DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 25 <-- 25 --> PDF |
M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 Tablica6.Relativniudiobrojnostibiljakahrastalužnjakaupojedinommikrostaništuporazvojnimstadijima Table 6 Relative share of number of Pedunculate Oak trees in a specific microsite type by development stages Razvojni stadiji Mikrostaništa –Microsite types Development stages A B C D Ponik –Seedlings(.20 cm) 0,26 0,25 0,68 0,33 Mlađi pomladak –Young saplings (21-50 cm) 0,28 0,34 0,25 0,48 Stariji pomladak –Saplings(51-130 cm) 0,26 0,16 0,05 0,13 Mladik –Young trees (>130 cm) 0,20 0,25 0,02 0,06 Ukupno –Total 1,00 1,00 1,00 1,00 . N stabala – .N of trees 85 381 650 249 Rezultati statističke analize ukazuju kako mikrostanište C, odnosno niži stupanj izravnog i difuznog svjet la, pozitivno utječe na brojnost ponika hrasta lužnjaka, dok je brojnost stabala u razvojnom stadiju mladika najveća na mikrostaništu B koje bilježi viši stupanj izravnog i difuznog svjetlosnog zračenja. Mikrostanište D koje se odlikuje višim stupnjem izravnog, a nižim stup njem difuznog svjetla pozitivno utječe na brojnost mlađega pomlatka hrasta lužnjaka, dok mikrostaništeA s nižim stupnjem izravnog, a višim stupnjem difuznog svjetla pozitivno utječe na brojnost starijeg lužnjakovog pomlatka. Relativni udjeli brojnosti biljaka hrasta lužnjaka i ostalih vrsta raspoređenih po mikrostaništima prikazani su tablicom 7. Na mikrostaništu C i D dominira hrast lužnjak. Od ukupno 41 % stabala na mikrostaništu C, čak 33 % otpada na hrast, dok na mikrostaništu D od ukupno 16 % stabala, 13 % čini lužnjak. Na mikrostaništu B su razlike u broju stabala lužnjaka i ostalih vrsta znatno manje, dok na mikrostaništuAbroj stabala ostalih vrsta premašuje broj stabala hrasta lužnjaka. Tablica7.Relativniudiohrastalužnjakaiostalihvrstauodređenommikrostaništu Table 7 Relative share of Pedunculate Oak and other species in a specific microsite type Mikrostaništa –Microsite types A B C D Ukupno –Total Hrast lužnjak –Pedunculate Oak,% 0,04 0,20 0,33 0,13 0,70 Ostalo –Other, % 0,05 0,14 0,08 0,03 0,30 Ukupno –Total, % 0,09 0,34 0,41 0,16 1,00 Mladom naraštaju hrasta lužnjaka u razvojnom sta-tivne značajke, dok stabla koja rastu u svjetlosnim diju starijeg pomlatka i mladika (iznad 50 cm visine) uvje tima mikrostaništa C, gdje je stupanj svjetlosnog mjerene su varijable koje opisuju njegovu kvalitetu, a zra čenja niži, imaju najlošije kvalitativne značajke. njihova ovisnost o pojedinom mikrostaništu prikazana Mladi hrastov naraštaj uzrastao na intermedijarnim mije u tablici 8. Mlada lužnjakova stabla koja se razvijaju krostaništimaAi D ima vrlo slične vrijednosti kvalitana mikrostaništu B, u uvjetima višeg stupnja izravnog i tivnih značajki. difuznog svjetlosnog zračenja, imaju najbolje kvalita Tablica8.Prosječne vrijednosti kvalitativnih značajki mladog naraštaja lužnjaka razvrstane po mikrostaništima Table 8 Average values of qualitative characteristics of young oak growth sorted by microsite types Mikrostaništa –Microsite types A B C D Prosjek –Average Ukupno –Total N stabala –Number of trees 19 70 17 16 122 i h (cm) –Height Increment 12,5 18,2 6,8 16,4 15,5 Pravnost debla –Verticality of stem (%) 84,1 92,3 84,5 86,3 89,1 Koef. vitkosti stabla –Tree Slenderness coeff. 93,6 101,7 85,8 98,5 97,7 Deblo –Stem(%) a 10 78 5 7 100 Krošnja –Crown (%) a 12 60 15 13 100 Zdravstveno stanje –Health(%) a 14 60 13 12 100 a – raspodjela pravilno razvijenih i zdravih stabala (ocjena 0) po mikrostaništima Obavljeno je i grupiranje ploha s obzirom na pro-todi vertikalne projekcije krošnje (Brokaw 1982). S galu ili sklop, na način da je progala definirana po me-ob zirom na stu panj izravnog i difuznog svjetla progala |