međunarodno tržište (sl. 2). Uz tvrtke ovlaštene za toplinske HTpostupke sterilizacije drvenog materijala za pakiranje, ovlaštene su i četiri tvrtke za MB postupak (fumigacija metil-bromidom) te deset tvrtki ovlaštenih samo za označavanje drvene ambalaže. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 35 <-- 35 --> PDF |
V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138 Slika 2. Geografska distribucija ovlaštenih tvrtki u Republici Hrvatskoj (Jambreković 2009). Figure 2Geographical distribution of authorised firms in Croatia (Jambreković 2009). 3. FITOSANITARNI PREGLED – Phytosanitary inspection Prvi fitosanitarni pregled obuhvatio je 67 tvrtki upisanih u Upisnik ministarstva. Pregled je obuhvatio ocjenu fitosanitarnog sustava na razini tvrtke u skladu s Pravilnikom (NN 14/06) i naputcima stručnih ovlaštenih osoba nadležne institucije (Jambreković 2007). Postavljeno je 18 osnovnih kriterija ocjene kvalitete sustava (tabl. 4) uz ocjenu mogućih dodatnih elemenata specifičnih za pojedine tvrtke. Od 67 ovlaštenih tvrtki dvije tvrtke ne rade, jedna je potpuno ugašena, oprema rasprodana, fizički ne postoji, a drugoj je oduzeto pravo korištenja opreme.Tvrtke nisu podnijele zahtjev za brisanje iz Upisnika ministarstva, te se i dalje vode kao ovlaštene tvrtke, uz zadržavanje žiga i rizika eventualne zlouporabe njihovog broja. Četiri tvrtke nemaju organiziran fitosanitarni sustav uz sljedeća obrazloženja: – nije izvršen niti jedan službeni tretman, – izvršen je samo jedan fitosanitarni HTtretman (nekoliko paleta), – izvršen je samo jedan tretman, prilikom pokretanja postupka ovlaštenja (tretirane palete iz tog tretmana označene su i stavljene u međunarodni promet), – izvršena su dva tretmana za tvrtku koja je ovlaštena za označavanje (nije vršeno označavanje njihovim žigom). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 36 <-- 36 --> PDF |
V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138 Tablica 4. Osnovni elementi provjere i učestalost nepravilnosti. Table 4 Basic elements being checked and frequency of irregularities. Osnovni elementi provjere u 67 tvrtki Basic elements being checked in 67 firms Broj tvrtki s nepravilnostima Number of firms with irregularities Učešće nepravilnosti (%) Frequency of irregularities (%) Zaglavlje dijagrama nije u skladu s preporukama Header diagram is not in accordance with the recommendations 67 100,0 Tvrtka nema priručnik za kvalitetu The company has no guide to quality 65 97,0 Potvrde nisu uredne The certificates are not neat 48 71,6 Tvrtka ne izdaje i ne arhivira potvrde Company doesn’t issue and archive certificates 40 59,7 Ne vrši se kalibracija mjerne opreme Companies do not calibrate measuring equipment 29 43,3 Mjerna oprema nije umjerena Measuring (controlling) equipment not calibrated 18 26,9 Količine tretiranog drva nisu definirane Quantities of treated wood are not defined 17 25,4 Dokumentacija nije sljediva Untraceable documentation 21 31,3 Tvrtka je promijenila odgovornu osobu Company have changed responsible person 16 23,9 Dijagrami nisu pohranjeni u registratoru Diagrams are not stored in filing folder 14 20,9 Dijagrami nisu uredni Diagrams are not neat 11 16,4 Odgovorna osoba nema odgovarajuću izobrazbu Responsible person doesn’t have adequate education 10 14,9 Nova odgovorna osoba nema adekvatnu izobrazbu The new responsible person does not have adequate education 8 11,9 Tvrtka nema dovoljan broj mjernih sondi The company has no sufficient number of measurement probes 7 10,4 Dijagrami nisu pohranjeni u računalnoj bazi Diagrams are not stored in a computer database 7 10,4 Oznake na žigu nisu ispravne Bookmarks on the trademark are incorrect 7 10,4 Označavanje nije ispravno Tagging is not valid 7 10,4 Drvo nije odgovarajuće kvalitete Wood is not of adequate quality 5 7,5 SPECIFIČNI NALAZI U NEKIM OVLAŠTENIM TVRTKAMA Specific findings in some authorized companies Kao nalazi specifičnih negativnosti u nekim tvrt ka -Pozitivni specifični nalaz u jednoj tvrtci je mogućma mogu se izdvojiti sljedeći: nost proširenja ovlaštenja na KD tretman.Toplinski tret– odgovorna osoba nije zaposlenik tvrtke (u dvije tvrtke), man HTodvijao se u klasičnoj sušionici kapaciteta 50 m tijekom sušenja hrastovih elemenata. Energana je na pi – tvrtka ima dva različita rješenja o upisu u Upisnik, ljevinu, snaga 1,2 MW, proces sušenja trajao je 84 dana, – tvrtka ima pogrešan matični broj u rješenju o upisu sušenje je programski vođeno, HTKD je proveden u zau Upisnik, vršnici procesa sušenja povišenjem temperature iznad – tvrtka u dokumentaciji koristi termin “fitostabiliza56 oC (sl. 3). Nakon sušenja (sterilizacije) nisu bile za cija” koji nije usklađen s tehničkom terminologijom, mjet ne greške sušenog drva zbog povišene temperature. – žig za označavanje nije dostupan, – oprema nije u funkciji (četiri tvrtke). |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 37 <-- 37 --> PDF |
V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138 Slika 3. Dijagram procesa sušenja drva tijekom kojega je postignut HTKD toplinski tretman Figure 3Diagram of wood drying process, during which KD HT heat treatment was reached ENERGANE Pozitivni nalazi: – na montažnoj toplinskoj komori uspješno je izvršen zahvat proširenja korisnog volumena komore u svrhu povećanja kapaciteta; – energana za opskrbu komore za HTtoplinskom energijom je modernizirana, te je osjetno poboljšan njen toplinski učinak; – instalirana je nova suvremena energana snage 4 MW; – izvršena je ugradnja ventilatora, čime je povećana toplinska učinkovitost; – komora za toplinski tretman je dodatno izolirana, a ugradnjom dodatnog grijača povećan je toplinski kapacitet komore; MJERNAOPREMA Fiksnu mjernu opremu ima 61 tvrtka, a prijenosnu 6 tvrtki. Umjeravanje, odnosno ovjeravanje mjerne opre me prije pokretanja postupka za ovlaštenje i nakon ovlaštenja obavilo je 18 tvrtki. Kalibraciju obavlja 29 tvrtki, od kojih većina nema zapisa o kalibraciji. Jedna tvrtka ima u opremi dodatnu mjernu sondu za kalibraciju. – Power plants – komora za toplinski tretman, te postojeća oprema za mjerenje, evidentiranje, pohranjivanje i ispis karakteristika toplinskih procesa su u fazi servisiranja i održavanja te povećanja toplinskih mogućnosti komore ugradnjom dva dodatna grijača; – u tijeku je servis jednog ventilatora; – u tijeku je servis energetskog postrojenja. U jednoj tvrtci energana nije u funkciji zbog kvara na kotlu. Iako sve tvrtke vrše redovito servisiranje i održavanje energana, komora i mjerne opreme nemaju zapisa o navedenim aktivnostima. – Measuring equipment U jednoj tvrtci u primjeni je novi, moderniji prijenosni uređaj za snimanje i registraciju toplinskih postupaka. Promjena mjernih sondi zabilježena je u 13 tvrtki, a u jednoj su promijenjene sve četiri mjerne sonde zbog polomljenih kablova. U tri tvrtke otkrivene su neispravne sonde. Sedam tvrtki ima manje od četiri mjerne sonde. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 38 <-- 38 --> PDF |
V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138 Tri tvrtke ne vrše brtvljenje mjernih sondi tijekom mje renju temperature tijekom postupaka toplinske HTtretmana (sl. 4 a), a jedna tvrtka koristi mjerne sen-obra de metala (sl. 4 b). zo re na vrhovima konekcijskih kablova prilagođene a) b) Slika 4. Mjerne sonde za HTtretman: a) brtvljenje mjerne sonde nije izvršeno, b) neadekvatna mjerna sonda Figure 4Measuring probes for HT treatment: a) sealing of measuring probe isn’t made, b) inadequate measuring probe ODGOVORNE OSOBE – Responsible persons Dvije ovlaštene odgovorne osobe nisu pohađale dru -za ovlaštenje. Jedna tvrtka ima dvije stručne osobe koje gi fitosanitarni seminar te nemaju zadovoljene uvje te za su položile fitosanitarne seminare i u potpunosti udovoovlaštenje. Promjena stručne odgovorne osobe izvršena ljavaju svim propisanim zahtjevima za odgovorne je u 16 tvrtki. Od novih odgovornih osoba 8 nema uvjete osobe u stručnom smislu. DIJAGRAMI TOPLINSKIH PROCESA – Diagrams of thermal processes U sedam tvrtki dijagrami nisu u računalnoj bazi, u skladu s naputcima. U jednoj tvrtci evidentiran je ne14 tvrtki dijagrami nisu pohranjeni kao ispis u registra-pravilan prikaz temperature jedne mjerne sonde uzrotorima, a u 11 tvrtki dijagrami nisu uredni. Neki dija-kovan neispravnim konekcijskim kablovima (sl. 5). grami toplinskih procesa nisu dobro fokusirani, te nije Nepravilnost je uočena i u jednoj tvrtci koja referentnu vidljiv u potpunosti tridesetminutni toplinski tretman temperaturu od 56 oC u središtu najdebljeg drvenog HT. Neki toplinski procesi nisu u potpunosti evidenti-elementa izračunava kao aritmetičku sredinu tempera- rani zbog ograničenog broja zapisa prijenosne opreme. ture svih mjernih sondi, a ne kao temperaturu mjerne Na nekim dijagramima vidljivi su zapisi samo tri son -sonde s najmanjom vrijednošću. de. Zaglavlja dijagrama kod ni jedne tvrtke nisu u Slika 5. Nepravilan prikaz temperature mjerne sonde Figure 5Improper display of temperature measuring probe |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 39 <-- 39 --> PDF |
V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138 POTVRDE O OBAVLJENOM TRETIRANJU – Certificates of performed treatment Potvrde o izvršenim tretmanima ne izdaje i ne arhivira 40 tvrtki. U čak 48 slučajeva potvrde nisu uredne. U jednoj tvrtci uz arhiviranu dokumentaciju priložene su ovjerene potvrde o obavljenom tretiranju drvenog SLJEDIVOST DOKUMENTACIJE Sljedivost dokumentacije omogućuje stalno praćenje materijala, od dopreme sirovine na stovarište, do otpreme materijala ili proizvoda krajnjem korisniku. Značaj sljedivosti je osobito važan u slučaju reklama materijala za pakiranje na engleskom jeziku. U 17 tvrtki količine tretiranog drva ili nisu evidentirane ili nisu precizno evidentirane (količina tretiranog materijala je 3 definirana u m). – Traceability of documentation cije, kada se može u potpunosti povratno pratiti kretanje materijala po fazama. Ukoliko to nije moguće, tvrtka ne može dokazati da je materijal tretiran. U 21 tvrtci dokumentacija nije sljediva. OPREMAZAOZNAČAVANJE – Equipment for marking Čak 63 tvrtke posjeduju gumeni žig. Gumeni žigovi tricu za označavanje koriste 2 tvrtke. Kao sredstva za ozsu ili na drvenom postolju ili su žigovi s automatskim na-načavanje koriste se vodootporna tinta (crna, zelena ili tapanjem bojom. Žig na upaljivanje posjeduje 18 tvrtki, a ljubičasta) te vodootporni pigmentni premaz crne boje 10 tvrtki posjeduje i gumeni žig i žig na upaljivanje. Ma-(na vodenoj bazi). a b c d Slika6. Neadekvatne oznake na žigovima: a) tvrtka nema ovlaštenje za provođenje KD postupka, već samo HT, b) umjesto oznake IPPC na žigu je oznaka IPPO, c) na žigu je samo oznaka HT, a potrebno je HTDB, d) oznake su neadekvatne veličine. Figure 6Inadequate signs on stamps: a) the company does not have the authority to conduct KD process, but only HT, b) instead the signs IPPC is IPPO in the stamp, c) in the stamp is only HT, and it is necessary to be HT DB, d) signs are inadequate in size. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 40 <-- 40 --> PDF |
V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVR-Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138 U 7 tvrtki oznake na žigu nisu bile ispravne. U jed-naka IPPO (sl. 6 b). Na žigu je samo oznaka HT, a potre nom slučaju iz oznake je neophodno ukloniti KD jer tvr-bno je HTDB (sl. 6. c). Oznake su neadekvatne veličine tka nema ovlaštenje za provođenje KD postupka, već (sl. 6. d). samo HT(sl. 6. a). Umjesto oznake IPPC na žigu je oz- KVALITETAOZNAKA S obzirom da su podloge na koje se nanose oznake najčešće površinski neobrađene, potrebna je velika pozornost da bi oznake bile kvalitetno nanesene i jasno vidljive. Najjednostavniji i najčešći način je označavanje gumenim žigom. No, to je ujedno i najmanje kvalitetan – The quality of marks način označavanja. Označavanje upaljivanjem najbolje je ali je najzahtjevnije.Vrlo dobro je i označavanje matricama. Nekvalitetne oznake najčešće su posljedica uporabe gumenog žiga (sl. 7 a) no mogu biti i posljedica nedovoljne pažljivosti pri nanošenju oznaka (sl. 7 b). a b c Slika 7. Neadekvatna kvaliteta oznaka: a) i b) oznake nanesene gumenim žigom, c) oznake nanesene upaljivanjem Figure 7Inadequate quality of marks: a) and b) marks inflicted by rubber stamp, b) marks inflicted by fervid stamp KVALITETA DRVAZATRETIRANJE – Wood quality for treatment Prema ISPM 15 za izradu drvene ambalaže dozvo-proizvođača uočene su određene količine drvene amljena je uporaba piljenica isključivo iz okoranog oblog balaže sa signifikantnom količinom kore (sl. 8). drva (DB).Tijekom fitosanitarnog pregleda kod nekih Slika8. Drvena ambalaža sa signifikant- nom količinom kore Figure 8 Wooden packaging with signifi- cant amount of bark |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 41 <-- 41 --> PDF |
V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVR-Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138 Pronađena je i jedna EUR paleta, na koju je neka strana ovlaštena tvrtka stavila oznake, a izrađena je od piljenica sa signifikantnom količinom kore, iako je za EUR palete striktno propisana kvaliteta (Celjak2005) (sl. 9). Slika 9. EUR paleta sa signifikantnom količinom kore Figure 9EUR palette with significant amount of bark KVALITETA DRVANAKON TRETIRANJA– Quality of wood after treatment Do sada nije uočen značajniji utjecaj visoke tempera ture tijekom fitosanitarnog toplinskog tretmana na kva litetu drvenog materijala za pakiranje. Drvena ambalaža ili drveni materijal za ambalažu moraju nakon tretiranja biti adekvatno skladišteni, jer su neovisno o provedenom tretmanu podložni ponovnom napadu bakterija i gljiva. Osobito se to odnosi na drveni materijal za pakiranje tretiran u parionicama, kod kojega tijekom toplinskog tretmana dolazi do migracije jednostavnih šećera na površinu te stvaranja hranjive podloge (Pervan 2009).Ako termički obrađeno drvo nije sušeno, također će doći do razvoja plijesni i drugih gljiva (Zahid,Grgurinovic, Walsh 2008). Jedna ovlaštena tvrtka nije propisno skladištila drveni materijal za ambalažu, pa je došlo do pojave plijesni na površini gredica (sl. 10). Osvrtom na uočene probleme i nedostatke u okviru ovlaštenih tvrtki može se zaključiti zadovoljavajuće stanje, s obzirom da su još 2005. godine očekivani veliki problemi u međunarodnom prometu, pa je ovlašćivanje teklo paralelno s razvojem sustava. Postavljen je osnovni uvjet fizičkim i pravnim osobama, a to je bilo posjedovanje ispravne toplinske komore i ostale neophodne opreme, mogućnost provođenja i službeno provođenje toplinskih postupaka (HT). Osnovno načelo je bilo pravilno izvođenje toplinskog postupka. Ostala pravila i naputci implementirani su u sustav naknadno, pa ih ovlaštene tvrtke nisu mogle odmah primijeniti, a većina tvrtki nije imala niti educirano osoblje. Neke tvrt ke ne samo da nisu imale visokoobrazovane kadrove drvnog smjera, već nisu imale niti kvalificirane osobe drvnog smjera sa srednjom stručnom spremom. Tijekom dosadašnjih edukacijskih fitosanitarnih seminara 191 osoba stekla je adekvatnu izobrazbu, odnosno uvjete za ovlaštenje kao stručna odgovorna osoba u postupcima tretiranja i označavanja drvenog materijala za pakiranje u međunarodnom prometu. Treba naglasiti da je, neovisno o uočenim nedostacima, koji su uglavnom internog karaktera fitosanitarni Slika10. Posljedice neadekvatnog skladištenja tretiranog drvenog materijala za ambalažu Figure 10 The consequences of inadequate storage of treated wood for packaging sustav na europskoj razini, te da do sada nije bilo primjedbi na kvalitetu naše ambalaže u međunarodnom prometu. Slijedom zapisnika fitosanitarnog pregleda tvrtke su dužne do sljedećeg pregleda otkloniti uočene nedostatke te tako na minimum smanjiti mogućnost povrata robe u međunarodnom prometu zbog propusta u sljedivosti dokumentacije, neizdavanja potvrda o provedenim toplinskim tretmanima, nejasnih oznaka ili drugih nedostataka. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 42 <-- 42 --> PDF |
V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138 4. ZAKLJUČAK – Conclusion Republika Hrvatska je još 2004. godine započela ustrojstvo sustava primjene Međunarodnog fitosanitarnog standarda ISPM 15 donošenjem Pravilnika o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje u međunarodnom prometu. Na temelju Pravilnika započeto je uključivanje prav nih i fizičkih osoba u fitosanitarni sustav te ovlašćivanje (upis u Upisnik ministarstva) za samostalno provođenje postupaka tretiranja i označavanja drvenog materijala za pakiranje u međunarodnom prometu. Od kolovoza do prosinca 2005. godine, za samo pet mjeseci obrađeno je i steklo uvjete za ovlaštenje za provođenje toplinskih postupaka (HT) i označavanje 39 tvrtki, a tijekom prvih dvanaest mjeseci 61 tvrtka. Do kolovoza 2009. godine ukupno su ovlaštene 84 tvrtke. Tvrtke su dobro distribuirane po cijeloj Hrvatskoj, osobito u industrijskim i trgovačkim područjima, te je time hrvatskom gospodarstvu omogućen neometan međunarodni promet roba. Na temelju obavljenog fitosanitarnog pregleda u 67 ovlaštenih tvrtki, ustanovljeno je da sve tvrtke pravilno provode toplinske tretmane te da je kvaliteta drvenog materijala za pakiranje u svim tvrtkama nakon toplinskog tretiranja odgovarajuća. Najveći problemi javljaju se u izradi Priručnika ovlaštene tvrtke, sljedivom vođenju dokumentacije, održavanju i ovjeravanju mjerne opreme te označavanju drvenog materijala za pakiranje u međunarodnom prometu. Još 2005. godine očekivani su veliki problemi u međunarodnom prometu, pa su u ovlašćivanju primijenjene ubrzane metode, te je ovlašćivanje teklo paralelno s razvojem sustava. Osnovni kriterij je bilo pravilno izvođenje toplinskog postupka. Zbog toga je tijekom uspostave sustava doneseno više novih naputaka koje ovlaštene tvrtke nisu mogle odmah implementirati u svoj sustav, a većina tvrtki nije imala niti educirano osoblje. Tijekom edukacijskih fitosanitarnih seminara 191 osoba stekla je adekvatnu izobrazbu, odnosno uvjete za ovlaštenje kao stručna odgovorna osoba u postupcima tretiranja i označavanja drvenog materijala za pakiranje u međunarodnom prometu. Uočeni nedostaci fitosanitarnog sustava na razini tvrtki uglavnom su internog karaktera, te do sada nisu uzrokovali negativne učinke u međunarodnom prometu. U svim tvrtkama zapisnički su evidentirane nepravilnosti i nedostaci koje su tvrtke dužne do sljedećeg pregleda otkloniti. Tijekom ovlaštenja i fitosanitarnog pregleda uočene su znatne investicije uložene u modernizaciju opreme, a čak 27 tvrtki proizvođača ambalaže investiralo je u nova postrojenja za fitosanitarni tretman drvene ambalaže. U čak 71 tvrtci energetska postrojenja iskorištava ju energiju drvne biomase. Broj ovlaštenih tvrtki osjetno je veći od očekivanog, iako su neke ovlaštene tvrtke prestale s radom. No, s obzirom na 14 tvrtki zainteresiranih za ovlaštenje, od kojih su neke u završnoj fazi instaliranja opreme, realno je očekivati daljnje povećanje broja ovlaštenih tvrtki. 5. LITERATURA– References Bončina, A., J. Čavlović, 2009: Perspectives of Forest Management Planning: Slovenian and Croatian Experience,Vol. 30, ISSUE 1, p. 77–87. Celjak,D., 2005: Dosadašnja praksa u proizvodnji i popravku EUR paleta te način korištenja EUR paleta u međunarodnom prometu, Zbornik radova stručnog skupa Uspostava sustava zaštite drva u skladu s Pravilnikom o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje u međunarodnom prometu, 29–36, Šumarski fakultet, Zagreb. Clarke,M., 2004: Phytosanitarymeasures: Preventingtheintroductionofexoticpestsandpathogens occur ringfromtheglobal trade of wood products.Working Papers of the Finnish Forest Research Institute 1. Vantaaa Research Center, Helsinki, Finska. Despot,R., M. Hasan,2005: Važnost kvalitete i zdravosti drva u procesu tretiranja drvnog mate rijala za pakiranje u međunarodnom prometu, Zbornik radova stručnog skupa Uspostava sustava zaštite drva u skladu s Pravilnikom o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje u međunarodnom prometu, 37–44, Šumarski fakultet, Zagreb. Despot,R., V.Jambreković, M.Hasan,2008: Ekološki i biološki aspekti izrade, uporabe i oporabe ambalaže od cjelovitog drva (II. dio),Ambalaža, 4, (13): 15–18, Zagreb. Grundfos Group: Group Standard, GRI. LITT. 24683; ISPM 15; UIC Code 453-2; UIC Code 435-4; EN 13 545; DS 2132; DS 364-1, 362-2 and SS 84 20 21. Haack, R.A., R. Petrice,2009: Bark-and Wood- Borer Colonization of Logs and LumberAfter HeatTreatment to ISPM 15. Specifications: The Role of Residual Bark. Journal of Economic Entomology 103, (3): 1075–1084. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 43 <-- 43 --> PDF |
V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138 Illman,B., 2005: HeatTreatments, IPPC workshop on the practical application of ISPM No 15,Vancouver, Canada, 28 February –4 March. Jambreković,V.,2005: Stručna osposobljenost odgovorne osobe i tehnička opremljenost pravne ili fizičke osobe, Zbornik radova stručnog skupa Uspostava sustava zaštite drva u skladu s Pravilnikom o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakiranje u međunarodnom prometu, 51–60, Šumarski fakultet, Zagreb. Jambreković,V.,2007: Ustrojstvo sustava primjene Međunarodnog fitosanitarnog standarda ISPM 15, Šumarski fakultet, Zagreb. Pervan,S., 2009:Tehnologija obrade drva vodenom parom, Sveučilište u zagrebu, Šumarski fakultet, Zagreb. Risović,S., I.Đukić, K.Vučković,2008: Ener gyAnalysis of Pellets Made ofWood Residues, Vol. 29, ISSUE 1, p. 95–108. Sela,S., 2005: IPPC MARKS, IPPC workshop on the practical application of ISPM No 15,Vancouver, Canada, 28 February –4 March 2005. Videc,G., 2005: Primjena novih fitosanitarnih mjera u međunarodnom prometu drvenom ambalažom, Šumarski list, 9–10, (79): 511–517. Zahid, M. I., C. A. Grgurinovic, D. J. Walsh, 2008: Quarantine risks associated with solid wood packaging materials receiving ISPM 15 treatments,Australian Forestry, 71, (4): 287–293. *** 2004: Commission directive 2004/102/EC, Official Journal of the European Union,The commission of the European communities (309): 9–25. *** 2004: Importation of Wood Packaging Material, Fe deral Register, Vol. 69, No. 179. *** 2003: International Standard for Phytosanitary Mea sures – Guidelines for Regulating Wood Packaging Material in InternationalTrade, Publication No. 15, pg. 1–17, Secretariat of the In ternational Plant Protection Convention, Rome. *** 2002/2003: Podaci o instaliranim sušioničkim kapacitetima u drvnoj industriji u Republici Hrvatskoj, Šumarski fakultet,Arhiva ZIDI, Zagreb. *** 2006: Pravilnik o fitosanitarnim zahtjevima koji ma mora udovoljavati drveni materijal za paki ranje u međunarodnom prometu, MPŠVG, NN 14/06, Zagreb. *** 2005/2009: Podaci o prijavljenim i ovlaštenim tvrtkama u Republici Hrvatskoj za provođenje postupka toplinske HT sterilizacije i označavanja drvenog materijala za pakiranje u međunarodnom prometu, Šumarski fakultet,Arhiva ZTM, Zagreb. *** 2004: Questions regarding the practical use of the wood packaging mark in ISPM No. 15, Secretariat of the IPPC. *** 2004: Rules and Regulation, Importation ofWood Packaging Materials, Federal Register, USDA 69 (179): 55719–55733. *** 2004:Templates of marking of EU wood packing material, European Commission, Brussels, Belgium. *** 2003:The CanadianWood Packaging Certification Program for Export, pg. 1–28, Canadian Food Agency, Ottawa. *** 2003:Verification of heat treatment facilities and authorisation of the use of the DB-HTmark to comply with the international standard for phytosanitary measures ISPM 15, Information note 1, Forestry Commission Plant Health Service. SUMMARY: Because of the portability of the quarantine pests away from their usual area, under the auspices of the World Trade Organization (WTO) and the World Organization for Food and Agriculture (FAO), International standard ISPM 15 was made and accepted. ISPM 15 provides methods of treating wood packaging in international traffic which application reduces the risk of entering and / or spread of harmful quarantine organisms using the wooden material. By adoption of The rules of the phytosanitary requirements to be met by wood packaging material in international transport (Pravilni k o fitosanitarnim zahtjevima kojima mora udovoljavati drveni materijal za pakira nje u međunarodnom prometu, NN 14/06), Republic of Croatia also incorpo rated standard ISPM 15 into their legislation. During the five-year activities phytosanitary system was established, and 84 companies are authorized to independently conduct heat treatment (HT) and to mark wooden packaging materials. Companies are well distributed throughout Croatia, which allows the Croatian economy unimpeded international trade of goods. During phytosanitary in |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 44 <-- 44 --> PDF |
V. Jambreković, R. Despot, M. Hasan: PRIKAZ I OCJENA FITOSANITARNOG SUSTAVAU TVRTKAMA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 125-138 spection, in the 67 authorized companies it has been found that all the companies properly carry out the heat treatment, while the main problems arise in the development of the Manual of authorized companies, traceable records, maintaining and certifying measuring equipment and marking of wooden packaging materials in international commerce. Observed deficiencies are mainly internal in character and have not caused adverse effects in international traffic. Following record of phytosanitary inspection, companies are obliged to remove the perceived shortcomings before the next inspection. Key words:phytosanitary system, ISPM 15, wooden material for packaging, heat treatment (HT), marking, phytosanitary inspection |