DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 110 <-- 110 --> PDF |
458 gavrana, 3594 vrane i svrake, 12 šojki, 9 čaplji, 7 gnjuraca, 22 rode i 69 drugih štetnika. Uz to postreljano je 407 domaćih pasa i 430 domaćih mačaka. Sveukupna lovina za 1909. godi nu iznosi 7857 korisnih i 6408 štetnih, ili ukupno 14265 komada. Tijekom godine bila su 103 lovna prekr šaja, a osuđeni su platili štetu od 7546 kruna. Zaplijenjeno je 146 pušaka i 61 komad drugog oružja”. Broj 4,mjesec travanj. Objavljeni su članci: –Nametnici psa, autor drAugust Langhoffer, prikazao je sve nametnike na psima koji uz narodna ime na imaju i njihove latinske nazive. –Obilje morskih darova – poučan članak o ribarstvu. –Markiranje ptica: ističu važnost markiranja ptica radi otkrivanja nerazjašnjenih pitanja o selidbi pti ca, te će ove godine s radom započeti “Hrvatska orni tološka centrala”, članak je napisao prof. dr. E. Roessler, upravitelj HOC. U rubrici “Dopisi” nalazi se izvještaj o lovu na šlju ke u gospoštiji Donji Miholjac, u kojem je sudjelovao od 15–18 ožujka nadvojvoda Franjo Ferdinand, pokrovi telj “Društva”. Ustrijeljeno je 95 šljuka, od čega nad voj voda 34. Imao je rijetku sreću da je jednim hicem ustrijelio dvije šljuke. U rubrici “Statistika lova” iznese ni su podaci o odstrelu divljači u Ugarskoj za 1908 go dinu (63 ugarske županije, Hrvatska i Slavonija). Na vodimo samo nekoliko podataka: 8396 jelena, 2482 lo patara, 22096 srna, 5638 divljih svinja, 976830 zečeva, 440 velikih i 277 malih tetrijeba, 177153 fazana, 823000 trčaka, 32518 šljuka, 190 medvjeda, 514 vuko va, 170.360 kom pasa i mačaka. Broj 5,za mjesec svibanj, dr.August Langhoffer napisao je poučan članak “Nametnici divljači.” Obradio je: zvjerad, zeca, srnu, jelena i divokozu, divlju svinju i ptice. U članku “Kune kao korisna divljač” pri kazana je mogućnost ostvarivanja koristi od kuna radi vrijednosti krzna. Ne radi se o nekom intenzivnom uzgoju, već o ostvarenju povoljnijih uvjeta za njihov život u predjelima gdje ne postoji interes za drugu divljač (tetrijebi, fazani i dr.). U lovovima na šljuke “u gospoštiji Našice preuzvišenog gospodina grofa dr.Teodora Pejacsevicha od 8–12 ožujka, odstrijeljeno je 416 šljuka, od čega je grof ustrijelio ravno 100 komada”. Zbog blage zime šljuke su se gnijezdile i kod nas, te je nađeno: 22. ožujka u Rječici kraj Karlovca gnijezdo sa 4 jaja, 4. travnja u Kamens kom kraj Karlovca također gnijezdo sa 4 jaja (Franjo Šmid). Broj 6,za mjesec lipanj, počinje člankom “O šumskim šljukama” autora P.Witmanna. On kaže: “to je naj zanimljivija pernata divljač naše domovine. Hrvatska i Slavonija smatraju se prolaznim putem ovih plemenitih dugokljunašica u proljeće i jesen”. Na vlastelinstvu Zelendvor i Opeka (vlasništvo gosp. grofa Bombellesa) odstrijeljeno je u razdoblju od 1872. do 1910. g. ukupno 2611 komada (prikaz je po godinama). Po autoru broj odstrijeljenih šljuka iz godine u godinu opada.Autor na vodi da je odstrel šljuka u odnosu na slavonske lovove neznatan.Autor J. Plančić napisao je vrlo interesantan članak “O načinu lova tibetskih naroda”. Radi se o lovu naYaka (tibetasko govedo) i antilope primitivnim puškama fitiljačama i zamkama. U ovom broju nalaze se i članci o “Morskom ribolovu”, “Svjetlucanju morskih bića” i “Ribarskom zakonu”. U poglavlju “Raznoliko” upozorava se na opasnost od plućne bolesti srna.Treba čuvati zdravu divljač od kontakata s lešinama i živim bolesnim životinjama. Le- ši ne treba zakopati i politi vitriolom, čime se unište ličin ke i jajašca crva. Broj 7,za mjesec srpanj, počinje člankom o “Prvoj me đunarodnoj lovačkoj izložbi u Beču”. Ta veličans t 2 ve na manifestacija održana je na 350.000 m, uvečer rasvijetljena sa “300 svijeća s 1800–2000 jakosti”. Nije nažalost moguće u ovom prostoru prikazati bogatstvo i ljepotu izložbenih prostora mnogih zemalja koje su izlagale razne predmete većinom za lovnu djelatnost. Lovci Hrvatske i Slavonije u sklopu “Društva” nisu iz lagali radi uskraćenih sredstava Zemaljske vlade, ali su mnogi lovci posjetili izložbu koristeći popuste na vla kovima, gdje je uz voznu kartu uručena i ulaznica za izložbu. U ovom broju nalazi se i članak “Dozvole za vrebanje u lovištima ogulinske imovne općine”, u ko jem Zlatko Turkalj, šumarski pristav, ne opravdava “Odluku” kraljevske županijske oblasti od 10. travnja, da se uskrati izdavanje predmetnih “Dozvola”, “jer stanje srneće divljači zadovoljava”. Kraljevska kotarska oblast u Vrbovskom raspisuje oglas za javnu usmenu dražbu zakupa lovišta u općinama: Vrbovsko, Ravnogora – Kom. Moravice, Ravna Gora, Severin na Kupi i Bosiljevo. Polog je 50 % isklič ne cijene (postoje i drugi uvjeti). Oglas je potpisao upra vitelj kotara Banjanin. Broj 8, za mjesec kolovoz, članak “Trofeji na lovačkoj izložbi”.Autor Rukavina pohvalio je ukupnu kvalitetu izloženih trofeja i posebno izdvojio: –rogovlje jelena je bez sumnje najljepše iz Ugarske, a posebno izdvaja rogovlje kneza Montenuovo teži ne 13 kg, a najljepša kolekcija je nadvojvode Frid rika, –rogovlje šarenjaka (lanjca ili lopatara) svakako je najljepša u kolekciji vitezaWessely-a iz Češke, jer je u velikoj konkurenciji odnijelo pobjedu, –rogovlje lososa izložila je samo Norveška i Švedska, koje je prekrasno, ali je začudo švedsko još ljep še, –rogovlje srnjaka, prevladava srednje kvalitetan materijal. Zapažena je kolekcija majora Laske u bosanskom paviljonu, ali se u švedskom paviljonu nalazi najkapitalnije rogovlje cijele Europe. Ruže su u opse gu do 21cm, debla 14cm, a visina veća od 30 cm, –rogovi divokoze – najljepše primjerke izložio je ba run Haerdtl, ali je bilo dobrih primjeraka iz Kranj ske, Istre,Tirola, Bosne i Erdelja, –rogovi muflona i kozoroga – prekrasne rogove posje |