DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 84     <-- 84 -->        PDF

ZAŠTITAPRIRODE – NATURE PROTECTION
ČAPLJADANGUBA


Čaplja danguba naraste u dužinu do 90 cm s ras po
nom krila 120–150 cm i ima 0,6–1,2 kilogram te žine.
Po veličini je vidljivo manja, a po boji perja
tamnija od sive čaplje. Boja perja na tjemenu i trbuhu
je crna. U vrijeme gniježđenja crno perje s tjemena se
produžuje u dugu crnu kukmu.Vrat je s prednje strane
crvenkast, uzdužno isprekidano crno isprugan. Prsa su


(Ardea purpurea L.)


čap lji zavoj vrata viri poput klina ispod razine tijela
ptice u letu. Noge su u letu daleko pružene unazad iza
repa. Izrazito je plašljiva, ako uoči opasnost dok je u
tršćaku, zauzima pozu za sakrivanje poput bukavca u
ukočenom uspravnom položaju tijela, te ispruženim
vra tom i kljunom okomito uvis.


smeđa. Velika krilna letna pera su crna. Mlade ptice
su smeđe boje bez crnog tjemena, a za dobivanje boje
perja odrasle ptice treba proći i do pet godina. Kljun
je duži i tanji od kljuna sive čaplje. Leti sa skupljenim
vratom u obliku slova S, a za razliku od drugih


Slika 1. Čaplja danguba u potrazi za hranom


Slika 2. U poplavljenom travnatom dijelu kraj nasipa uz Dravu


Slika 3. Stanište s tršćakom uz vodotok potoka Gliboki


Gnijezdi na području srednje i južne Europe.Veza na
je za plitka vodena područja uz rijeke, ribnjake,
moč vare sa širokim pojasom tršćaka. Gnijezda gradi u
kolonijama u gustim tršćacima i nižoj drvenastoj močvar
noj vegetaciji. Gnijezdi jedanput od travnja do lipnja.
Gnijezdo je plitko, građeno od suhih grančica,
trske i suhih zeljastih biljnih dijelova. Nese 3–7 plavo
zelenih jaja, veličine oko 55 mm. Na jajima sjedi
žen ka (i mužjak) 23–28 dana. Mladi ptići su čučavci
i u gnijezdo im oba roditelja donose hranu, a osamostale
se za 45–50 dana. Hrani se uglavnom s ribama,
ali i vodozemcima, gmazovima te raznim insektima i
nji hovim ličinkama.


U Hrvatskoj je gnjezdarica u dolini Save i Drave,
te naVranskom jezeru, dok je na području Dalmacije
su srećemo tijekom selidbe.


Čaplja danguba je strogo zaštićena svojta u Republici
Hrvatskoj.


Tekst i fotografije:
Mr. Krunoslav Arač, dipl. ing. šum.