DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 88 <-- 88 --> PDF |
posebnim kvalitetama zaštićenih područja i ostvariti osje ćaj dobrobiti iz tih iskustava. Po pitanju lokalnih zajednica i kulture – aktivne lokalne zajednice koje kroz partnerski odnos s uprava ma zaštićenih područja uživaju visoku kvalitetu života koja potpomaže održavanju okoliša, lokalnih tradicija i kulture. Po pitanju ekonomije i zapošljavanja – ostvarene mo gućnosti dopu štenoga korištenja svih kvaliteta zaš ti ćenih područja, čime će se pomoći lokalnim ekonomi jama da razviju sigurna, raznovrsna i održiva vi sokovrijedna radna mjesta te održavati uravnoteženu i zdravu lokalnu zajednicu. Po svom konceptu i cjelovitosti sadržaja, osim studen tima, knjiga je posebno prikladna stručnjacima razli čitih struka, čije su djelatnosti i poslovi izravno ili neizravno vezani za zaštićena područja, a najviše svima onima koji se bave teorijskim i praktičnim pitanjima upravljanja zaštićenim područjima prirode – parkovnim struč njacima, prostornim planerima, menadžerima zaš ti te okoliša i održivog razvoja, turističkim stručnjacima, no siteljima ekološke edukacije i ostalima. Knjiga može biti korisna i znatno širem krugu koris nika – studentima drugih fakulteta, nastavnicima i učeni- Mladan Vidović: POVJESNICAPRAVAIz pera splitskog autora u području lovstva g. Mlada na Vidovića izašlo je još jedno vrijedno djelo pod naslovom: Povjesnica prava lova i lovnog prava kod Hrvata.Već iz samog naslova da se naslutiti o čemu dje lo govori, a budući da je sam autor po vokaciji pravnik, ne treba sumnjati u neobuzdani entuzijazam i snažan nacionalni ponos s jedne strane, te potpunu kompetentnost s druge strane.Već u samoj uvodnoj riječi autor u svom prepoznatljivom domoljubnom tonu p(r)oziva sve strukture društva zbog zanemarivanja vlastitog identiteta, kroz prizmu lovačke legislative. Naime, autor navodi da se pri pisanju ovog djela koristio dostupnom arhivskom građom pisanom na različitim jezicima (latinskom, njemačkom, talijanskom, mađarskom), a da su izvornici nažalost pohranjeni još uvijek izvan granica Republike Hrvatske. Isto tako, autor ovim djelom želi do kazati da su Hrvati na vlastitom jeziku, vlastitim pis mom i kao rezultat vlastitog pravničkog mijenja donosi li propise i zakone kojima su regulirali pravo lova, i to znatno prije ostalih europskih naroda.Već iz ovih nekoliko rečenica možemo zaključiti da je i u pitanju regulira nja lovstva kao gospodarske djelatnosti, Hrvatskoj već odavno mjesto među drugim europskim zemljama. Prema autorovim riječima, dokumenti kojima se služio ne oslikavaju samo odnose u području prava lova, već pru žaju dokaze o biološkoj raznolikosti u hrvatskim sta cima, aktivistima ekoloških udruga i strukovnih društava te zainteresiranim laicima. Uvažavajući vrlo dugu i uspješnu tradiciju angažiranja šumarskih stručnjaka u zaštiti prirode u Hrvatskoj, a posebno njihove doprinose u osnivanju i razvoju mnogih hrvatskih zaštićenih područja, uvjeren sam da ova knjiga može biti dodatani motiv i dobar vodič za dalj nje poboljšanje suradnje i razvoj još jačeg partner stva šumarstva s upravama zaštićenim područja. Jednako tako ne treba smetnuti s uma da je ovu knji gu napisao autor šumarske struke, što u multidisciplinar no sti koju nameću složene zadaće upravljanja zaštićenim područjima prirode nije nevažno! Stoga je vrlo razumljiva potpora koju je, prepoznajući značenje ovakvoga djela za još kvalitenije pozicioniranje šumarske struke, izdavanju knjige prof. Martinića dala Hrvatska komora inženjera šumarstva i drvne tehnologije. Na kraju, vjerujem da će mnogi među šumarskim struč njacima naći dovoljno razloga i motiva zainteresirati se za ovu knjigu. Svima takvima želim zanimljivo i ugodno čitanje ove po mnogočemu posebne knjige. Prof. dr. sc. Ž eljko Španjol LOVAI LOVNOG PRAVA KOD HRVATA ništima, posebice faune. Ovom činjenicom autor argu men tirano i odgovara na danas često postavljano pita nje, čiji se odgovor uskogrudnih interesa ili čistog neznanja često izbjegava, a to je pitanje što su u Hrvatskoj autohtone, a što alohtone životinjske vrste? Cilj autora je potaknuti zakonodavca na donošenje zakonskih pro pisa koji su utemeljeni na hrvatskom tradicionalnom pravu lova i lovnom pravu.Autor je ražalošćen činjenicom da se na hrvatskim visokim učilištima koja pokrivaju područje lovstva ne izučavaju posebni kolegiji iz lovnog prava. Kao voditelj poslijediplomskog doktorskog studija “Lovstvo i kinologija”, potpisnik ovih reda ka može se u ime Poljoprivrednog fakulteta u Osijeku po hvaliti da se na ovom studiju, dakle na najvišoj akadem skoj obrazovnoj razini izučava predmet, kolegij ili po novom bolonjskom sustavu modul, pod nazivom Lov no pravo. Isto tako, na Odjelu lovstva i zaštite priro de priVeleučilištu u Karlovcu na stručnoj razini postoji kolegij pod nazivom Pravni propisi u lovstvu i zaštiti prirode. Dakle stručni i akademski krugovi itekako vode računa o stručnoj i znanstvenoj edukaciji po pitanju lovnog prava, no i dalje ostaje pitanje autora ovog djela g. MladanaVidovića, koliko se isto implementira u lovnoj legislativi, odnosno praksi. Ovo djelo svakako pridonosi boljem razumijevanju lovnog prava, posebice kao njegova vrijedna retrospektivna analiza. Djelo je |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 89 <-- 89 --> PDF |
na pisano na 400 stranica B5 formata, grafički izuzetno lijepo dorađeno, a sintetizirano je u IVvelika poglavlja. Prvo poglavlje nosi naziv“Pravo lova u biblijska vreme na”, gdje autor navodi pojedina biblijska kazivanja, iz kojih se daje naslutiti da je sam Bog ljudskom rodu odredio pravo lova, što je zabilježeno već u samoj Knji zi Postanka riječima: “Vladajte ribama u moru i ptica ma u zraku i svim živim stvorovima što puze po zemlji”. Ovime autor prenosi Božju namjeru da čovjeka postavlja kao pravog istinskog gospodara na Zemlji, no isto tako upozorava da njegovo ponašanje mora biti od govor no, budući da zemaljska dobra ljudski rod samo smi je koristiti, ali nikako uništiti. Upravo na ovim Biblijskom postulatima temelje se kasniji pravni akti, zakon ski i ini propisi. Stoga, drugo poglavlje pod naslovom “Pravo lova u Rimskom pravu” donosi prav nu povijest Rima kroz trinaest stoljeća, posebice se osvrćući na propise vezane za reguliranje prava lova, šteta i sl.Treće, ujedno i najopsežnije poglavlje “Povijesni biljezi prava lova i lovnog prava kod Hrvata”, uz kratak i edukativan povijesni pregled hrvatskih krajeva u vrijeme hrvatskih vladara, govore o odredbama vezano za pravo lova tijekom vremena Mletačke uprave, u Poljičkom statutu, u vrijeme Otomanske uprave, te iznimno opširno za vrijeme feudalizma, kao i temeljem Općeg austrijskog građanskog zakonika. Posljednje, četvrto poglavlje “Lov i lovni propisi u Hrvatskoj od 1931. do 1990.”, podrobnije obrađuje Zakon o lovu i pojedine uredbe iz vremena Banovine Hrvatske, kao i odredbe o lovu iz vremena Nezavisne države Hrvatske (1943), Narodne Republike Hrvatske (1949) te Socijalističke Republike Hrvatske (1966). Konačno autor kao metaforičnu poruku čitatelju iznosi “Povelju o lovačkoj etici, ponašanju i lovačkim običajima” iz 1980. godine. Ovaj vrijedni uradak svaki obrazovaniji hrvatski lovac trebao bi imati u svojoj lovačkoj biblioteci, a revnim čitanjem produbiti svoja saznanja, kako o pravu lova i lov nom pravu kroz povijest, tako i hrvatskoj povijesti općenito kao izraz nacionalnog identiteta i vlastite opstojnosti. Prof. dr. sc. Tihomir Florijančić Poljoprivredni fakultet u Osijeku L’ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima – izdanje Akademije šumarskih znanosti-Firenze) Iz broja 6. studeni-prosinac 2009. godine izdvaja mo: Orazio Ciancio: Naturalističko i sustavno šu mar stvo – teorije, aksiomi, stanje i procesi Poslije III. Kongresa šumarstva (Taormina 16–19. li stopada 2008.g.), među akademicima, znanstvenici ma, administrativcima i operativcima, razvila se živa po lemika o razlikama sustavnog šumarstva u odnosu na naturalističko. Pobornici naturalističkog šumarstva iznose 3 teze: 1. sustavno šumarstvo se praktički ne razlikuje od natu ralističkog, 2. sustavno šumarstvo nema empiričku provjeru 3. sistematsko šumarstvo ima krhke temelje, jer je šu ma bez strukture nezamisliva. Na ove zaključke autor, profesor O. Ciancio kao pobornik sustavnog šumarstva daje oštru kritiku znan stve nicima i operativcima, optužujući ih za falsificiranje teorije sustavnog šumarstva kontradiktornim argumentima. Oni površno ili nikako ne poznaju načela sustavnog šumarstva, u kojemu se teoretske postavke ne mogu pobijati empirički. CitiraEinsteina“Ako se činjenice i teorija ne podudaraju, mijenjajte činjenice”. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 90 <-- 90 --> PDF |
Klasično šumarstvo, kao i naturalističko koje je zapravo njegov dio, biološke sustave stavlja u funkciju ekonomskih ciljeva. Kompleksne biološke sustave pobornici naturalističkog šumarstva vode u stanje kojemu je glavni cilj ostvarenje ekonomske koristi. Istovreme no, hvaleći se podržavanjem biološke raznolikosti, podu zimaju aktivnosti kojima pojednostavljuju sve što je kompleksno. Autor citira 80 godina stara načela talijanskog znanstvenika AmerigaHofmana (austrijskog podrijetla), koji kaže: “Šuma je živo biće, a ne mrtva materija, s kompleksnim zakonitostima razvoja, nikad općenitim, već individualnim, te tko se udaljuje od te neosporne istine ugrožava šumu i može očekivati prije ili kasnije osvetu i posljedice neuspjeha”. Znanstvenici, koji se bave šumskom ekologijom i op ćenito šumarstvom, znaju da je nemoguće znans tve no definirati strukturu kompleksnih šumskih sustava. Prije pola stoljeća znanstvenik Susmel je rekao: “Kad se radi o strukturi šume dva su ekstremna tipa koji se mogu razlikovati. Prvo je jednodobna šuma, koja se može definirati, sve ostale su raznodobne, koje po činju ondje gdje prestaju jednodobne..., a razlikuju se po broju slojeva te ih nije moguće definirati. Imaju samo jedno obilježje, a to je da ima puno više malih sta bala nego velikih.” Iz toga se može zaključiti da su jednodobne šume samo jednostavne panjače, plantaže i umjetni nasadi nas tali nakon gole sječe. Svi ovi oblici nastali su antropološkim djelovanjem. Jednoobraznost ili regularnost struktura, važna je pret postavka naturalističkog šumarstva. Ona je nezamis liva na teoretskoj razini i neprihvatljiva u praksi sus tavnogšumarstva. Sustavno šumarstvo zasniva se na aksiomu: “Šuma je kompleksni biološki sustav”. Taj aksiom može se pri hvatiti ili ne, ako se prihvati tada treba podržati i teoriju koja ga znanstveno podupire, u protivnom se radi o falsificiranju. Izjednačenje tehnike i znanstvenosti je netolerantno brkanje bez kreativnosti, jer “znanstvenost se sastoji od podataka kao šuma od stabala, ali gomilanje podataka nije znanstvenost, kao ni što grupa stabala nije šuma.” Napredak šumarske znanosti na početku III milenija traži angažiranje i kreativnost znanstvenika (posebice mladih). Razvoj šumarskog sektora zasniva se na tehnici usu glašenoj s inovacijama, utemeljenim na znanstvenim dostignućima. P. Corona, M. V. Chiriaco, R. Salvati, M. Marchetti, B.Lasserre, B.Ferrari:Prijedlogmetodologije izmjere stabala izvan šumskih kompleksa Definicija “stabala izvan šume” obuhvaća šumske vrs te drveća ili njihove grupe koje se nalaze izvan kate gorije koju smatramo šumom.Oni tvore razne formacije koje nalazimo u ruralnom i urbanom području, a mogu biti gajevi, linearne formacije (drvoredi, vjetrobrani, nasadi i dr.), te raštrkana stabla.Njihova važnost je poznata, ponajprije kao izvor energije za kućanstvo, i to ne samo u nerazvijenim zemljama. Za lokalnu opskrbu stabla omogućavaju uporabu kore, granjevine, raznih plodova, meda, gljiva i slično. Važna uloga stabala izvan šume je zaštita terena od vjetra, erozije i odrona te doprinos poboljšanju izgleda i kvalitete krajolika i općenito povećanju kvalitete života lokalnog stanovništva. Stabla izvan šume su ekološki koridori i tvore stanište mnogih životinja i biljaka, što obogaćuje biološku raznolikost. Posebna važnost stabala izvan šume je što sudjeluju u apsorpciji CO iz atmosfere te imaju poziti 2 van učinak u ublažavanju klimatskih nepogoda.Zbog ovih vrijednosti potrebno je ustanoviti kvantitativne iznose stabala izvan šume, kao i mogućnost njihovog održivog razvoja. Inventarizacija stabala izvan šume razlikuje seod uobičajene, zbog različite strukture i rasporeda stabala, al i se može koristiti postojeća mreža za glavnu šumsku inventuru. Predložena metodologija zasniva se na podjeli istraživanog područja u poligone iste površine, unutar kojih se po načelu slučajnosti ili sustavno birajuprimjerne plohe za istraživanje. Zatim se podaci pomoću fotoaereo – digitalnih snima ka ili satelitskih prikaza prosljeđuju na klasifikaciju uzoraka po sljedećem standardu: 1.gajevi – grupe stabala površine između 500–5000 m2, s minimalnom širinom od 20 m, 2.šumske linearne formacije – najmanje tri stabla sa širi nom 3–20 m i najmanjom dužinom od 20 m i 3.pojedinačna stabla – sva stabla koja nisu uključene u šume, gajeve i linearne formacije. Obrađene su zone testiranja u5 regija:Friuli na 222 936 km, Veneto 330 km, Toskana 297 km, Campania 22 1346 kmi Sicilija 625 km.Za gajeve i linearne forma- ci je utvrđena je forma gospodarenja, te obavljene dendro loške izmjere, a kubatura je izračunata na temalju dvoulaznih tablica, koje se primjenjuju u nacionalnoj inventarizaciji. U test zonama gajevi i linearne formacije zauzimaju oko 2% ukupne površine. U ravnicama se smanjuje učešće gajeva, a povećava učešće linearnih formacija i pojedinačnih stabala. Primjenom ove metodologije, uz uporabu mreža za nacionalnu inventarizaciju može se relativno lako (približ no) ustanoviti drvna masa, odnosno učešće i uloga sta bala izvan šumskih formacija u uskladištenju ugljika. Upotrebljavajući dobivene podatke iz ove metodologije i primjenom na cijelo područje Italije, može se procijeniti da je iz atmosfere uskladišteno u drvnu masu oko 30 mi li juna tona ugljika, ili oko milijun tona godišnje. To nije zanemariva količina, tim više što tom iznosu treba dodati i ugljik koji sadrži podzemni dio stabala i li |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 91 <-- 91 --> PDF |
stinac.Može se očekivati da će se u sljedećem razdoblju povećavati učešće stabala izvan šumskih kompleksa i pozitivan utjecaj na apsorpciju CO te na kli matske pro 2 mjene i izgled krajolika. F.Carbone, C.Cattena, S.Sarelli,T. Torri giani: Analiza javnih troškova za šume regije Lazio U ovom članku autori iznose podatke o korištenju sred stava EU namijenjenih za poboljšanje stanja u šum skom sektoru u okviru programa “Politika ruralnog raz voja”(PRR). Od 80-ih godina EU osigurava trajna sredstva za poticaj poboljšanja stanja u sektoru šumarstva po programima: LIFE, LEADER I LEADER, FOREST FOCUS I DR. Izneseni su podaci o odobrenim javnim sredstvima i nji hovu korištenju, prikazani “indeksom korištenja”, podijeljenogu6klasa: – nezadovoljavajućekorištenje(0–20 %), – loše korištenje (21–40 %), – dovoljno korištenje (41–60 %), – solidno korištenje (61–80 %), – dobro korištenje (81–90 %) i – odlično korištenje (91–100 %). Tako je po uredbi 2080/92 za razdoblje do 1999. g. odobreno za aktivnosti u šumskom sektoru za regiju Lazio 13,43 milijuna €, od čega je realizirano svega 64%. Po uredbi 867/1990 koja se odnosila na korištenje za opremu u šumarstvu od odobrenih 1,4 milijuna € iskorišteno je 93%. Posljednja sredstva u sklopu programa PRR dodijeljena su za dva razdoblja: 2000–2006. g. i 2007–2013.g. Globalni cilj ovog programa je: konsolidacija razvo ja ruralnih područja, postizanje ravnoteže u ekonomskim i socijalnim odnosima te zaštita i valorizacija re sursaokoliša. Predviđene aktivnosti podijeljene su u pet grupa: 1. korištenje, prerada i komercijalizacija proizvoda šumarstva, 2. udruživanje u šumarstvu (ova aktivnost je potpuno izostala, pogotovo kod privatnih vlasnika šume), 3. ekološko, socijalno i ekonomsko poboljšanje u šumarstvu, 4. rekonstrukcija i zaštita oštećenih šuma i 5. održavanje i poboljšavanje ekološke stabilnosti šuma. Za realizaciju programa PRR za razdoblje2000–2006. g.EU je odobrila 32,10 milijuna €, ali je u tom razdoblju po pristiglim i odobrenim projektima realizirano (utrošeno) svega 13,61 milijuna € ili 42,39%, odnosno dovoljan indeks korištenja (41–60%). Po PRR za razdoblje 2007–2013. g. predviđena su sredstva za sektor šumarstva u iznosu od 53,20 milijuna € za sljedeće okvirne programe: 1. poboljšanje konkurentnosti šumskog sektora, 2. poboljšanje okoliša u ruralnim područjima i 3. poboljšanje kvalitete života i različitosti u ruralnim sredinama. U zaključcima članka autori iznose kritiku sektoru šumarstva zbog nedostatka adekvatne politike, te smatraju rezultate regije Lazio kao loš uzoru korištenju sredstava koje im EU daje na raspolaganje. CaterinaMorosi:XIII svjetski kongres šumarstva 18–23. listopada 2009.g. XIII svjetski kongres šumarstva u organizaciji FAO-a i argentinske vlade održan je u Buenos Airesu. Sudjelovalo je oko 7000 šumarskih stručnjaka iz više od 160 zemalja.To je najvažniji događaj u šumskom sektoru na svjetskoj razini. Od prvog svjetskog kongresa održanog u Rimu 1926. g. ova manifestacija se održava svakih 6 godina u organizaciji raznih zemalja. Posljednji su održani: Pariz 1991.,Antalya –Turska 1997., Quebec City – Kanada 2003.g. Na XIII. kongresu održanim pod radnim naslovom “Razvoj šumarstva – životna ravnoteža”, glavna tema je bila bioenergija, tj. uporaba drveta kao izvor čiste i održive energije te klimatske promjene. Kongres je trajao 5 dana, sa 7 tematskih sesija, podi jeljenih na 42 podtematske sesije: 1. šume i biološka raznolikost, 2. proizvodnja i razvoj, 3. šume u službi čovječanstva, 4. očuvanje šuma, 5. povoljnosti razvoja šumskog sektora, 6. organizacija šumskog razvoja i 7. čovjek i šume u harmoniji. Održano je oko 30 0 predavanja, predočeno je oko 1000 priloga u obliku postera i 118 prezentacija.Učešće talijanskih predstavnika bilo je znakovito: predstavnici glavnih šumskih organizacija, znanstvenici, predstav nici državne uprave za šumarstvo, delegati regija i dr. Kao predavači sudjelovali su autoriteti iz Uprave dr žavnih šuma Italije te šumarski znanstvenici. Kongres je završen donošenjem “Završne izjave” koja sadrži sintezu različitih argumenata.“Izjava”se sa- s toji od 9 osnovnih zaključaka i 27 staleških akcija.U dodatku završne izjave predloženo je sudionicima Kongresa da sudjeluju na raspravi o klimatskim promje nama koje će se održati u Kopenhagenu u prosincu 2009.g. Prilikom ceremonije zatvaranja Kongresa pred stavnici vlada Indije i Južne Afrike ponudili su domaćinstvo XIV.kongresa 2015.g. Frane Grospić |