DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 81 <-- 81 --> PDF |
J. Roša: KORACI DO EKOZNAKAZA LJEKOVITO I AROMATIČNO BILJE Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 169-177 2.5. Peti korak do ekoznakaza komercijalno sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova The fifth step to the eco-label for commercial collecting of therapeutical herbs and aromatic plants, other wild plants and forests products Ako Uprava za zaštitu prirode Ministarstva kulture utvrdi da su uvjeti za dobivanje dozvole za sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova zadovoljeni, izdat ćerješenjekojim se omogućava sakupljanje bilja i plodova. Nakon toga komercijalni sakupljač ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova dobit će iskaznicu koja će biti potvrda za obavljanje poslova sakupljanja tog bilja i plodova pri mogućoj inspekcijskoj kontroli. 2.6. Šestikorak do ekoznaka za komercijalno sakupljnje ljekovitog i aromatičnog bilja, ostalog samoniklog bilja i šumskih plodova The sixth step to the eco-label for commercial collecting of therapeutical herbs and aromatic plants, other wild plants and forests products Prilikom sakupljanja ljekovitog i aromatičnog bilja te šumskih plodova potrebno je uzeti u obzir očuvanje postojeće biološke i krajobrazne raznolikosti, sustave zaštite prirodnih vrijednosti radi očuvanja njihovih svojstava, održivo korištenje prirodnih dobara za dobrobit sadašnjih i budućih naraštaja. Nekontrolirano ubiranje samoniklog bilja i šumskih plodova može izazvati znatne štete, a krajnja posljedica može biti potpuni nestanak postojećih biljnih vrsta. Prema Zakonu o zaštiti prirode, zaštita prirode pra vo je i obveza svake fizičke i pravne osobe. Samonikle biljke mogu se sakupljati uz obvezno pri državanje sljedećih mjera zaštite: – na jednom nalazištu može se sakupljati najviše dvije trećine biljnog fonda, – pri skupljanju samo određenih “nadzemnih” dijelova biljaka, rabit će se isključivo tehnika rezanja, bez oštećivanja ostalih dijelova biljaka, – prilikom branja ne smije se oštećivati neposredno stanište, – jame nastale vađenjem podzemnih dijelova samoniklih biljaka moraju se ponovno zatrpati iskopanom zemljom. Broj nadzora u jednoj godini ovisi o vrsti proizvodnje i vrsti biljaka koje se sakupljaju. Osim prvog stručnog nadzora najmanje jednom godišnje, nadzorna stanica obavlja sveobuhvatni pregled proizvodne jedinice. Vrsta analiza ovisi o vrsti i uvjetima proizvodnje. Ako nadzorna stanica posumnja u ispravnost ili vjerodostojnost određenog proizvoda, šalje uzorak na analizu. Ako se analizom utvrdi da uzorak ne sadrži nedopuštena sredstva, troškove analize pod miruje nadzorna stanica. Ako se analizom potvrdi sum nja o uporabi nedopuštenih sredstava, troškove ana lize podmiruje proizvođač. Ekološka proizvodnja uživa posebnu državnu potporu u obliku novčanih poticaja. Pravo na izravna plaćanja stječu se od početka prijelaznog razdoblja u ekološkoj proizvodnji sukladno Zakonu o ekološkoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda. Da bi ostvario pravo na poticaj na sredstva, proizvođač mora imati 0,25 ha novo posađenog nasada ljekovitog i aromatičnog bilja. Veliki interes proizvođača potaknuo je pojedine županije da posebnim subvencijama potpomognu razvoj uzgo ja ljekovitog i aromatičnog bilja. Svaka županija odre đuje visinu subvencije prema svojim mogućnostima. Repromaterijal– materijal za reprodukcijuljekovitog iaromatičnog bilja treba potjecati iz ekološke proiz vodnje. U ekološkoj poljoprivredi dopuštena je uporaba gnojiva i sredstava za poboljšanje tla, mineralnih gnojiva za dopunsku gnojidbu i aktivatora kompostiranja te propisan maksimalno dopušteni sadržaj teških metala i organskih onečišće nja u kompostu i organskim gnojivima, kao i sredstava za zaštitu bilja, mikroorganizama za biološko suzbijanje štetočinja, tvari koje je dopušteno rabiti u zamkama i dispenzerima, te drugih sredstava koja se tradicionalno rabe, a propisani su Pravilnikom o ekološkoj proizvodnji u uzgoju bilja i u proizvodnji biljnih proizvoda. ZAKLJUČAK – Conclusion Ljekovito i aromatično bilje sve više ulazi u upora bu, kako kroz različite oblike aromatskih pripravaka, tako i urazličitim prehrambenim dodacima. Posljedica nagle industrijalizacije u dvadesetom stoljeću dovela je do okoliša opterećenog različitim štetnim tvarima. Gotovo da nema mjesta na zemaljskoj kugli gdje nisu pronađeni tragovi štetnih kemijskih tvari i spojeva. Količina štetnih plinova u zraku povećava se iz godine u godinu. Uz onečišćeni okoliš hrana iz konvencionalnog uzgoja dodatno je opteretila ljudski organizam štetnim kemijskim tvarima, što je doprinijelo povećanju broja oboljelih od malignih bolesti. |