DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 59 <-- 59 --> PDF |
D. Posarić: NAJVAŽNIJI RAZLOZI GUBITKA HRASTALUŽNJAKA(Quercus robur L.) IZ SASTOJINA... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 151-158 voljno visoka i čvrsta. Minimalna (iskustvena) visina ograde koja će štititi pomladnu površinu od divljih svinja je 1,8 m za ogradu od pletene žice i 1,3 m za ogradu od armaturne mreže. Ograda također treba biti ili ukopana dvadesetak centimetara u zemlju, ili na drugi način osigurana od potkopavanja i podizanja. Budući da je posljednjih desetak godina bilo određenih eksperimentiranja s visinama ograda nižim od navedenih, može se reći da se pokazalo da i divljač kao čimbenik redukcije brojnosti biljakautječena hrastov ponik. Mišoliki glodavcisu u sastojini uvijek prisutni i kao štetnici žira i kao štetnici mladih biljaka. Njihov utjecaj bio bi vrlo velik kada se ne bi suzbijali.Ako je naplod nja pomladne površine bila u godini punoga uroda, štete redovito nisu prevelike, jer obilje hrane (najprije žireva, a kasnije i mladih biljaka) postoji svuda uokolo.Ako je urod bio manji, pa je žir unesen na pomladnu površinu, a u okolnim sastojinama ga nema puno, tada je pritisak glodavaca puno veći i trovanje mora biti češće i inten ziv nije. U tom je slučaju vrlo važno trovati i pojas širine pedesetak metara oko pomladne površine. Budući da se u prvoj godini ovo stanje kontrolira i glodavci truju postavljanjem otrovnih meka u plastične cijevi raspo ređene na pomladnoj površini, može se reći da ovaj čimbenik utječe na brojnost biljaka. No, certifikacijom šuma su u posljednje vrijeme svi preparati za trovanje glodavaca dovedeni u pitanje, a nisu ponuđeni alternativni. To bi moglo postati velik problem i, ako se trovanje zabrani, najvjerojatnije u velikoj mjeri omesti ob novu (biljke su u opasnosti od glodavaca desetak godina!). Zbog toga taj problem hitno treba riješiti, bilo iznalaženjem zamjenskoga preparata s dopuštenim aktivnim tvarima, bilo na neki drugi način, ali nakon svih opsežnih (i skupih!) radova pripreme sastojine za naplodnju i unošenja žira prepustiti to sjeme i kasnije mlade biljke na milost i nemilost sitnim glodavcima nema baš nikakva smisla! Ostavljanje pojedinačnih stabala voćkarica, glogova i sporednih vrsta (visine od 5 do 15 m) na pomladnoj površini može pomoći pticama grabljivicama da lakše love miševe, ali na taj se način populacija glodavaca ne može bitno reducirati.To je moguće postići jedino trovanjem. Ispresijecanost šumskoga tla kolotrazimanakon privlačenja drvnih sortimenata s pomladne površine može predstavljati velik problem.Ako se privlačilo u uvjetima slabe nosivosti podloge i ako se agregati nisu kretali trasiranim vlakama, već slobodno po površini, problem je još veći. Budu li hidrološki uvjeti u sastojini u stadiju ponika normalni, tj. uobičajeni, ovaj čimbenik neće imati velikoga utjecaja. No, ako godina bude vrlo vlažna ili vrlo suha, ovaj će čimbenik to ekstremno stanje još pogoršati (ako se pojavi obilje površinske vode onemogućeno je normalno površinsko otjecanje, a ako je suho u zbijenom tlu biljka uopće ne može do vode). Zato će sigurno odumrijeti više biljaka i može se reći da i ovaj čimbenik ostvaruje mali utjecaj na propadanje ponika. Da bi se to spriječilo treba trasirati vlake za strojeve koji će privlačiti drvni materijal i uspostaviti učinkovit nadzor njihova kretanja (Poršinsky 2005), a duboke kolotrage nakon privlačenja zatrpati (forvarderi mogu veći dio sanirati svojim daskama, a dio se može zatrpati ručno prilikom uspostave šumskoga reda –Posarić2007). Površinska se voda često pojavljuje u sastojini nakon uklanjanja dijela starih stabala, posebice na nižim dijelovima terena (u depresijama i nizama). U ekstremnim godinama, kada obilje vode dugo stagnira na poniku propadnu gotovo sve biljke u zoni utjecaja vode. K to me, voda najčešće donese sjeme amorfe (Amorpha fruticosaL.), što predstavlja dodatni problem pri kasnijem popunjavanju površine i njegama. Ovo je, dakle, čimbenik koji ima vrlo velik utjecaj na propadanje biljaka u godini pojave, dok u sušnim godinama gotovo da i nema utjecaja. Mjera preventive je održavanje mreže odvodnih kanala oko pomladne površine protočnom.Ako se površinska voda ipak pojavi, treba je pokušati odvesti s plohe iskopom plitkih kanala sisavaca od mjesta pojave do najbližega odvodnog kanala (Matići dr.1996,Mayer1996). Također treba na vrijeme sanirati duboke kolotrage nakon privlačenja drvnih sortimenata koji ometaju odvodnju, kako je već napomenuto. Sušaje suprotan ekstrem prekomjernoj vlazi.Ako traje od ranoga proljeća otežava klijanje i nicanje biljaka. Do sada nije imala velik utjecaj na redukciju bro ja biljaka, ali budući da su ekstremne klimatske godine sve učestalije, mogu se očekivati sve veći problemi i sa sušom. ŠTETNI UTJECAJI NA POMLADAK POD ZASTOROM KROŠANJA STARIH STABALA The adverse impacts in sapling stage under crowns of old trees Pomladak pod zastorom krošanja stare sastojine pro vodi u pravilu od dvije do najviše četiri godine (jednu su stabalca provela pod krošnjama u stadiju ponika). Utjecaji na hrastova stabalca slični su kao u stadiju ponika. Defolijatorise prate i njihov napad prognozira uobičajenim metodama.Ako bi postojala opasnost od golobrsta (stare sastojine), ujedno bi bio tretiran i pomladak ispod krošanja. Budući da pomladak vrlo rijetko bude jače obršten (a ako i bude, potjera novi list) defolijatori malo utječuna smanjenje broja biljaka u ovom stadiju. Pepelnicatakođer nema velik utjecaj na propadanje biljaka, jer se pomladak pod krošnjama stare sastojine još uvijek intenzivno motri i prema stvarnoj potrebi tretira. Osim toga, hrastići razvijaju sve veće krošnjice kojima pepelnica ne može brzo uništiti sve listove. |