DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 94 <-- 94 --> PDF |
Ivana Mihelčić na pobjedničkom postolju Vođe ekipa pri proglašenju ekipnog plasmana D.Delač 20., dok je u onoj najstarijoj S. Matić bio 9., a Giulia. U 16 sati istoga dana slijedilo je proglašenje re- H.Jakovac 10. U ukupnom plasmanu Hrvatska ekipa je zultata, uz predaju prigodnih poklona domaćinu orgasa 1133 boda zauzela 4. mjesto, ispred Koruške, šumar-nizatoru natjecanja, uz doviđenja iduće godine kod ske policije i IstočnogTirola. Prijelaznu ploču na koju sljedećeg domaćina, a to je po rasporedu Hrvatska. se upisuje pobjednička ekipa za odnosnu godinu, osvo- H.Jakovac jila je ekipa Südtirola ispred Slovenije i FriuliVenezia (Foto: O.Vlainić) 42. EFNS, RAMSAU (Austrija), 28. 2 – 6. 3. 2010. Ovogodišnje Europsko šumarsko-nordijsko-ski jaško natjecanje (Europäische fortliche nordische skiwettkämpfe), ili 42. susret europskih šumara, održano je u austrijskom biatlonskom centru Ramsau. Prema programu susret je započeo u ponedjeljak i utorak sa stručno-turističkim ekskurzijama. Bilo je ponuđeno 7 ekskurzija, od kojih je hrvatska ekipa odabrala tri (ekskurzija br. 3 – Melnhof Leoben – pilana velikog kapaciteta, biomasakogeneracija, peleti; ekskurzija br. 6 – Salzburg – šumarstvo, kulturni spomenici, povijesna jezgra, turizam; ekskurzija br. 7 – Dachsteingletscher – od podnožja do gornje granice šumske vegetacije, skijaška tura). Najinteresantnija je svakako ekskurzija br. 3 Mayr – Melnhof Holz holdingAG, Leoben, kojoj su uz 40-tak drugih sudionika EFNS-a nazočili Oliver Vlainić, dipl. ing., dopredsjednik HŠD-a i mr. sc. Josip Dundović, predsjednik HŠD Sekcije za biomasu, koju malo podrobnije prikazujemo počevši od: Zgrade Uprave, koja je najvećim dijelom izgrađena od građevinskog i konstrukcijskog drva, koje potječe iz domaćih smrekovih šuma. Mayr-Melnhof Holz Holding sa oko 32.000 ha šumske površine je najveće privatno šumsko poduzeće uAustriji, koje ima preko 150 godina dugu tradiciju potrajnog gospodarenja. Austrijske savezne šume d.d. su sa 865.000 ha šumske površine najveći šumoposjednikAustrije, ali od 2000. godine sa 25,1 % udjela su i suvlasnik Mayr-Melnhof Holz Holdinga. To je ujedno i najveća investicijaAustrijskih saveznih šuma d.d. u naj- Slika 1. Zgrada Uprave Mayr-Melnhof Holding d.d. veću i najmoderniju pilanu Europe u Leobenu, ali 2003./2004. i u najveću pilanu u Paskov, Češka. Time povećavaju vrijednost drva u lancu od šume do piljene građe, peleta i bioenergije. Svi proizvodi imaju 100 % PEFC certifikat; 3 Pilanagodišnje u dvije smjene pili 1,3 milijuna m crnogoričnih, pilanskih trupaca koji dolaze iz šumovite savezne zemlje Štajerske. U modernoj pilani proizvede se 97 % standardne piljene građe iz smreke i 3 % iz ariša, pod motom:“Štajersko drvo u cijelome svijetu”. O veličini najveće pilane crnogoričnog drva u Europi govore sljedeći podaci: 3 Svakodnevno nastovarište oblog drvastiže 5.500 m 3 pilanskih trupaca od o 12 – 59 cm, i to 1.400 m željezni |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 95 <-- 95 --> PDF |
3 com – oko 30 vagona i 4.100 m kamionima – oko 150 kamiona. Cijena smrekovih trupaca klase A/B je 75 33 €/m, a C/D je 45 €/m franco pilana do 120 km transporta. Oblo drvo se kompjuterski ponovo izmjeri i automatski otkora, te se sortira po promjeru i kvaliteti i zatim pili na dvije linije moderne tehnologije. šarske komore, zatim se piljena građa paketira i pakira, te otprema vagonima i kamionima u kontejnerima. Mayr-Melnhof Pellets, postrojenja za proizvodnju peleta, tj. ROYALPELLETS-a, koje godišnje proizvede iz 100 % smrekove piljevine 40.000 tona pe le ta, kalorične vrijednosti 5 kWh/kg (2 kg peleta odgovara energet 3 skoj vrijednosti 1 l loživog ulja ili 1 m prirodnog plina). Slika 2. Stovarište oblog drva Svakodnevno se sastovarišta piljene građeotpre 33 mi 3.400 m piljene građe, i to 1.200 m željeznicom – 3 oko 15 vagona i 2.200 m kamionima – oko 46 kamio na. Otprema piljene građe ide: zaAustriju 34 %, Italiju 34 %,Afrika/Arapske zemlje 25 %, Japan/Aziju 4 % i ostali dio Europe 3 %. Slika 3. Stovarište piljene građe 3 Od prosječno godišnje 1,3 mil. m oblog drva 3 proizvede se785.000 m piljene građe za potrebe građevinske industrije, građevinskog obrta, te trgovine drvom i za industriju namještaja, a od pilanskog ostatka dobije se 0,3 mil. nasipnih prm kore (za kogeneracijsko postrojenje električne i toplinske energije), 0,52 mil. nasipnih prm piljevine (za postrojenje za proizvodnju drvenih peleta) i 1,77 mil. nasipnih prm drvene sječke (za celulozu i papirnu industriju). Uz pilanu se nalazisortirnicas kompjuterskom tehnologijom ocjene kvalitete piljene građe duljine od 3 do 5 m, vezano za odgovarajuće traženje kupaca, zatim 36 Slika 4. Postrojenje za proizvodnju peleta Kogeneracijskog postrojenjaza proizvodnju električne i toplinske energije 100 % iz kore smrekovog oblog drva, koje se automatski otkorava, i to 3 kotla ukupne snage 4,5 MW i 24 Mw. Električna energija el t prodaje se putem 13-godišnjeg ugovora Štajerskoj elek 3 sušarskih komora, kapaciteta 8.000 m korisnog volu- Slika 5.Kogeneracijsko postrojenje za proizvodnju električne i toplinske energije mena. Na traženje kupaca 60 % piljene građe ide u su |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 96 <-- 96 --> PDF |
troprivredi, a toplina se koristi za sušenje, grijanje ureda, sporednih zgrada i postrojenja za proizvodnju peleta. Cijena kore iznosi 7 – 8 € po nasipnom prm. Dakle,radi se o zatvorenom ciklusu rada od šume do pilane, postrojenjima za proizvodnju peleta i bioenergane; samo manji dio drva ili 1,37 mil nasipnih prm drvene sječke proda se tvornicama celuloze i papira, a svega 3 % ariševe piljene građe!Time se dobiva povećanje vrijednosti drva čitavog šumsko drvnog sektora! Isti dan poslijepodne program je nastavljen u gradu Leoben, koji leži na 541 m/n.v. u dolini rijeke Mure, sa 28.000stanovnika nakon Graza drugi je grad po veličini u Štajerskoj. Grad bogate kulturne baštine, preko 1100. godina duge povijesti. Svoj razvoj bazirao je na 3 stupa: rudnicima ugljena, proizvodnji željeza (pa ga zovu “Vrata Štajerske željezne ceste”) i sveučilištu iz 1840. godine (na kojem danas studiraju studenti iz preko 50 zemalja). Sve to omogućilo je Leobenu da je postao međunarodno jako gospodarsko mjesto: najmodernija čeličana u svijetu (posebno u pro izvodnji željezničkih “šinja”), drvna industrija Mayr- Meln hof Holz Grupa, a zatim u svijetu poznata pivnica Gösser pivo, koja je utemeljena još 1020. godine.Tu su i mnoge druge tvrtke “visoke tehnologije”, koje svoj razvoj mogu zahvaliti Sveučilištu sa istraživačkim centrom. Nekoliko kratkih informacija o ekskurziji br. 7. Ramsau am Dachstein nalazi se na 18 km dugačkoj i 4 km širokoj visoravni (1000–1300 m n.m.) južne ekspozicije. Do 1900 m n.m. su šume smreke, ariša i limbe te alpske pašnjačke površine, a dalje se teren penje na glečer (Dachsteingletscher) na kojega se može gondolom do 2700 m n.m., a zatim pješke tko želi na vrh do 2996 m n.m.Ramsau je inače jedan od poznatijih natjecateljskih i trening biatlonskih centara u Europi, u kojega dolaze na pripreme mnoge biatlonske ekipe, ali i rekreativci iz Europe i drugih dijelova svijeta. Velik broj uređenih staza različitih dužina i težina na raspolaganju je svima, naravno uz naplatu. Posebno je interesantan glečer, gdje se na uređenim stazama može skijati i trenirati i u vrijeme kada u nižim predjelima nema snijega.To je područje interesantno i planinarima i općenito izletnicima. Kada se spomene turizam uAustriji, svi ponajprije pomisle na onaj zimski i skijanje, ali poznato je daAustrija ubire 60 % prihoda u turizmu od ljetnjeg turizma, o čemu bi i mi mogli malo više razmišljati. Oni koji su izabrali ekskurziju na Dachsteingketscher, mogli su se uz ostalo pohvaliti i da su skijali na glečeru. Ekskurzija br. 3 za Salzburg, koju su izabrali H. Jakovac, A.Abramović i I. Rački, bila je posebno interesantna s kulturno-turističkog gledišta. Salzburg je glavni grad istoimene pokrajine (austrijska savezna država) 2 koja se prostire na 7154 km, ima 24 urbana okruga s oko 530 000 stanovnika. Sam grad blizu je granice s Njema čkom, a leži na rijeci Salzach i na sjevernoj je granici Alpa. S oko 150 000 stanovnika i drugi je po veličini grad uAustriji. Udaljen je oko 150 km od Münchena i oko 400 km od Zagreba. U okolici grada su rudnici soli, koji su iskorištavani do 1989. god. Od riječi salz (sol) dolazi i ime grada i pokrajine.To je vrlo stari grad kojega su u prošlosti nazivali i njemačkim Rimom, a današnji grad datira iz iz 16., 17. i 18. stoljeća kada počinje transformacija iz srednjevjekovnog u barokni. U gradu se godišnje održava preko 4000 kulturnih događanja, od čega je većina muzičkih, što znači da preko 7 mil. posjetitelja godišnje ima mogućnost velikog izbora. Salzburg festival je primjerice jedan od najznačajnijih muzičkih festivala na svijetu. Zaštićena stara gradska jezgra uvrštena je 1997. god. u UNESCO svjetsku kulturnu baštinu. U tom starom dijelu dominira barokna arhitektura: npr. Katedrala, tvrđava Hohensalzburg na brežuljku, dominatni i najveći dvorac u Europi, koji je i zaštitni znak grada, groblje St. Peter, Benediktinski manastir, Mozartova rodna kuća (obitelj Mozart tu je živjela od 1747–1773. god.) i trg, Mozartova palača glazbe, Univerzitetska crk va i dr. Izvan starog dijela grada najznačajnije su: dvorac (palača) Mirabell, groblje St. Sebastijan, Hellbrunn s parkovima i dvorcem i Rezidenz, bivše službeno sjedište austrijskih nadbiskupa. U Salburzgu je rođen i rastao Wolfang Amadeus Mozart, gdje i radio kao nadbiskup od 1769. do 1781. god.Tu se rodio i Joseph Mohr koji je zajedno s Franzom Gruberom komponirao i napisao tekst za u cijelom svijetu poznatu Tihu noć (Silent Night). Herbert von Karajan poznati dirigent rođen je također u Salzburgu, gdje i naravno uz mnoge svjetske palače glazbe, dirigirao i u rodnom gradu (umro 1989. i po kopan u susjednom mjestu Anif). Stefan Zweig, poznati austrijski književnik, tu je živio i radio 15 godina. Od poznatijih sportaša tu je rođen Roland Ratzenberg vozač Formule 1, koji je nažalost 1994. god. poginuo na Grand Prix San Marino. Cijela pokrajina gospodarski je vrlo jaka. Prihodi od ljetnjeg i zimskog turizma su tek manji dio, jer uz poljoprivredu i šumarstvo tu je snažna inustrijska proizvodnja. Primjerice u Radstatu, jednom od spomenutih 24 urbana okruga je svjetski poznata tvor nica skija Atomic. Kada govorimo o skijalištima, u pro midžbenom materijalu, samo u tom dijelu Austrije nalazimo ih čak 50 (npr. poznati Flachau, Kaprun, Katschberg, Obertauern, Zell am See i dr.). Poslije završetka programa ekskurzija, u utorak u večernjim satima održano je svečano službeno otvaranje 42. EFNS, uz defile ekipa, pozdravne govore organizatora i vatromet. U srijedu, trećeg dana susreta na programu je bio službeni trening, upoznavanje natjecateljskih staza, probno gađanje i poslijepodnevni sastanak vođa ekipa. Četvrtak je bio natjecateljski dan (prijepodne klasičnim stilom, žene 5 km, muškarci 10 km,s gađanjem – 5 me- taka na udaljenosti od 50 m, a poslije podne slobodnim stilom). Zadnji natjecatelj koji je startao imao je startni broj 1114, što govori o velikom broju sudionika, s time |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 97 <-- 97 --> PDF |
Hrvatska ekipa prema abecednom redoslijedu dolazi na stadion na svečano otvaranje da tu treba dodati i one članove ekipa u pratnji, pa se broj ka penje na oko 1500. Istu večer proglašeni su rezultati prvoga dana natjecanja, gdje su se naša natjecateljka i dva natjecatelja našli na na bini (iz svake kategorije nagrađivano je 6 prvoplasiranih). Od programa treba još spomenuti tri Okrugla stola na stručne teme, održana tijekom tjedna u večernjim satima. U petak su nastupale štafete uz impresivan start – 116 muških štafeta (4 x 10 km) i 40 ženskih (3 x 5 km). Poslijepodne održan je redoviti godišnji sastanak predstavnika EFNS iz 22 države-članice (H. Jakovac iz Hr vatske), gdje se raspravljalo o godišnjem radu i finan cij skom poslovanju, o upravo završenom ovogodišnjem programu ekskurzija, natjecanja i dr., a u okviru dnevnog reda uz Švedsku, domaćina 2011., Njemačku, do- ma ćina 2012., predstavili smo i Hrvatsku kao domaćina 45.EFNS 2013. god. Sastanku s hrvatske strane nazočili su i J. Dundović i O.Vlainić, koji je kao i svih prethodnih dana pratio događanja fotoaparatom, stvarajući dobru pomoćnu podlogu za našu organizaciju 45. EFNS 2013. god. Drago nam je da su se hrvatskoj ekipi na EFNS-u, upravo na svečanom otvaranju ovoga 42. susreta europskih šumara, pridružili članovi Uprave Hrvatskih šuma d.o.o., kolege šumari Božidar Lon- gin i Damir Felak, koji su prateći natjecanja i druga događanja u okviru programa, vjerujemo stekli saznanja o važnosti sudjelovanja hrvatskih šumara na ovim skupovima. Očekujemo, kako će oni prenoseći viđeno ostalim članovima Uprave, potvrditi opravdanost prihvaćanja Hrvatski šuma d.o.o. glavnim nositeljem projekta Hrvatske kao domaćina 45. EFNS 2013. godine, kojemu je pokrovitelj VladaRH. H.Jakovac predstavlju Hrvatsku kao domaćina 45. EFNS Kao i u prethodnih 12 godina sudjelovanja na EFNS-u, i ove godine rezultati natjecanja hrvatske ekipe su skromno rečeno vrlo dobri. Navest ćemo najbolje: Ivana Mihelčić osvojila je u svojoj starosnoj kategoriji (21–30 god.) klasičnim stilomsrebrnu medalju. U starosnoj kategoriji 31–40 god. Ana Crnković bila 8., Silvana Skender 13.,Andreja Marincel-Ribić 24; Tijana Grgurić (41–50) 17., a Marija Gubić (51–60) je osvojila 10. mjesto. Kod muškaraca ističemo rezultate: klasičnim stilom 5. mjesto AlenaAbramovića (31–40 god.),7. mjesto Denisa Kauzlarića (21–30 god.) i10. mjestoFranje Jakovca u najbrojnijoj staros noj kategoriji 41–50 god. (142 natjeca telja), a slobodnim stilom 4. mjesto Mladena Šporera, kojemu je u zadnji čas izmakla brončana medalja. No, i ostali su imali dobre rezultate unutar prve polovice natjecatelja odnosne staro- Start 116 muških štafeta sne kategorije. Glede rezultata šta |
| ŠUMARSKI LIST 3-4/2010 str. 98 <-- 98 --> PDF |
Naši najuspješniji, nakon proglašenja rezultata, slijeva:AlenAbra- mović, Ivana Mihelčić i Mladen Šporer Start muških najecatelja slobodnim stilom (startalo je skupno 20tak natjecatelja u 15 grupa, lijevo Blažimir Crnković br. 1095) feta, ženska štafeta Hrvatska I (I. Mihelčić, S. Skender, A.Crnković) osvojila jevrlo dobro 12., a Hrvatska II 36.mjesto, dok je muška štafeta Hrvatska I (A.Abramović, D. Kauzlarić, M. Šporer, B. Crnković) zbog greške u trećoj izmjeni nažalost diskvalificirana (do tada je držala 6. mjesto), a Hrvatska II (I. Rački, F. Jakovac, A. Crnković, N.Vukonić) osvojila vrlo dobro 38. mjesto. Na kraju ovog 42. EFNS susreta europskih šumara, u večernjim satima ispod osvijetljene skijaške skakaonice slijedilo je proglašenje rezultata toga dana, uz skokove gostiju skakača i vatromet, skidanje zastave EFNS-a i predaja šveđanima, domaćinima 43. EFNS-a te druženje uz glazbu u obližnjem ugostiteljskom objektu. H.Jakovac i J. Dundović (Foto: O.Vlainić) Zajednički snimak najboljih nakon proglašenja rezultata, slijeva Rudi Kynast, predsjednik EFNS, Ivana Mihelčić (srebrna medalja) i dr. ZAPISNIK 1. sjednice Upravnog i Nadzornog odbora HŠD-a, održane 31. ožujka 2010. god. u Lovačkom domu UŠPDelnice Nazočni: izv. prof. dr. sc. Igor Anić, Tibor Balint, dipl. ing., Stjepan Blažičević, dipl. ing., mr. spec. Mandica Dasović, mr. sc. Josip Dundović, mr. sc. Zoran Đurđević, prof. dr. sc. Milan Glavaš, prof. dr. sc. Ivica Grbac, Dubravko Hodak, dipl. ing, Hranislav Jakovac, dipl. ing., mr. sc. Petar Jurjević, Čedo Križmanić, dipl. ing., mr. sc. Josip Malnar, akademik Slavko Matić, Vlatko Petrović, dipl. ing., Dragomir Pfeifer, dipl. ing., prof. dr. sc. Branimir Prpić, Branko Trifunović, dipl. ing, OliverVlainić, dipl. ing., Ilija Gregorović, dipl. ing., dr. sc.VladoTopić, Josip Maradin, dipl. ing., Damir Delač, dipl. ing., Biserka Marković, dipl. oec. Ispričani: Davor Beljan, dipl. ing., dr. sc. Miroslav Benko, Davor Butorac, dipl. ing., izv. prof. dr. sc. Josip Margaletić, Emilija Seidl, dipl. ing., Krunoslav Szabo, dipl. ing., Biserka Šavor, dipl. ing., izv. prof. dr. sc. Ivica Tikvić, Dražen Štrković, dipl. ing., Zdravko Vukelić, dipl. ing. Predsjednik HŠD-a mr. Jurjević pozdravio je sve na zočne, a posebno domaćina voditelja UŠP Delnice RobertaAbramovića, dipl. ing. Nakon pozdravnih riječi domaćina predsjednik Jurjević je utvrdio kvorum i jednoglasno je usvojen ovaj Dnevni red: 1. Ovjerovljenje Zapisnika 3. sjednice Upravnog odbora HŠD-a. (Zapisnik je objavljen u ŠL 11–12/2009.) 2. Obavijesti 3. Aktualna problematika 4. Prihvaćanje izvješća o radu i poslovanju HŠD-a u 2009. god. |