DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 22 <-- 22 --> PDF |
M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 Matić (1984) je istraživao utjecaj svjetla na prirodno pomlađivanje, stavljajući u odnos količinu užitog svjet la u sastojini i broj biljaka po visinskim klasama. Mikaci dr. (2007–2008) istražuju uspješnost pomlađivanja s obzirom na mikrostanišne svjetlosne uvjete. Poznavanje reakcija ponika i pomlatka na svjetlo ključno je pri određivanju stupnja tolerancije pojedinih vrsta na zasjenu (Kobe i dr.1995). Uvid u stupanj skiofitnosti mladih biljaka omogućuje nam da smišljenim radom mijenjamo intenzitet svjetla u šumskoj sastojini i na taj način ostva rimo uspješno i kvalitetno prirodno pomlađivanje, a time i optimalnu kvantitativnu i kvalitativnu proizvod nju drva. Cilj ovog istraživanja bio je dobiti uvid u kojoj mjeri kvantitativne značajke svjetla na pomladnoj površini utječu na brojnost mladog naraštaja hrasta lužnjaka u razvojnom stadiju ponika, mlađeg i starijeg pomlatka te mladika kao i na kvalitetu starijeg pomlatka i mladika u procesu prirodnog pomlađivanja na malim površinama u obliku krugova. MATERIJAL I METODE – Material and Methods Istraživanje je obavljeno u park-šumi Maksimir, u mješovitoj sastojini hrasta lužnjaka i običnoga graba (Carpino betuli-Quercetum roboris /Anić 1959/ Rauš 1969), u razdoblju 2006–2007. godine. U sjeveroistočnom dijelu parka, postavljena je pokusna ploha površine 2 71,5 x 31,5 m (2252,25 m). Plohom su se obuhvatile dvije pomladne jezgre s mladim hrastovim naraštajem u razvojnim stadijima ponika, pomlatka i mladika te površina između njih obrasla korovskom vegetacijom. Unutar plohe postavljena je kvadratna mreža 5 x 5 m. Na sjecištima mreže postavljeno je 105 mjernih ploha, 1,5 x 1,5 m. Na njima su podaci prikupljeni u dva navrata, u zimu 2006. godine i u proljeće 2007. godine. Za vrijeme mirovanja vegetacije zabilježen je broj biljaka po vrstama i razvojnim stadijima koji su definirani visinskim klasama na sljedeći način: ponik .20 cm, mlađi pomladak 21–50 cm, stariji pomladak 51–130 cm i mladik >130 cm. U hrastovom naraštaju višem od 50 cm (stariji pomladak i mladik) izabrana su tri reprezentativna primjerka na svakoj mjernoj plohi i izmjerene su im sljedeće značajke: promjer pridanka biljke (dpr) u mm, visina biljke (H) u cm, dužina biljke (D) u cm i pet posljednjih visinskih prirasta vršnog izbojka (5ih) u cm. Nadalje, ocjenjivao im se oblik debla, oblik krošnje te zdravstveno stanje cijele biljke. Oblik debla određen je ocjenama 0–2, gdje je ocjena 0 označavala pravno deblo, 1 jednostrano zakrivljeno, a 2 deformirano. Oblik krošnje ocijenjen je sa 0 za dobro razvijenu ili simetričnu krošnju i 1 za rašljavu, slabo razvijenu ili asimetričnu krošnju. Zdravstveno stanje biljke određeno je ocjenama 0 za vitalno stablo i 1 za oštećeno ili suho sta blo. Na mjernim plohama bilježena je i prisutnost korova. Na površini čitave pokusne plohe snimljen je prostorni raspored matičnih stabala i izrađena je projekcija krošanja. U proljeće, nakon početka listanja, na mjernim plohama snimljene su hemisferene fotografije fotoaparatom Nikon F601 s lećom Sigma 8 mm, tzv. “riblje oko” (eng.fisheye). Fotografije su snimljene u jutarnjim satima, jer se najbolje fotografije izraženog kontrasta mogu ostvariti u uvjetima ujednačenog pozadinskog svjetla, odnosno neposredno pred svitanje, od mah po zalasku sunca ili za oblačnih dana (Diaci i dr. 1999,Jelaska2004). Prikupljeni podaci obrađeni su računalnim programima Excel 2003, STATISTICA6.0,ArcGIS,WinSVS iWinSCANOPYPro 2006 a. Struktura pomladnih jezgri izražena je kroz vrstu smjese, omjer smjese po broju stabala, gustoću sastojine (N/ha) te prosječn u visinu (h) i promjer na pridanku (dpr) mladog hrastovog naraštaja. Kvaliteta po mlađivanja procijenjena je na temelju pravnosti debla (H / D x 100), koeficijenta vitkosti stabla (H / (dpr/ 10)), prosječnog visinskog prirasta (5ih/ 5) u cm te postotnog udjela pravilno razvijenih i zdravih stabala hrasta lužnjaka (i.e. postotni udio ocjena 0 za oblik debla, krošnje i zdravstveno stanje). Grupiranjem ploha prema prosječnoj visini biljaka utvrđena je raspodjela razvojnih stadija na površini pokusne plohe. Iskazane su prosječne vrijednosti pojedinih komponenti svjetla s obzirom na razvojni stadij vegetacije. S obzirom na vrijednosti medijane izravnog i difuznog svjetla, određena su četiri mikrostaništa nazvanaA (dir.Med, dif>Med), B (dir>Med, dif>Med), C (dir.Med, dif.Med) i D (dir>Med, dif.Med)(Diacii dr. 1999). Obavljeno je i grupiranje ploha s obzirom da li se nalaze pod sklopom ili u progali, te su iskazane prosječne vrijednosti mjerenih varijabli glede mikostaništa i progale/sklopa.Analizirana je i ovisnost prosječnog visinskog prirasta o vrijednostima mjerenih komponenti svjetla. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Results Struktura i kvaliteta mladog hrastovog naraštaja Structure and quality of young oak growth Površina obuhvaćena pokusnom plohom predstavlja reprezentativni uzorak mlade mješovite sastojine hrasta lužnjaka i običnoga graba s primjesama divlje trešnje, klena, lipe i mliječa, gdje udio hrasta lužnjaka u omjeru smjese po broju stabala iznosi 69,6 %. Od ostalih vrsta više od 90 % čini obični grab. Gustoća biljaka na pokusnoj plohi preračunata na hektar iznosi 82 963 kom/ha od čega na hrast otpada 57 778 kom/ha. |