DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 84 <-- 84 --> PDF |
ZAŠTITAPRIRODE – NATURE PROTECTION ČAPLJADANGUBA Čaplja danguba naraste u dužinu do 90 cm s ras po nom krila 120–150 cm i ima 0,6–1,2 kilogram te žine. Po veličini je vidljivo manja, a po boji perja tamnija od sive čaplje. Boja perja na tjemenu i trbuhu je crna. U vrijeme gniježđenja crno perje s tjemena se produžuje u dugu crnu kukmu.Vrat je s prednje strane crvenkast, uzdužno isprekidano crno isprugan. Prsa su (Ardea purpurea L.) čap lji zavoj vrata viri poput klina ispod razine tijela ptice u letu. Noge su u letu daleko pružene unazad iza repa. Izrazito je plašljiva, ako uoči opasnost dok je u tršćaku, zauzima pozu za sakrivanje poput bukavca u ukočenom uspravnom položaju tijela, te ispruženim vra tom i kljunom okomito uvis. smeđa. Velika krilna letna pera su crna. Mlade ptice su smeđe boje bez crnog tjemena, a za dobivanje boje perja odrasle ptice treba proći i do pet godina. Kljun je duži i tanji od kljuna sive čaplje. Leti sa skupljenim vratom u obliku slova S, a za razliku od drugih Slika 1. Čaplja danguba u potrazi za hranom Slika 2. U poplavljenom travnatom dijelu kraj nasipa uz Dravu Slika 3. Stanište s tršćakom uz vodotok potoka Gliboki Gnijezdi na području srednje i južne Europe.Veza na je za plitka vodena područja uz rijeke, ribnjake, moč vare sa širokim pojasom tršćaka. Gnijezda gradi u kolonijama u gustim tršćacima i nižoj drvenastoj močvar noj vegetaciji. Gnijezdi jedanput od travnja do lipnja. Gnijezdo je plitko, građeno od suhih grančica, trske i suhih zeljastih biljnih dijelova. Nese 3–7 plavo zelenih jaja, veličine oko 55 mm. Na jajima sjedi žen ka (i mužjak) 23–28 dana. Mladi ptići su čučavci i u gnijezdo im oba roditelja donose hranu, a osamostale se za 45–50 dana. Hrani se uglavnom s ribama, ali i vodozemcima, gmazovima te raznim insektima i nji hovim ličinkama. U Hrvatskoj je gnjezdarica u dolini Save i Drave, te naVranskom jezeru, dok je na području Dalmacije su srećemo tijekom selidbe. Čaplja danguba je strogo zaštićena svojta u Republici Hrvatskoj. Tekst i fotografije: Mr. Krunoslav Arač, dipl. ing. šum. |