DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 9 <-- 9 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114 UDK 630* 377 (001) UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANA PROIZVODNOST TRAKTORATIMBERJACK 240C PRI PRIVLAČENJU DRVNIH SORTIMENATAU PREBORNIM ŠUMAMA INFLUENCE OF SKIDDING ROAD SLOPE ON PRODUCTIVITY OF SKIDDING TIMBERASSORTMENTS WITH TRACTOR TIMBERJACK 240C IN SELECTIVE FORESTS 11 23 Željko ZEČIĆ, Dinko VUSIĆ, Marinko PRKA, Saša KLEPAC SAŽETAK: Rad prikazuje rezultate istraživanja zglobnog traktora Timberjack 240C s dvobubanjskim vitlom Adler HY16 pri privlačenju drvnih sortimenata uz i niz nagib u prebornoj sječini. Radilište je smješteno na nadmorskoj visini od 870 m do 1097 m. Pri istraživanju navedenoga traktora ostvareno je efektivno vrijeme od 76,46 %, a 23,54 % otpada na opća vremena u ukupno utrošenom vremenu. Prosječni ostvareni tovar iznosi 5,04 m3pri privlačenju drva niz nagib (traktorski put 1), dok je pri privlačnju uz nagib (traktorski put 2) ostvaren prosječini tovar od 3,72 m3, a na oba traktorska puta prosječni tovar iznosi 4,63 m3. U efektivnom vremenu turnusa pri udaljenosti privlačenja od 500 m na fiksna vremena otpada 17,36 minuta, a na varijabilna 18,97 minuta. Efektivno vrijeme turnusa traktora iznosi 36,34 minute, a ukupno vrijeme 44,42 minute za udaljenost privlačenja od 500 m. Prosječna brzina kretanja neopterećenog traktora po traktorskim putevima iznosi 3,56 km/h, a opterećenog 3,50 km/h. Prosječna brzina vožnje neopterećenog traktora po pomoćnom stovarištu iznosi 4,65 km/h, a opterećenog 4,93 km/h pri udaljenostima od 65 m. Prosječna brzina izvlačenja užeta iznosi 0,97 km/h, a privitlavanja tovara 0,86 km/h. Norma vremena se na traktorskom putu 1 kreće od 5,32 min/m3(100 m) do 13,17 min/m3(1000 m) s prosječnim obujmom tovara od 5,04 m3. Na traktorskom putu 2 norma vremena kreće se od 7,22 min/m3(100 m) do 17,88 min/m3(1000 m) uz prosječni obujam tovara od 3,72 m3. Dnevni se učinak privlačenja po traktorskom putu 1 kreće od 90,27 m3/dan za udaljenost privlačenja od 100 m do 36,45 m3/dan za 1000 m, a po traktorskom putu 2od 66,50 m3/dan do 26,85 m3/dan. Za udaljenosti od 100 m do 1000 m trošak se privlačenja drva po traktorsko putu 1 kreće od 31,83 kn/m3do 78,83 kn/m3. Trošak se privlačenja pri istim udaljenostima na traktorskom putu 2 kreće od 43,20 kn/m3do 107,01 kn/m3. Ključne riječi:privlačenje, nagib, zglobni traktor, proizvodnost, troš kovi 1. UVOD – Intoduction Mehanizirano privlačenja oblog drva u šumama Hr-kada se velikoserijski poljoprivredni traktori pri lagođavat ske dobiva puni zamah šezdesetih godina 20. stolje ća vaju za rad u šumi dogradnjom zaštitnih kabina i vitala. Specijalni se šumski zglobni traktori pojavljuju 1968. 1 godine, a 1969. godina uzima se kao po četak intenzivnog grebu, Zavod za šumarske tehnike i tehnologije, Svetošimunska Izv. prof. dr. sc. Željko Zečić, Šumarski fakultet Sveučilišta u Za razvoja mehaniziranoga privlačenja drva u Hrvatskoj. 25, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: zecic@sumfak.hr Sljedećih je godina započelo inten zivno mehaniziranje 1 DinkoVusić, dipl. ing. šum., Šumarski fakultet Sveučilišta, u Zagrebu, Zavod za šumarske tehnike i tehnologije, Svetošimunska svih šumskih radova, izgradnjom šumskih cesta i puteva, 25, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: vusic@sumfak.hr kada su rješavana mnoga pitanja primjene nove šumske 2 Dr. sc. Marinko Prka, “Hrvatske šume” d.o.o. Direkcija Zagreb, tehnike i tehnologija pridobivanja drva. S uvođenjem no - FarkašaVukotinovića 2, 10000 Zagreb, Hrvatska, vih strojeva provodi se izobrazba radnika te se nude rje e-mail: marinko.prka@hrsume.hr 3 Saša Klepac, dipl. ing. šum., 51305,Tršće, Školska 14 še nja domaćih stručn jaka u razvoju radnih sredstava i |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 10 <-- 10 --> PDF |
Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114 tehnologija. Započeta su istraživanja proizvodnosti stroje va, odnosno ljudsko-strojnoga rada, a izrađene su i tehničke norme za radove pridobivanja drva. Svrhamehaniziranogprivlačenjadrvajepovećanje učin ka, smanjenje broja radnika, humanizacija rada, smanjenjetroškovapojediniciproizvodaidrugo.Tehničkipoboljšaniiergonomski usavršenistrojeviomogućuju napredak u tehničkom i tehnološkom pogledu. Modernizacijisetehničkihsredstavaradaupridobivanju drva posvećuje velika pozornost, ali organizacija radapriprivlačenjudrvanijeuvijekoptimalnopostavljena, štozaposljedicuimavećetroškoveproizvodnje. Velikajepromjenaupridobivanjudrvanastalauvođenjem novih tehnologija pri sječi, izradi i privlačenju drva. Uz sortimentnu metodu se uvode poludeblovna, deblovna i stablovna metoda izrade. Odabir određene me tode zavisi o sastojinskim uvjetima te tehničko-tehnološkim značajkama strojeva za privlačenje drva. Višegodišnja su istraživanja traktora, koji se koriste za privlačenje drva, dala očekivane rezultate, pa su tako razvrstani po djelotvornosti, dimenzijama, masi i snazi, na traktore za prorede i traktore za oplodne i preborne sječe. Zajedničkom suradnjom šumarske struke i znanosti postignuti su značajni rezultati u traženju suvremenoga traktora za oplodne i preborne sječe, koji bi bolje udovoljili ekonomskim, ekološkim, ergonomskim, energijskim i estetskim zahtjevima. Kao rezultat zajedničkoga rada kroz četiri protekla desetljeća postignuto je to da sada u šumarstvu Hrvatske imamo specijalne šumske zglobne traktore za privlačenje drva po tlu tipa Eco- Trac 55V, EcoTrac 120Vdomaće proizvodnje i traktore tipaTimberjack 240C strane proizvodnje. 2. PROBLEMATIKAI CILJ ISTRAŽIVANJA – Problem and aim of research Tijekom proteklih 50 godina hrvatsko je šumarstvo u pri dobivanju drva prolazilo kroz nekoliko razdoblja, koja su obilježena određenim stupnjem tehničkog i tehnološkog razvoja.U proteklom razdoblju je proizvodnost i troškove traktora pri privlačenju drva istraživalo više domaćih i stranih autora. Tako Bojanin i dr. (1990, 1994, 1997) istražuje rad zglobnih i poljoprivrednih traktora kod privlačenja drva. Košir i dr.(1995, 1999,2000.) istražuju traktore u šumarstvu Slovenije u pri mjeni i proizvodnosti pri privlačenju drva. Zatim Krpan i Zečić (2001) istražuju učinkovitost i troškove traktoraTimberjack 240 C pri privlačenju drva u brdskim oplodnim sječama. Privlačenje drva podliježe utjecaju zakona proizvodnje i zakona obujma komada (Grammel, 1988). Prema zakonu obujma komada, manji obujmi izrađenog oblog drva povećavaju troškove rada po jedinici proizvoda. Privlačenje drva s prosječno manjim obujmom komada u tovaru iz prorednih sječina je u odnosu na privlačenje iz oplodnih i prebornih sječa složenije. Učinak traktora pri privlačenju drva funkcija je sve ukupnog djelovanja čovjeka, uvjeta rada i radno-tehnič kih značajki (Krpan,1984). Proizvodnost su i troškove pridobivanja sitnog tehničkog drva različitim teh nologijama rada istraživali Branz i dr. (1983). Mikleš i Suchomel(1999) te utvrđuju zavisnost iz među terenskih uvjeta i rada zglobnih traktora pri privlačenju drva. Krivec (1979) piše o nužnosti promjene organizacije rada pri privlačenju drva traktori ma. Prema stupnju mehaniziranosti i proizvodnosti te objektivnim i subjektivnim uzrocima, učinkovitost se u postojećoj organizaciji rada smanjuje. Smatra da su to dobri razlozi za oblikova nje novih organizacijskih postupaka, ponajprije skupno ga rada. Zatim naglašava potrebu permanentne izo brazbe kadrova i bolje vrednovanje rada u šumi. Sabo i Poršinsky (2005) istražuju također traktor Timberjack 240 C s dvobubanjskim vitlom na privlače nju jelove oblovine u prebornim šumama. S prosječno 3 ostvarenim obujmom tovara od 4,4 mi prosječnim 3 ko madom u tovaru od 0,6 mukazuju na visoku proizvodnost navedenoga traktora. Novija istraživanja pridobivanja drva na nagnutim terenima zaokupljaju stručnu i znanstvenu javnost, jer je privlačenje drva najsloženija sastavnica. Tako KrčiKošir(2008) istražuju najpovoljniju tehnologiju privlačenja drva u odnosu na primar nu i sekundarnu otvorenost šumske površine izra dom digitalnih modela terena. Zatim Marenčei Košir(2008) istražuju novi traktorWoody 110 pri pri vla čenju drva uz nagib. Hrvatsko je šumarstvoudrugojpoloviniprošlogastoljećaprolazilo kroztrirazvojnarazdobljapridobivanja drva. Urazdobljuod1960. do1970. godinezapočinjese suvođenjemmehanizacije. Prisječiiizradbistabalakoristesemotornepilezajednogradnika, čijejeuvođenje na čitavompodručjuHrvatskezavršeno1979. godine. Pri privlačenjusepostupnouvodepoljoprivrednitraktori, kojisuopremljeni šumarskomopremom. Utomserazdobljutakođeruvodespecijalni šumskizglob nitraktori tipaCaterpilarS-8, Timberjack200,Kockumsidrugi,te jedo1970. godinenaprivlačenjudrvauHrvatskojradilo oko100 strojeva.Tijekomrazdobljaod1970. do1990. godineprisječiiizradbistabaladaljeseprimjenjuje ručno-strojnirad, kojijeupotpunostizadržando2002. godine,kadasepokusnoprimjenjujeharvesteru četinjačamailistačama. Motornesepiletehničkiunapređuju. U ciljupovećanjapoizvodnostiuzpojedinačniraduvodise višioblikorganizacijerada, atojeskupnirad, kojije uveden1982. godine. Utomserazdobljuprovodeistraživanjaprimijenjenihsredstavaradana čitavompodručju Hrvatske. Priprivlačenjudrvasedamdesetihsegodinauz prilagođenepoljoprivrednetraktoreuvodezglobnitrak tori, apriizvozuforvarderi. Od1980. godineuhrvat skomse šumarstvuzapočinjesuvođenjeminformatičke tehnologije. Također započinje razvoj treće generacije |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 13 <-- 13 --> PDF |
Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114 Tablica 2. Značajke tovara Table 2 Load characteristics Traktorski put 1 2 . Skid road x min x - x max x min x - x max x min x - x max 3 Ukupno privučeno, m Total skidded, m3 191,644 63,156 254,800 Ukupan broj komada, n Total number of pieces, n 289 150 439 Ukupan broj turnusa Total number of cicles 38 17 55 3 Obujam tovara, m Load volume, m3 2,812 5,043 8,008 2,165 3,715 5,716 2,165 4,633 8,008 Broj komada u tovaru Number of pieces in a load 5 7,6 10 6 8,8 11 5 8,0 10 Duljina komada, m Piece length, m 2 6,2 13 3 6 10 2,0 6,1 13 3 Obujam komada, m Piece volume, m3 0,068 0,663 2,388 0,057 0,421 1,187 0,057 0,580 2,388 Promjer komada, cm Piece diameter, cm 12 35,9 78 11 28,7 61 11 33,0 78 3 nosi 1,07 t/m. Dakle, masa prosječnog tovara privuče-sječnog tovara privučenog po traktorskom putu 2 iznosi nog po traktorskom putu 1 iznosi 5,122 t, a masa pro-3,739 t, što čini razliku od 1,383 t/turnus. 4.2 UTROŠAK VREMENA– Time consumption Na temelju provedenog studija vremena određena je struktura ukupno utrošenog vremena, efektivnog vremena i općih vremena (slika 5). Efektivno vrijeme izno si 76,46 %, a opća vremena čine 23,54 % ukupnog vremena rada. 3 Ukupno je privučeno 254,80 m drvnih sortimenata sa srednje udaljenosti privlačenja (za oba traktorska puta) od 500 m po traktorskom putu i 65 m po pomoćnom stovarištu, uz srednju udaljednost izvlačenja uže ta/ privitlavanja od 30 m. Efektivno vrijeme po jedinici proizvoda iznosi 33 8,50 min/m, a ukupno utrošeno vrijeme 11,12 min/m . 3 Na radilištu je ostvaren učinak od 36,40 m/dan za prosječno utrošeno vrijeme od 404,59 min/dan, odnosno 84,59 % propisanoga radnoga vremena od 480 minuta. U strukturi ukupno ostvarenog efektivnog vremena na vožnju neopterećenog traktora po vlaci i sječini otpada 22,20 %, a na rad opterećenog traktora otpada 24,52 %. Za rad na sječini se troši 39,88 %, a za rad na pomoćnom stovarištu utrošeno je 13,40 % efektivnog vremena. Slika 5. Struktura ukupno utrošenog vremena i efektivnog vremena Figure 5Total time and effective time structure |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 12 <-- 12 --> PDF |
Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114 Slika 2. Traktorski putevi Figure 2Skid roads Slika 3. Traktor Timberjack 240C na traktorskom putu 1 Figure 3Tractor Timberjack 240C on skid road 1 ostvarenih na pojedinom traktorskom putu. Srednja udaljenost privlačenja izračunata je kao aritmetička sredina snimljenih udaljenosti vožnje opterećenog traktora pojedinih turnusa. Tablica 1. Značajke traktorskih puteva Table 1 Skid roads characteristics Traktorski put Skid road 1 2 Ukupna duljina puta, m Total skid road lenght 1097 608 Prosječni nagib puta, % Average skid road slope -10,8 4,8 Srednja udaljenost privlačenja, m Average skidding distance 623 261 Prosječni nagib privlačenja, % Average skidding slope -16,8 14,3 Osnovne značajke dvaju traktorskih puteva na kojima je istraživana proizvodnost privlačenja prikazane su u tablici 1. Pri istraživanju je primijenjen studijradai vremenapremametodicikojase primjenjuje uZavodu za šumarsketehnikeitehnologije Šumarskogfakultetau Zagrebu, akojasenaslanjananjemačkaiskandinavska Slika 4. Uzdužni profili traktorskih puteva Figure 4Skid roads side profiles iskustva. Utrošak vremena radnih operacija i zahvata mje ren je povratnom metodom kronometrije. Duljina trak torskih puteva mjerena je postupno na odsječcima jednoličnog nagiba. Koordinate točaka promjene uzdužnog nagiba traktorskog puta mjerene su, kao i duljine, GPS uređajem.Iz razlike nadmorskih visina točaka loma i pripadajuih duljina puta izračunat je nagib pojedinog odsječka traktorskog puta. Primjenom matematičko-statističke analize obrađena su varijabilna vremena turnusa traktora: vožnja opterećenog i neopterećenog traktora po traktorskim putevima i pomoćnom stovarištu te izvlačenje užeta i privitlavanje tovara. 4. REZULTATI ISTRAŽIVANJA– Results research 4.1 PODACI O TOVARU – Load data Podacisu o tovarimaprivučenimapopojedinomtraktorskomputuiukupnoprikazaniutablici 2. Značajna je razlika između prosječnog obujma tovara na traktorskom 33 putu 1 (5,043 m) i traktorskom putu 2 (3,715 m). Svakim turnusom privlačenja razlika u proizvodnosti privlačenja na traktorkom putu 1 i traktorskom putu 2 raste za 3 drvnih sortimenata obične bukve i 115,994 m drvnih sortimenata obične jele, a na traktorskom putu 2 privu 3 čeno je 18,607 m drvnih sortimenata obične bukve i 3 44,549 m drvnih sortimenata obične jele. Prema cjeniku glavnih šumskih proizvoda (Annon. 2008) gustoća jelova drva u svježem stanju iznosi 3 33 1,328 m. Na traktorskom putu 1 privučeno je 75,650 m 0,98 t/m, a prosječna gustoća svježeg bukova drva iz |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 14 <-- 14 --> PDF |
Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114 4.2.1 DODATNO VRIJEME–Allowance time Od 666,73 minute koliko iznose opća vremena na dodatno vrijeme otpada 481,48 minuta, a razliku od 185,25 minuta, odnosno26,46 min/dan, čineneopravdaniinepotrebniprekidirada. Uukupnomdodatnom vremenu177,01 minuta ili 36,76 % otpadanaprekidza jelo, zatim slijedi privremeno–završno vrijeme sa 116,05 minuta ili 24,10 %. Na povremene radove otpa da 79,34 minute ili 16,48 %, zatim slijede opravdani pre kidi sa 65,62 minute ili 13,63 % pa tehnički prekidi s 38,87 minuta ili 8,07 %, dok se na odmore koristilo naj manje vremena i oni iznose 4,59 minuta ili 0,95 %. Razlog tomu je što su oba radnika osposobljeni kao vozači traktora i kopčaši, te se tijekom rada izmjenjuju pri vožnji traktora, a vezanje tovara obavljaju zajedno. Odvezivanje tovara obavlja sam traktorist na pomoćnom stovarištu, dok drugi radnik priprema tovar u sječini. Faktordodatnogvremenaiznosi 1,22 dok prema Zečiću i dr(2004) za isti traktor u brdskim uvjetima središnje Hrvatske faktor dodatnog vremena iznosi 1,19. Za traktor Ecotrac 120V faktor dodatnog vreme na iznosi 1,34 u brdskom području, odnosno 1,18 gors kim uvjetima rada (Horvat i dr.2007). 4.3 VRIJEME TURNUSA– Cycle time 4.3.1 VARIJABILNAVREMENA – Variable times Vremena vožnji, vrijeme izvlačenja užeta i vrijeme privitlavanja tovara je promatrano kao varijabilno s obzirom na udaljenost. Pri obradi podataka posebno je pro matrano vrijeme vožnje opterećenog i neopterećenoga traktora na traktorskom putu 1 i 2. Na temelju utrošenoga vremena i udaljenosti vožnje izračunane su prosječne brzine za oba navedena slučaja. Brzine vožnji izračunate su posebno za svaki traktorski put. Za vožnju neopterećenog traktora po traktorskom putu 1 (uz nagib) prosječna brzina iznosi 3,71 km/h, a za vožnju opterećenog traktora po istom traktorskom putu (niz nagib) iznosi 3,72 km/h. Prosječna brzina vožnje neopterećenog traktora po traktorskom putu 2 (niz nagib) iznosi 3,51 km/h i za vožnju opterećenog traktora po traktorskom putu 2 (uz nagib) iznosi 3,39 km/h.Nakon obra de i testiranja podataka, budući da nema značajnih razlika, zajedno su obrađena vremena vožnji na oba traktorska puta i prikazana na slici 6. Na isti su način obrađeni i prikazani podaci izmjere- Slika 6. Utrošci vremena vožnji po traktorskom putu Figure 6Skid road travel time consumptions nog i oblikovanog vremena vožnji opterećenog i neopterećenoga traktora po pomoćnom stovarištu zajedno za privlačenje s oba traktorska puta (slika 7). Vrijeme izvlačenja užeta i privitlavanja tovara također je promatrano kao varijebilno vrijeme. Ovisnosti utrošaka vremena za izvlačenje užeta i privitlavanje o udaljenosti izvlačenja užeta/privitlavanja su također izjednačene pravcima i opisane pripadajućim regresijskim jednadžbama (slika 8). Slika 8. Utrošci vremena izvlačenja užeta i privitlavanja Figure 8Line pulling and winching time consumptions Slika 7. Utrošci vremena vožnji po pomoćnom stovarištu Figure 7Landing travel time consumptions |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114 strojeva, specijalno konstruiranih za rad u šumi. Pri sječi, zglobnihtraktoraodukupnogbrojasredstava. U 2005. izradbi i privlačenju drva primjenjuju se tehničke norme. godini je od ukupnog broja (631 sredstvo) bilo 312 ili Započinje sustavni znanstvenoistraživački rad na čita-49,5 % zglobnih traktora, a od toga 119 do 35 kW, (<5t) vom području Hrvatske, koji traje i danas. i 193 s više od 35 kW (>5t) (Zečić i dr. 2004). Slika 1. Traktor Timberjack 240C Figure 1Tractor Timberjack 240C Sljedećejerazvojnorazdobljepridobivanjadrvazapočelo1990. godinestvaranjemsamostalneisuverene državeHrvatske. StvorenojejednojedinstvenopoduzećeJPHrvatske šume, p.o. Zagreb, kojegospodaris oko80 % hrvatskih šuma. Ratnarazaranja, pretvorba vlasništvaiprivatizacijaostavilisuduboktragnapoložajpridobivanjadrva. Tijekom nekolikoporatnihgodinaplanira se, a od 1998. do 2001. godineinvestirase oko 70 mil. kuna u nabavku novih sredstava rada i opreme. Nabavljeno je 45 traktora Timberjack 240C (15 sjednobubanjskimvitlomT40 i30 sdvobubanjskimvitlomAdlerHY16), 50 traktoraSteyr, 8 forvarderaTimberjack (1210, 1410 i1710), dvaforvardera Valmet860, 6 kamionaMANsdizalicomiprikolicom tedrugistrojeviioprema. Nabavljenajenovainformatičkaoprema, kaoiterenskaračunalazapotrebepraćenjasustavapridobivanjadrva. UHrvatskojje1979. naprivlačenjudrvabilozaposlenosvega84 ili17,5 %, a1995. godine270 ili51,6 % Znanstvenim istraživanjima i stručnom analizom utvrđena je nužnost primjene traktora veće snage i mase pri realizaciji glavnoga prihoda godišnjega etata Hrvatske. Dosadašnja istraživanja i strukovna praćenja u primjeni nekih traktora za oplodne i preborne sječe ukazuju na nedostatke. Traktori LKT imaju zadovoljavajuće morfološke značajke, ali i zastarjela tehnička rješenja koja u prvi plan ističu ekološku neprilagođenost.Traktor Timberjack 240 C, iako visoko proizvodan, za naše je šumske uvjete predimenzioniran i s nepotpuno usklađenim ergonomskim rješenjima. Prvi su pokušaji mehaniziranog privlačenja u Gorskom kotaru izvršeni nakon Drugoga svjetskog rata. Na teškim terenima upotrebljavale su se prijenosne žičare, dok su se na lakšim terenima koristili traktori gusjeničari tipa Caterpilar S-8. Dolazak je do teških i nepristupačnih terena značajno olakšan te je korištenje žičara zbog značajno većega troška po jedinici proizvoda uglavnom izbačeno iz uporabe. Uslijedilo je uvođenje novih traktora za privlačenje drva i to američki gusjeničar Caterpilar D-4, nakon kojeg slijedeTG-50,TG-90. Koncem 1979. godine je na području šumskog gospodarstva Delnice na privlačenju drva radio 31 traktor, od toga su 3 LKT-80 s ugrađenim jednobubanjskim vitlom, 23 traktora IMT-558 s dvobubanjskim vitlima i 5 poljoprivrenih traktora drugih tipova. Idućih godina uvode se zglobni traktori tipa Kockums, Timberjack, Silva 101, Belt, John Deere i dr. te brojni poljoprivredni traktori posebno prilagođeni za rad u šumi, kao što suTorpedo, IMT, Zetor, Ursus i dr. Cilj je ovoga rada istražiti proizvodnost traktoraTimberjack 240C s dvobubanjskim vitlom na nagibu, te detaljno proučiti glavne eksploatacijske značajke samoga traktora pri privlačenju drvnih sortimenata uz i niz nagib. 3. MJESTO I METODE ISTRAŽIVANJA – Research place and methods Terenska su istraživanja provedena na području UŠP Delnice, Šumarija Prezid, g. j. “Milanov vrh”, odjel 33b (slika 2). Na radilištu su vremenski odvojene faze sječe i izrade drvnih sortimenata od privlačenja drva. U sječini 3 se nalazi 51,86 m/ha, a omjer smjese vrsta je sljedeći: 74,29 % jele, 22,87 % bukve i 2,84 % OTL. Pri privlačenju drvnih sortimenata traktor se kretao samo po traktorskim putevima niz (1) i uz nagib (2) (slika 4 i tablica 1). Srednja je udaljenost privlačenja traktorskim putem 1 u ovom istraživanju iznosila 623 m, odnsono 261 m trak torskim putem 2 (tablica 1). Istraživana je proizvodnost privlačenja drva sorti mentnom metodom, traktoromTimberjack 240C s dvo bubanjskim vitlomAdler HY16. Prema indeksu oblika (duljina 5860 mm, širina 2590 mm, visina 2911 mm) Timberjack 240C nalazi se u zoni srednje teških i teških traktora, a prema odnosu snage motora (75 kW) i mase (8409 kg) pripada obitelji teških traktora (Krpan iZečić2001). Duljina (70 m) i promjer (14 mm) vučne užadi istovjetni su na oba vitla, a prilagođeni su dimenzijskim značajkama tovara i potrebnoj duljini izvlačenja užeta. Prosječni je nagib puta iskazan u postotku u smjeru kretanja opterećenog traktora. Ponderiranjem udaljenosti vožnje svakog pojedinog turnusa i pripadajućeg nagiba izračunat je prosječni nagib svih snimljenih turnusa |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 16 <-- 16 --> PDF |
... Na pomoćnom stovarištu najviše je vremena utrošeno za uređenje složaja, i to 1,39 min, zatim slijedi odvezivanje tovara s 1,22 minute, pa okretanje neopterećenoga traktora s 0,58 minuta. Silaženje i penjanje je zastupljeno s 0,44 minute, a ovisi o broju komada u tovaru, vrsti drva i vrsti sortimenta te potrebi odvajanja istih. 4.4 VRIJEME TURNUSA, DNEVNI UČINAK I TROŠKOVI PRIVLAČENJA Cycle time, daily output and skidding costs Vrijeme turnusa, dnevni učinak i toškovi privlače-užeta/privitlavanja od 30 mteobujmutovarapriprivlanja drva izračunati su u ovisnosti o udaljenosti privla-čenjudrvnihsortimenatauziniznagib. Sva su vrečenja od 100 m do 1000 m, udaljenost vožnje po mena projektirana zajedno za oba traktorska puta pomoćnom stovarištu od 65 m i udaljenost izvlačenja (tablica 3), a jedini, ali značajan, utjecaj na različitu Tablica 3. Projektirani utrošci vremena traktora Table 3 Tractor’s projected time consumptions Srednja Vrijeme vožnje – Vrijeme vožnje – Vrijeme Vrijeme Efektivno Dodatno Vrijeme udaljenost traktorski put pomoćno stovarište rada na rada na vrijeme vrijeme turnusa privlačenja Travel time – Travel time – sječini pomoćnom Efective Allowance Cycle Average skid road landing Felling site work time stovarištu Landing time time 22,24 % Time Tuskidding Opterećen Neopterećen Opterećen Neopterećen distance Loaded Unloaded Loaded Unloaded work time m min 100 1,45 1,49 0,79 0,84 13,48 3,88 21,94 4,88 26,82 200 3,28 3,26 0,79 0,84 13,48 3,88 25,54 5,68 31,22 300 5,11 5,03 0,79 0,84 13,48 3,88 29,14 6,48 35,62 400 6,94 6,80 0,79 0,84 13,48 3,88 32,74 7,28 40,02 500 8,77 8,57 0,79 0,84 13,48 3,88 36,34 8,08 44,42 600 10,60 10,34 0,79 0,84 13,48 3,88 39,94 8,88 48,82 700 12,43 12,11 0,79 0,84 13,48 3,88 43,54 9,68 53,22 800 14,26 13,88 0,79 0,84 13,48 3,88 47,14 10,48 57,62 900 16,09 15,65 0,79 0,84 13,48 3,88 50,74 11,28 62,02 1000 17,92 17,42 0,79 0,84 13,48 3,88 54,34 12,08 66,42 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 15 <-- 15 --> PDF |
Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114 4.3.1.1 BRZINE VOŽNJE TRAKTORA, IZVLAČENJA UŽETAI PRIVITLAVANJA Skidder speeds, speeds of line pulling and winching Brzine su punih i praznih traktora te izvlačenja užeta i privitlavanja tovara, izračunane pomoću vremena, koja su izjednačena linearnom regresijskom analizom. Jednadžbe izjednačenja utrošenih vremena su s faktorom korelacije prikazane na slikama 6 i 7. Pri izračunu vremena vožnje opterećenog i neoptrećenog traktora po traktorskom putu, pomoćnom stovarištu te za izvlačenje užeta i privitlavanje tovara, uzet je opći oblik jednadžbe, (x – nezavisna varijabla udaljenosti vožnje iskazana u metrima). Brzina kretanja traktora je funkcija prijeđenog puta i utrošenog vremena. Pri izračunu brzine traktora koristi se jednadžba koja u općem obliku glasi: gdje je l – udaljenost (m), at– vrijeme (min). Slika 9. Brzine vožnji traktora po traktorskom putu Figure 9Travel speeds on the skid road Brzine vožnje neopterećenog traktora na oba traktorska puta kreću se od 4,02 km/h (100 m) do 3,44 km/h (1000 m). Opterećeni se traktor kreće brzinom od 4,13 km/h (100 m) do 3,35 km/h (1000 m). Prosječna brzina kretanja neopterećenog traktora po traktorskim putevima iznosi 3,56 km/h, a opterećenog 3,50 km/h. Prosječna brzina vožnje neopterećenog traktora po pomoćnom stovarištu iznosi 4,65 km/h, a opterećenog 4,93 km/h pri udaljenostima od 65 m. PremaZečićui dr.(2004) prosječne brzine vožnje traktoraTimberjack 240C u brdskom području, pri vožnji neopterećenog traktora iznosi 4,96 km/h, a opterećenog traktora 3,55 km/h s prosječnim obujmom tovara 3 od 4,24 m. ZatimKrpaniZečić(2006) na dva radi lišta središnjeg kontinentalnog dijela Hrvatske istražuju isti traktor s dvobubanjskim vitlom i navode prosječne brzine vožnje praznih traktora od 4,96 km/h, odnosno 4,57 km/h, a punih 3,55 km/h i 3,42 km/h. Prosječne brzine neopterećenih traktora su u pravilu veće od brzina opterećenih traktora. Brzina izvlačenja užeta istraživanoga traktora kreće se od 0,84 km/h (5 m) do 0,99 km/h (60 m) (slika 10), a prosječna brzina iznosi 0,97 km/h. Privitlavanje se za navedene udaljenosti odvija brzinom od 0,86 km/h do 0,95 km/h, odnosno prosječno 0,93 km/h. Krpan Zečić (2001)su pri istraživanju traktoraTimberjack 240C na privlačenju drva u brdskim oplodnim sje- Slika 10. Brzine izvlačenja užeta i privitlavanja tovara Figure 10 Speeds of line pulling and winching čama utvrdili prosječne brzine pri izvlačenju užeta od 1,33 km/h, odnosno 1,62 km/h, a privitlavanja tovara u iznosu od 1,03 km/h, odnosno 0,79 km/h. Kod traktora Ecotrac 120V pri radu u brdskom i gors kom području, prosječne brzine izvlačenja užeta iznose 1,10 km/h za prosječnu duljinu od 10,5 m, odnosno 1,66 km/hza prosječnu duljinu od 21,8 m.Brzine privitlavanja tovara iznose 0,99 km/h, odnosno 1,77 km/h (Horvat i dr.2007). Brzine izvlačenja užeta i brzine privitlavanja tovara ovise o terenskim i sastojinskim čimbenicima, tehničkim značajkama vitla i užadi te duljini izvlačenja užeta i veličinama pojedinog tovara, kao i o sposobnosti pojedinog radnika-kopčaša. 4.3.2 FIKSNO VRIJEME– Fixed time Na slici 11 prikazana je raspodjela fiksnog vremena turnusa istraživanog traktoraTimberjack 240C. Fiksno vrijeme je dio efektivnog vremena turnusa traktora, a sastoji se od vremena rada na sječini i vremena rada na pomoćnom stovarištu. Za rad na sječini prosječno je utrošeno 9,71 min/turnusu, a za rad na pomoćnom stovarištu 3,88 minuta/trunusu što je 2,5 puta manje. Kod vremena rada na sječini, izvlačenja užeta i privitlavanja tovara promatrani su kao varijabil no vrijeme, kako je prikazano u prethodnom poglavlju. Kao fiksno, odnos no prosječno utoršeno vrijeme promatrano je vrijeme zau zimanja položaja traktora u sječini koje iznosi 1,34 min. Zatim slijedi vezanje tovara sa 6,02 minute po turnusu, ispravljanje tovara s 1,17 minuta te privitlavanje tovara s 0,67 minuta, koje se nije događalo kod svakoga turnusa, ali se ravnomjerno nadjeljuje svakome turnusu. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 17 <-- 17 --> PDF |
Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114 normu vremena, dnevni učinak i trošak privlačenja ima različit obujam prosječnog tovara ostvaren na pojedi nom traktorskom putu (slika 12). Efektivno vrijeme trunusa traktora kreće se od 21,94 minute (100 m) do 54,34 minute (1000 m). U strukturi efektivnoga vremena turnusa traktora do udaljenosti privlačenje od 400 m veći dio vrema otpada na fiksno vrijeme, koje iznosi 17,36 minuta, a varijabilna vremena iznose 15,37 minuta. Pri udaljenosti od 500 m privlačenja drva traktorm varijabilna su vremena nešto veća i iznose 18,97 minuta. Pri većim je udaljenostima privlačenja udio varijabilnih vremena veći (za 1000 m 36,97 minuta). Ukupno se vrijeme turnusa traktora kreće od 26,82 minute (100 m) do 66,42 minute (1000 m), a dodatno vrijeme od 4,88 minuta do 12,08 minuta. Normu vremena (NV) definiramo kao utrošeno vri t 3 jeme po jedinici proizvoda (min/m), a izračunata je iz ukupno utrošenog vremena turnusa (Tu) i prosječnog obujma tovara na pojedinom traktorskom putu pomoću formule: Slika 12. Dnevni učinak i jedinični trošak privlačenja Figure12 Skidding daily output and cost per unit Tablica 4. Dnevni učinak traktora Table 4 Tractor’s daily output 3 gdje je: NV– norma vremena traktora (min/m), T – tu ukupno vrijeme turnusa (min), q – prosječni obujam t 3 tovara traktora (m). Norma vremena se na traktorskom putu 1 kreće od 33 5,32 min/m (100 m) do 13,17 min/m (1000 m) s pro 3 sječnim obujmom tovara od 5,04 m. Na traktorskom 3 putu 2 se norma vremena kreće od 7,22 min/m (100 m) 3 do 17,88 min/m (1000 m) uz prosječni obujam tovara 3 od 3,72 m. Na normu vremena odnosno na proizvodnost traktora značajno utječe veličina tovara. Dnevni učinak izračunava se na temelju norme vremena i dnevnog radnog vremena ili na temelju dnevnog broja turnusa i prosječnog obujma tovara. Dnevni učinak izračunat je tako da je propisano radno vrijeme od 480 minuta podijeljeno s odgovarajućom normom vremena: 3 gdje je DU – dnevni učinak traktora (m/dan), a NV tt 3 norma vremena traktora (min/m). Srednja udaljenost privlačnja, m Average skidding distance, m 100 200 300 400 500 600 700 800 900 1000 Dnevni učinak, Traktorski put 1 m 3 /dan Skid road 1 90,27 77,55 67,97 60,49 54,50 49,59 45,49 42,01 39,03 36,45 Daily output, Traktorski put 2 m3/day Skid road 2 66,50 57,12 50,07 44,56 40,15 36,53 33,51 30,95 28,75 26,85 |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 18 <-- 18 --> PDF |
Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114 S povećanjem udaljenosti privlačenja smanjuje se dnevni učinak (slika 12). Dnevni učinak privlačenja po 3 traktorskom putu 1 kreće se od 90,27 m/dan za udalje 3 nost privlačenja od 100 m do 36,45 m/dan za 1000 m, 3 a po traktorskom putu 2 od 66,50 m/dan do 26,85 m/dan. (tablica 4) Dnevni je učinak pri privlačenju niz nagib linearno veći za 26,34 % u odnosu na privlačenje uz nagib. Moguću proizvodnostTimberjacka 240C istražili su Sabo i Poršinsky (2005) i prikazali u ovisnosti o udalje 3 nosti privlačenja drva, a kreće se od 16,9 m/h (50 m) 3 do 9,9 m/h (400 m) . Natemelju dnevnog učinaka i dnevne kalkulacije troška rada traktora Timberjack 240C od 2873,00 kn/danizračunatisutroškoviprivlačenjadrvapojedi niciproizvodaovisnooudaljenostiprivlačenja(slika 12). Troškovipojediniciproizvodarastuspovećanjem udaljenostiprivlačenja, adnevniučinakopada. Zaudaljenostiprivlačenjaod100 mdo1000 mtrošakprivla 3 čenjadrvapotraktorskoputu1 krećeseod31,83 kn/m 3 do78,83 kn/m, atrošakprivlačenjapriistimudaljeno 3 stimanatraktorskomputu2 krećeseod43,20 kn/m do 3 107,01 kn/m. Za prosječno ostvarenu udaljenost privlačenja od 500 mtrošakprivlačenjaniznagibiznosi52,74 kn/m3, 3 a uz nagib 71,56 kn/m te je ostvarena razlika od 3 18,85 kn/m. Jedinični trošak je za udaljenost 100 m 3 manji za 11,38 kn/m pri privlačenju po traktorskom putu 1 nego po traktorskom putu 2, dok je za udaljenost 3 privlačenja od 1000 m manji za 28,18 kn/m. 5. ZAKLJUČAK – Conclusion Istraživani je traktorTimberjack 240C s dvobubanjskim vitlomAdler HY 16 na privlačenju izrađenih drv nih sortimenata u prebornoj sječini, ostvario prosječno 3 dnevni učinak od 36,40 m za prosječno utrošeno vrijeme od 404,59 min, što je 84,59 % propisanoga radnoga vremena od 480 minuta. Ukoliko bi se koristilo propisano vrijeme rada tada bi se proizvodnost povećala za 15,41 % prema postojećoj organizaciji rada. U strukturi ukupno utrošenoga vremena traktora na efektivno vrijeme rada otpada 76,46 %, a 23,54 % čine opća vremena.Analizomopćihvremenautvrđenojedodatnovrijemeuiznosuod22,24 % efektivnogavremena. Primjenom matematičko-statističke analize obrađena su varijabilna vremena turnusa traktora, koja se krećuod4,57 minuta do 36,97 minutazaudaljenostiod 100 mdo1000 m. ProjektiranovrijemeturnusatraktoraTimberjack 240C za iste udaljenosti krećeseod 26,82 minutedo66,42 minuta. Norma vremena na traktorskom putu 1 kreće se od 33 5,32 min/m (100 m) do 13,17 min/m (1000 m) s pro 3 sječnim obujmom tovara od 5,04 m. Na traktorskom 3 putu 2 norma vremena kreće se od 7,22 min/m (100 m) 3 do 17,88 min/m (1000 m) uz prosječni obujam tovara 3 od 3,72 m. Dnevni učinak privlačenja po traktorskom putu 1 3 kreće se od 90,27 m za udaljenost privlačenja od 100 3 m do 36,45 m za 1000 m, a po traktorskom putu 2 od 33 66,50 m do 26,85 m. Zaudaljenostiod100 mdo1000 mtrošakprivlače 3 njadrvapotraktorskomputu1 krećeseod31,83 kn/m 3 do78,83 kn/m, atrošakprivlačenjasepriistimudalje 3 nostimanatraktorskomputu2 krećeod43,20 kn/m do 3 107,01 kn/m. Traktor Timberjack240Cspadauskupinuvisokoučinkovitihspecijalnih šumskihstrojevazaprivlačenje drvapotlu. Detaljnimistraživanjemdokazanajezakonitostutjecajaobujmatovarapremarazličitimudaljenostima, kao jednoga od najznačajnijih utjecajnih čimbenik aprivlačenjadrva. Dakle, prema ovom istraživanju većimobujmomtovaraznačajnosepovećava proizvodnostovakvogatraktora, atimesesmanjuju troškovipojediniciproizvodaza 26,34 %. Značajno manji trošak privlačenja drva niz nagib trebao bi biti jedan od glavnih čimbenika pri projektiranju i gradnji sekundarnih šumskih prometnica. 6. LITERATURA– References Bojanin,S., J.Beber,1990:Ovisnostučinkaoterenskim uvjetimakodprivlačenjadrvatraktorom.( Merchantabletimberskiddingoutputwith tractorsdependingonterrainconditions).Mehanizacija šumarstva15(5–6), 83–86. Bojanin,S.,A. P. B. Krpan,1994: Eksploatacija šumaprirazličitimradnimuvjetimauHr vat skoj, Šumarskilist118 (9/10), 271–282. Bojanin,S.,A. P. B.Krpan,1997: Mogućnosttzv. visokogipotpunogmehaniziranjasječeiizrade temehaniziranjaprivlačenjadrvau šumamaHrvat ske. Šumarskilist121 (7/8), 371–381. Bojanin,S.,A. P. B.Krpan, J.Beber,1988: Kom parativnoistraživanjeprivlačenjedrvazglobnim traktorimaujelovimprebornimsastojinamasa sekundarnimotvaranjemibezsekundar nogotvaranja. Mehanizacija šumarstva 13 (1–2), 3–13. Branz,H., K. Dummel, A.Helms,1983: Verfahrenbeispiele zur Rationellen Schwachholzernte. Forsttehnische Informationen, 35 (4–5), 30–51. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 19 <-- 19 --> PDF |
Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114 Grammel,R.: Holzertne und Holztransport. Verlag Paul Parey, Hamburg – Berlin, 1–242. Horvat,D., Ž.Zečić, M.Šušnjar,2007: Morphological characteristics and productivity of skid- der Ecotrac 120 V. Croatian Journal of Forest En gineering 28 Issue 1, pp. 11–25, Zagreb. Košir,B., 1995:AStudy of Damage to Houling Steel Wire Ropes on the Example of Tractor Wood Extraction. Zbornik gozdarstva i lesarstva 47, Ljubljana, 97–116. Košir,B., 1999: Študij dela – pozabljen od vseh? – Gozdarski vestnik, 5–6 (99) 57, Ljubljana, 237–244. Košir, B., 2000: Primerjava rezultatov modela poškodb drevja v sestoju zaradi pridobivanja lesa in rezultatov terenskih opazovni. – Zbornik gozdarstva in lesarstva 62, 53–86. Krč,J., B. Košir,2008.: PredictingWood Skidding Direction on Steep Terrain by DEM and Forest Road Network Extension. CroatianJournalofForestEngineering28 Issue1, pp. 11–25, Zagreb. Krivec,A., 1979: Učinkovitostinoblikovanjenovih organizacijskihpostopkovprispravljanjulesas traktorji(NeueFormenderArbeitsorganisation beiHolzrueckenmitTraktoren). Gozdarskivestnik, XXXVII, 7–8, 305–360. Krpan, A. P. B., 1984: Istraživanja upotrebljivosti traktora IMT – 558 na privlačenju oblovine u uvjetima nizinskih šuma šumarije Lipovljani. Magistarskirad, ŠumarskifakultetSveučilištau Zagrebu, 1–136. Krpan, A.P.B., Ž.Zečić,2001: Analiysederarbeit desKnickschleppersTimberjack240 Cbeimholzrüken aufden neigungen (Analiza radazglobnogtraktoraTimberjack240 Ckodprivlačenja na nagibima). 35. Intenationales symposium Mechanisierungderwaldarbeit, Brno, ČeškaRepublika, 13–27. Krpan, A.P.B., Ž.Zečić, 2001: UčinkovitostitroškovitraktoraTimberjack 240 Cpriprivlačenju drvaubrdskimoplodnimsječama (Productivity andcostsoftractorTimberjack240 Cattimber skiddinginregenerationfellingsonhillyter rain). Zagreb. Znanstvenaknjiga: Znanostupotrajnom gospodarenjuhrvatskim šumama, 477–490. Marenče,J., B.Košir,2008: Technicalparameters dynamicsofWOODY110 cableskidderwithin therangeofstoppingduetooverloadinuphill woodskidding. Zbornik gozdarstva in lesarstva 85, s. 39–48. Mikleš,M., J.Suchomel,1999: Relationship between terrain conditions and operating condition of forest skidders. Proceedings of IUFRO symposium “Emerging harvesting issues in technology transition” Opatija, 33–35. Poršinsky,T.,A. P. B. Krpan,M. Šušnjar, Ž. Zečić,2005: Privlačenje drva u brdsko-planinskim prebornim šumama u Hrvatskoj – sadašnje stanje i mogući budućnosni razvoj. Mehanizacija šumarstva 2001–2004, Posebno izdanje časopisa Nova mehanizacija šumarstva, 26 (2005), broj 1, pp. 125–130, Zagreb Sabo,A., T.Poršinsky,2005: Skidding of fir roundwood by Timberjack 240C from selective forests of Gorski Kotar. Croatian Journal of Forest Engineering 26 Issue 1, pp. 13–27, Zagreb. Zečić,Ž., 2001: Proizvodnost i troškovi traktora u brdskim proredama(Productivity and costs of trac tor in thinnings on hilly terrain) Zagreb. Znanstvena knjiga: Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, 507–523. Zečić,Ž.,A. P. B.Krpan, B.Stankić,2004: Privlačenje oblovine traktorom Timberjack 240C iz oplodne sječe u uvjetima Šumarije Velika Pisanica. (Skidding of rounwood by tractor Timber- jack 240 C from regeneration felling in conditions of forest office Velika Pisanica).Šumarski list 128 (11/12): 671–678. Zečić, Ž., 2006: Usporedba djelotvornosti traktora Ecotrac 120Vpri privlačenju drva u brdskim i gorskim uvjetima (Comparison of productivity of skidder Ecotrac 120V at timber skidding in haily and mountains conditions). Glasnik za šumske pokuse, Posebno izdanje 5: 557–572. Zagreb. Zečić,Ž., D. Vusić,2009: Računalne norme privlačenja drva traktorima (RANOP). Konačno izvješće projekta “Usustavljenje normi i normativa” (Final report project “Syistematization of time standards and normative provisions”. Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, str. 1–13. SUMMARY: This paper presents results of research of Timberjack 240C tractor equipped with double-drum winch Adler HY16 in skidding timber asortments up and down the slope in selective felling. The work site is situated on the altidude between 870 m and 1097 m. Harvesting density was 51.86 m3/ha. Structure of growing stock was: 74.29 % of fir, 22.87 % of beech and 2.84 % of other hard broadleaves. |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 20 <-- 20 --> PDF |
Ž. Zečić, D. Vusić, M. Prka, S. Klepac: UTJECAJ NAGIBATRAKTORSKOG PUTANAPROIZVODNOST ... Šumarski list br. 3–4, CXXXIV (2010), 103-114 Harvesting phases of felling and processing were time-separated from skidding. Research was conducted using time and work study method. Time consumption of each work component was measured by snap-back chronometry method. Lenght of skid roads was gradually measured on uniform slope segments by GPS. Coordinates of points, where the longitudal slope changes, were recorded by GPS as well. Slope of each individual segment was calculated using the difference in altitude of slope change points and the related lenght. While skidding, the tractor was travelling exclusively by two skid roads (figure 4 and table 1). Average skid slope is expressed in percents, in the direction of loaded tractor travel. Average slope of recorded turns was calculated by weighting the related slope with the travel lenght. Average skidding distance was calculated as an average of recorded loaded trevel lenghts of each turn. Load records are shown in table 2. Significant difference in average load on skid trail 1 (5.043 m3) and on skid trail 2 (3.715 m3) is evident. By each turn difference in productivity of skidding on skid road 1 and skid road 2 increases by 1.328 m3. During the research 75.650 m3of beech wood asortments, and 115.994 m3of fir wood asortments were skidded on skid road 1. On skid road 2 18.607 m3of beech wood asortments an 44.549 m3of fir wood asortments were skidded. By multiplying achieved volumes with density of fresh beech wood (1,07 t/m3) and fresh fir wood (0,98 t/m3) average load masses on skid road 1 (5.122 t) and on skid road 2 (3.739 t) were calculated. Variable times (travel loaded and unloaded by skid roads and landing, line pulling and winching) were analysed by mathematical and statistical methods (figure 6, figure 7 and figure 8). All other effective times were regarded as fixed and calculated as averages of recorded time (figure 11). During the research average daily output of 36.40 m3/day was achieved with average total time consuption of 404,59 min/day. The said total time consumption makes 84.59 % of legal working time (480 min). With full utilisatin of legal working time, at the same organization of work, the productivity would increase by 15.41%. During the research the tractor accomplished 76.46 % of total time as efective time with delay time of 23.54 %. In effective time per turn, for skidding distance of 500 m, fixed times take 17.36 min and variable times take 18.97 min. Effective time per turn, for skidding distance of 500 m, is 36.34 min. With determined allowance time factor of 1,22 total time is 44.42 min. Average travel speed on skid roads is 3.56 km/h for unloaded tractor and 3.50 km/h for loaded tractor. Average travel speed on landing is 4.65 km/h for unloaded tractor and 4.93 km/h for loaded tractor, on average distance of 65 m. Average speed of line pulling is 0.97 km/h and average speed of winching is 0.86 km/h. Standard time of skidding on skid road 1 ranges from 5.32 min/m3(100 m) to 13.17 min/m3(1000 m) with average load of 5.04 m3. For skkiding on skid road 2 standard time ranges from 7.22 min/m3(100 m) to 17.88 min/m3(1000 m) with average load of 3.72 m3. Daily output ranges from 90.27 m3/day for skkidnig distance of 100 m to 36.45 m3/day for skidding distance of 1000 m, when skkiding on skid road 1, and from 66.50m3/day to 26.85 m3/day when skidding on skid road 2 for the same distances. For skidding distances from 100 m to 1000 m skidding cost ranges from 31.83 kn/m3 to 78.83 kn/m3, for skid road 1 and from 43.20 kn/m3to 107.01 kn/m3for skid road 2. Timberjack 240C tractor belongs to a group of highly-efficient special forest timber skidding machines. The principle of load size ef fect, as one of the key factors of timber skidding, on skidding productivity in different skidding distances has been proven by this detailed research. Hence, by increasing the load volume the productivity of this tractor is significantly increased, thus lowering the cost per unit, in this case by 26.34 %. Considerably lower timber skidding cost when skidding down the slope should be regarded as one of the capital elements in planning and construction of secondary forest network. Key words:skidding, slope, skidder, productivity, cost |