DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 106     <-- 106 -->        PDF

Ova sredstva odobrena su za trogodišnje razdoblje
(2005–2007).


Od ukupno odobrenih sredstava od 3,38 milijuna €,
iskorišteno je 2,41 miljun ili 71,44 %. Nisu realizirani
programi energetskog razvoja i certifikacija šuma.


Osim ovih sredstava na osnovi regionalnog zakona
od 1.siječnja 2001. g. odobreno je 1,5 milijuna € za
sljedeće zahvate:


–konverzija starih panjača crnike u visoki uzgoj,
–ekološki razvoj i uzgojni zahvati u obalnom području,

–uređivački radovi u obalnom području i
–izrada protupožarnih pruga.
Ivna Bućan,prof.


PRIKAZ KNJIGE “BIBLIJSKI VRT


Krajem 2009. godine iz tiska je izašla knjiga profesorice
IvneBućan,“Biblijski vrt svetišta Gospe Stomorije”.
Autorica nam je poznata kao umirovljena


Korištenje ovih sredstava je u potpunosti zakazalo,
tako da je ostao neiskorišten 1 milijun € ili 65 %.


Na temelju statističkih podataka (ISTAT, 2001) u
proteklom razdoblju je za sektor šumarstva u Laziju
odobreno 252 €/ha ili za ukupnu površinu od 261443 ha
šuma iznos od 65 milijuna €, od čega je realizirano
svega 40 milijuna € (61 %) ili 153 €/ha.


Lošu koordinaciju, koja je rezultirala slabim korištenjem
odobrenih sredstava u razdoblju od 2000–2006.
godine autori vide u birokratskoj sporosti, koja je uzrokovala
kašnjenje radova, smanjivši tako raspoloživo vrijeme
za njihovu realizaciju.


Frane Grospić


SVETIŠTA GOSPE STOMORIJE”


škol skih vrtova Republike Hrvatske. Autorica je knjige
Školski botanički vrt i više drugih publikacija. Za svoj
rad dobila je brojne nagrade i priznanja.


profesorica biologije u Osnovnoj školi “Ostrog” u
Kaštel Lukšiću, gdje je utemeljila i vodila prvi Školski
botanički vrt u Hrvatskoj, jedan od najbogatijih mediteranskih
vrtova na našoj obali. Godine 1991. utemeljila
je i dugo vodila ekološku udrugu Lijepa naša
Kaštela. Od 1995. godine savjetnica je i prva predsjednica
Prosudbenog povjerenstva za izbor najljepših


Slika 2. Papina maslina


Biblijski vrt svetišta Gospe Stomorije utemeljen je


27.rujna 1998. godine u čast dolaska pape Ivana Pavla
II u Hrvatsku, a idejna začetnica toga vrta također je gospođa
Ivna Bućan.Vrt se nalazi u Kaštelanskom polju,
u podnožju Kozjaka, adonjegasedolazimakadamskim
putomkojivodiodmagistralnecesteuKaštelNovom.
U knjizi autorica detaljno, na 245 stranica govori o nastanku
vrta, značajkama prirodnog okruženja vrta, Bibliji
i biblijskim biljkama, svetištu Gospe Stomorije,
kao i brojnim sadržajima u vrtu. Knjiga je podijeljena
na četiri dijela: Stazama i puteljcima po Biblijskom
vrtu, Biblijske biljke, Griža – vrt autohtone flore i vegetacije
Kozjaka i Ljetopis Udruge Biblijski vrt Stomorija
u riječi i slici (1998–2008).
U poglavlju Stazama i puteljcima po Biblijskom
vrtu autorica nas vodi kroz vrt, ukupne površine oko


2


12.000m. Na ulazu u svetište i Biblijski vrt nalazi se
Slika 1. Naslovnica knjige




ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 107     <-- 107 -->        PDF

Slika 3. Profesorica Ivna Bućan ispred crkvice Gospe Stomorije


Slika 4. Noina arka


ružičnjaku, 25 vrsta samoniklog i uzgajanog ljekovitog
i mirisavog bilja o kojemu govori Biblija, 20 vrsta drveća
i grmlja Svete zemlje, 9 biblijskih biljaka vlažnih
staništa, 5 trnastih biljaka kao simbola ljudskih teš ko ća,
nevolja i grijeha, te 9 vrsta biblijskog cvijeća. Osim
biblijskih biljaka u knjizi je prikazano i 14 vrsta biljaka
koje Biblija ne spominje, a česte su i omiljene u primor
skim vrtovima. Posebno su vrijedni i nadahnjujući
citati iz Biblije navedeni uz opise biljaka.


skulptura “Ključ svetog Petra”. U predvorju se nalazi
Pa pina maslina, koju je papa Ivan Pavao II blagoslovio
na Žnjanu, u listopadu 1998. godine, zatim kamen utemeljenja,
kamena scena, Noina arka i dr. Središnje mjesto
i najveća duhovna vrijednost cijeloga prostora je
svetište Gospe Stomorije s crkvicom iz XVIII stoljeća
(prvotna crkvica je bila iz XII stoljeća). U vrtu se kao
Božji znamen nalazi nepresušni izvor bistre, zdrave
vode, koju narod naziva Gospina ili sveta voda.U dijelu
vrta pod nazivom Gospina njiva nalazi se višeobjekata,
glavniputipomoćnestaze, odmorišta, vidikovacs
klupama, teelementikojisadržebiblijskemotivekao
štosu: putprocesije, križniput, središnjikriž, raskrižjei
dr. Južno od sklopa objekata nalazi se mali vinograd. On
je podignut kao spomenik težaku i lozi. U dvanaest redova
posađeno je isto toliko sorti vinove loze. Od toga
su autohtone kaštelanske sorte: crljenak kaštelanski
(koji je jednak sorti zinfandel koja je visoko cijenjena i
rasprostranjena u SAD-u, posebno u Kaliforniji), ninčuša,
glavinuša, jutun i babica. Posađene su i sorte koje
se smatraju najbližim srodnicima crljenka: plavac mali,
dobričić, crljenak viški, rogoznička (babić), vranac, grk
i plavina. Na uskom, dugačkom predjelu zvanom Jidro
nalaze se biblijsko zvono, kameni stol, te megaliti hrvatskih
velikana koji su bili nadahnuti Biblijom (sveti Jeronim
Dalmatinac, Juraj Dalmatinac, Marko Marulić,
Bartol Kašić i Ivan Meštrović).


U drugom poglavlju opisane su i fotografijama prikazane
biblijske biljke.Tako je opisano 13 vrsta biblijskog
voća, 4 krušarice biblijskih vremena, 2 tekstilne
biljke, 9 drevnih biblijskih povrtnica, ruže u Gospinom


Slika 5. Umorne topole


Uz vinovu lozu stoji citat:


“Kao što mladica ne može sama od sebe,


ako ne ostane na trsu,


roditi roda, tako ni vi ako ne ostanete u meni”


(Iv 15,4)


Uz maslinu:


“... stabla ... rekoše maslini: Budi nam kraljem!


Odgovori im maslina: Zar da se svoga ulja


odreknem, što je na čast ljudima i bozima,


da bih vladala drugim drvećem!” (Suci 9,8-9)


Treće poglavlje, Griža – vrt autohtone flore i vegeta cije
Kozjaka, napisao je mr. sc. Mirko Ruščić.Gri ža
je stjenoviti, nepristupačni dio vrta obrastao gustom
makijom. U ovome poglavlju autor uz znanstveni pristup
opisuje i analizira biljno bogatstvo Kozjaka.




ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 108     <-- 108 -->        PDF

Na kraju knjige, u poglavlju Ljetopis Udruge Biblijski
vrt Stomorija (1998–2008) kronološki je, od ini ci jati
ve za osnivanje vrta, preko osnivanja Udruge i
početnih radova, pa sve do kraja 2008. godine prikazan
tijek radova u Biblijskom vrtu.Vidljivo je da je cijeli
projekt izuzetno dobro osmišljen i organiziran, uz dragovoljni
doprinos brojnih entuzijasta, umjetnika i struč njaka
koji su nam svojim radom i znanjem podarili ovaj


jedinstveni prostor. Zbogiznimnevrijednostiprirodnei
kulturnebaštineBiblijskivrtjeproglašenzaštićenim
značajnimkrajobrazom.


Nakladnici ove vrijedne knjige su Udruga Biblijski
vrt Stomorija, Kaštela, Grad Kaštela i Kršćanska sadaš njost
d.o.o., Zagreb.


Izv. prof. dr. sc. Marilena Idžojtić,
Ivana Mandić, dipl. ing. šum.


IZ POVIJESTI LOVSTVA
FROM THE HISTORY OF HUNTING
O STANJU LOVSTVA U HRVATSKOJ PRIJE 100 GODINA


Iz pisanja Lovačko-ribarskogVjesnika-organa Op ćeg
hrvatskog društva za gojenje lova i ribarsta u Zagre
buizdvajamo:


Devetnaesta godina izlaženja lista obilježena je kadrovskim
promjenama u “Društvu”. Miroslav grof
Kul mer je novoizabrani predsjednik “Društva”, koji je
jednoglasno izabran na XX redovitoj godišnjoj skupštini.
Rodoljub, dobrotvor, narodni zastupnik u Saboru,
veleposjednik i poduzetnik iz Šestina kraj Zagreba, izabran
je poslije smrti dotadašnjeg predsjednika grofa
Dioniza Draškovića. Na istoj je skupštini tajnik “Društva”
i urednik lista prof. Fran Žavel Kesterčanek je
nakon 18 godina uredništva, zbog poodmakle dobi
pod nio ostavku, a za novog urednika i tajnika “Društva”
izabran je prof. dr. Ervin Rossler.


Miroslav grof Kulmer, novoizabrani predsjednik društva


Od značajnih događanja važna je odluka “zemaljske
vlade”da nije u mogućnosti odobriti 21.000 kruna koliko
je “Društvo” tražilo za sudjelovanje hrvatskih lovaca na


1.međunarodnoj lovačkoj izložbi u Beču. (Na izložbi je
posebno zapažen Bosansko-hercegovački paviljon uređen
u orijentalnom stilu sa šest divnih diorama).
Naslovnica Lovačko-ribarskogVjesnika, iz 1910. godine


Opće Hrvatsko Društvo za gojenje lova i ribolova
činili su podupirući članovi, redoviti članovi 1. razreda
i članovi 2.razreda.Visoki pokrovitelj “Društva” bio je
nad vojvoda prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, čest
gost hrvatskih lovišta.


Lovačko RibolovniVjesnik izlazio je svaki mjesec,
a tiraža mu je bila 750 primjeraka. Poglavlja su bila;
članci, dopisi, listak, statistika lova, iz upravne prakse,
zakoni i naredbe, kinologija, ornitologija, ribarstvo,
knji ževnost i raznoliko. Ukupni broj stranica Vjesnika
za 1910. godinu iznosio je 144.Vjesnik sadrži mnogo
poučnih i zanimljivih sadržaja.