DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 27 <-- 27 --> PDF |
M. Z. Ostrogović, K. Sever, I. Anić: UTJECAJ SVJETLANAPRIRODNO POMLAĐIVANJE HRASTA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 115-123 štu C. U razvojnom stadiju mlađeg pomlatka dolazi do izražaja lužnjakova heliofilnost, što potvrđuje najveća brojnost biljaka tog razvojnog stadija na mikrostaništu D. Stariji pomladak najbrojniji je na mikrostaništuA, dok je lužnjakov mladik najbrojniji na mikrostaništu B. Hrastov ponik je u izravnoj opasnosti od agresivne korovske vegetacije (Matić 1996) stoga njegova brojnost i opstanak u velikoj mjeri ovisi o zasjeni u kojoj mu korov ne konkurira, što odgovara mikrostaništu C. Matić (1996) ističe da je nakon naplodnog sijeka potrebno ostaviti dovoljan broj matičnih stabala da štite ponik i zaustavljaju bujanje korova. Prirodno pomlađivanje ove šumske zajednice otežava lako i obilno pomlađivanje običnoga graba, stoga je u procesu pomlađivanja potrebno potpomagati lužnjak koji je uzgojno najslabiji (Dekanić 1979). U tablici 7 može se primijetiti da u uvjetima svjetla C i D hrast nema konkurenciju u odnosu na ostale vrste. Prevlast hrasta u uvjetima niskog stupnja svjetlosnog zračenja (mikrostanište C) objašnjava tolerancija hrasta na zasjenu u stadiju ponika (tablica 6). Na mikrostaništu D najzastupljeniji je razvojni stadij mlađeg pomlatka (tablica 6). Prevlast lužnjaka u tom razvojnom stadiju može se objasniti činjenicom da je lužnjak heliofit i da u uvjetima većeg stupnja svjetlosnog zračenja brzo odgovara visinskim prirastom (tablica 8 i tablica 9) te nadrasta ostale primiješane vrste. Na nekim mjernim plohama, koje odgovaraju mikrostaništu B uočen je visok udio korovske vegetacije (tablica 5).To može biti posljedica prejakog otvaranja stare sastojine te naglog prekida sklopa, gdje je prejaki intenzitet svjetla pogodovao konkurentnim vrstama koje su na djačale hrast u razvojnom stadiju ponika. Budući da lužnjak ima usku ekološku valenciju glede svjetla (Matić 1994) uspjeh i kvaliteta pomlađivanja ovise o zadovoljavanju navedenih zahtjeva. Ako promatramo ovisnost prosječnih vrijednosti kva litativnih značajki starijeg pomlatka i mladika hras ta lužnjaka o mikrostaništima (tablica 8), bitno je istaći da je od ukupno 122 mjerena stabla čak 70 stabala zabilježeno na mikrostaništu B, stoga je potrebno uzeti s rezervom lošije prosječne vrijednosti mjerenih varijabli zabilježenih u ostalim mikrostaništima. No, ako promatramo kvalitetu mladog naraštaja pod sklopom (mikrostanište C) i u progali (mikrostanište B) može se uočiti da mikrostanište B izrazito povoljno utječe na prosječni visinski prirast i prosječnu vrijednost pravnosti debla (tablica 9). Koeficijent vitkosti stabla na mikrostaništu B kreće se oko 100, što se može objasniti međudjelovanjem visoke gustoće biljaka koje ne dopuš taju debljinski prirast i istovremeno velike količine svjetla koje potiču visinski prirast. Uočena je i ovisnost prosječnog visinskog prirasta o svjetlu. Hrast lužnjak je vrsta koju karakterizira endogeni periodični rast (Le Hir 2005) što znači da unutar jedne vegetacije ostvaruje nekoliko visinskih prirasta (Trinajstić iFranjić 1996;Idžojtić 2005). Mjerenjem zadnjih pet visinskih prirasta te izračunavanjem njihovog prosjeka (5ih/5) dobivena je vjerodostojna slika o ostvarenom visinskom prirastu za vrijeme opažanih svjetlosnih uvjeta. Uočena jaka pozitivna korelacija prosječnog visinskog prirasta o vrijednostima izravnog svjetla ukazuje na važnost istraživanja utjecaja svjetla na rast i razvoj hrasta lužnjaka. ZAKLJUČCI – Conclusions Na temelju istraživanja strukture i kvalitete mladoga naraštaja na pomladnim jezgrama koje su nastale u procesu pomlađivanja maksimirske šume oplodnim sječama na malim površinama u obliku krugova te analize svjetlosnih prilika , donose se sljedeći zaključci: Prirodno pomlađivanje oplodnim sječama na malim površinama u obliku krugova u park-šumi Maksimir pokazalo se uspješnom metodom izmjene generacija. Na to ukazuju visoka gustoća i vitalitet mladih biljaka. Omjer smjese mladoga naraštaja je povoljan. Dominira hrast lužnjak. Na brojnost ponika povoljno utječe niži stupanj izravnog i difuznog svjetla (mikrostanište C), mlađem pomlatku odgovara viši stupanj izravnog i niži stupanj difuznog svjetla (mikrostanište D), stariji pomladak najbrojniji je u uvjetima nižeg stupnja izravnog i višeg stupnja difuznog svjetla (mikrostanište A), dok mladiku odgovara viši stupanj direktnog i difuznog svjetla (mikrostanište B). Na mikrostaništima C i D hrast lužnjak nema konkurencije. Kvaliteta mladog naraštaja u razvojnim stadijima starijeg pomlatka i mladika bolja je na mikrostaništu B. Mladi hrastov naraštaj uzrastao u uvjetima višeg stupnja izravnog i difuznog svjetla ostvario je veći prosječni visinski prirast i veći postotak pravnosti debla. Prosječan visinski prirast starijeg pomlatka i mladika pozitivno i jako korelira sa stupnjem izravnog svjetla. Visoka gustoća biljaka na pomladnoj površini rezultirala je visokim prosječnim koeficijentom vitkosti starijeg pomlatka i mladika.Vitkost pogoduje deformaciji debala mladog naraštaja hrasta lužnjaka. Sve to je posljedica izostanka njege na pomladnoj površini. Redo- vita njega pomlatka neophodna je za osiguravanje razvoja kvalitetnog mladog naraštaja. |