DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 104 <-- 104 --> PDF |
L’ ITALIA FORESTALE E MONTANA (časopis o ekonomskim i tehničkim odnosima-izdanje Akademije šumarskih znanosti – Firenze) Iz broja 1 siječanj-veljača 2010. godine izdvajamo: Grupa autora:Gospodarenje prirodnim i polu pri rodnim površinama uz tok rijeke Arno Zaštita vlažnih područja, koja se na međunarodnoj razini smatraju najbogatijim i biološki najraznolikijim sta ništem biljnog i životinjskog svijeta, postala je neupitna primarna zadaća. Mnoge zemlje potpisale su me đunarodne dogovore i konvencije za očuvanje tih zona, s istom važnošću kojom se zaštićuju razna kultur na nasljeđa. Obalna područja su zemljani sustavi redovito pod utje cajem vode iz riječnog toka. Oni imaju važnu ekološko- prostornu ulogu, jer tvore prijelaz vodnog područja prema kopnenom. Obalna područja doprinose izgledu okružja, te stvaraju povoljne uvjete za odmor i rekreaciju. To su područja koja obilježavaju snažni energetski režimi, heterogenost staništa i multidimenzionalni ekološki procesi.Iz toga proizlazi da su ta područja, a posebice njihova biološka komponenta, objekt posebne brige pažljivog planiranja održivog gospodarenja. Posebna važnost ovih sustava je kapacitet utjecaja na kvalitetu vode filtriranjem krutih tvari i ostalih zagađivača raznog porijekla.Radi planiranja gospodarenja obalnim područjima s različitim karakteristikama vegetacije i pod utjecajem mnogih čimbenika, treba uzeti u obzir kompleksnost toga sustava. Iz tih razloga gospodarenje obalnom šumskom vegetacijom treba biti oprezno. Po postojećim regionalnim propisima specifično gospodarenje pri mjenjuje se na pojasu od 10 m obale rijeke, jezera bara i laguna. U provinciji Firenca, gospodarenje obalom rijeke Arno zasniva se na osiguranju sigurnog protoka vode, s intenzivnom sječom vegetacije radi izravnanja toka, te uklanjanje otoka i pješčanih nakupina. Za regionalnu administraciju često je problem odrediti pojas koji pripa da vodenom toku, te planiranje adekvatnog gospodare nja koje bi jamčilo održivu ekologiju i očuvalo vrijednost tog specifičnog ekosustava. Provincija Firenca u suradnji sa Sveučilištem Firen ce i Odjelom za ekonomiju, inženjerstvo i poljoprivredno- šumarsku znanost, predložili su metodologiju za gospodarenje ovim područjima, koji bi trebao u budućnosti ostati Park rijekeArno. Dužina tog parka iznosila bi 61 km duž rijeke, s vrlo različitim obilježjima. Teritorij Parka dijeli se na Zonu Ai Zonu B. ZonaA (22 %) je državno vlasništvo, a Zona B (78 %) privatno vlasništvo. ZonomA gospodari provincija Firence i pred ložene mjere gospodarenja odnose se na to područje. Zbog kvalitetnog obilježavanja uporabe tla i šum skih zajednica uz tok rijekeArno, načinjene su mape u omje ru 1:100000 sa specifičnom nomenklaturom tipo va šume i uporabe tla. Označeno je 6 kategorija podijeljenih na više dijelova, od kojih 9 ima šumsko obilježje. Kartografski radovi zasnivaju se na fotointerpretaciji (GIS-digitalne fotografije u boji) učinjenoj 2000. godine. Podaci su obrađeni i provjereni pomoću GPS-a. Konačni kartografski elaborat je napravljen u omjeru 1:1000. Unutar jednog prostranog i raznolikog područja sa šumskom vegetacijom postavljeno je 7 pokusnih ploha ukupne površine 33,71 ha ili 3,5 % zone proučavanja, na kojima su izvršene sve dendrometrijske izmjere. Za svaku plohu dan je opis vegetacije i ostale karakteristike. Zbog određivanja prostorne vrijednosti izabrana su 4 tematska indeksa: –indeks “riječne funkcionalnosti” za ekološko pejzaž nuvrijednost, –indeks “ornitološke vrijednosti” za ekološko faunističku vrijednost, –indeks “rekreativne i socijalne funkcionalnosti”, zbog socijalne rekreativne vrijednosti i –indeks “hidraulične” vrijednosti za zahtjeve i propise vodnog gospodarstva. Ustanovljenje indeksa obavljeno je za obje obale na 31 dionici dužine oko 2 km svaka. Prioritet se uvijek daje zahtjevima sigurnosti i zaš ti te toka, a zatim svim ostalim čimbenicima. Na obalnim područjima nalazi se razna šumska vegetacija, a najvi še zastupljene vrste su: bijela topola, crna topola, bag rem, razne vrbe i obična borovica. U zaključcima članka predviđeni su uzgojni zahvati za šumsku vegetaciju uz tok rijekeArno: –za hidrofilne vrste: eliminacija mrtvih i srušenih stabala koja mogu biti smetnja protoku vode, prore da panjača smanjenjem broja izbojaka iz panja, očuvanje velikih stabala dovoljno udaljenih od korita rijeke i zaštita jezgra obnove na mjestima gdje je ona reducirana, –za bagrem: zadržavati stabla u zasjeni, prstenovanje stabala ili visoka sječa na panju, –za površine obrasle hrastovima, ostalim listačama i četinjačama: preborna sječa radi osiguranja prirodnog pomlađivanja. S obzirom na važnost ovih oaza biološke raznolikosti, ali istodobno zbog velike ranjivosti radi blizine urba nih područja, ova metodologija na transparentan na čin daje smjernice za održivo gospodarenje ovim ekosustavima. |