DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 111 <-- 111 --> PDF |
duje vitezWessely, rogovi kozoroga (već vrlo rijet ke divljači) nalaze se samo u talijanskom paviljonu, –trofeji divljih svinja i zvjeradi – nalaze se u velikom broju. Zapaženi su medvjed iz Bosne, ali ruski medvjed grofa Potockog je pravi gorostas, –najveći trofeji divljih svinja su iz Ugarske, Galicije, Bukovine, –izloženi su i trofeji divljih mačaka i risova, kao i mno gi preparati ptica grabilica, tetrijeba i raznih moč varica, koji su ukrašavali izložbeni prostor. U Njemačkom paviljonu nalazi se lepeza od 5000 šljukinih peraca, a gosp. Polony izložio je “tablo” od 1500 šlju kinih peraca, sakupljenih od svog godišnjeg ulova. U ovom broju nalazi se odgovor Drag. Matizovića kraljevskog šumarskog nadzornika na članak Z.Turkalja iz prošlog broja, upozoravajući na loše stanje u gos po darenju s divljači. Po njemu srne su “decimirane”. Broj 9,za mjesec rujan, još jedan članak govori o iz ložbi u Beču, u kojemu je autor izrazio svoje dojmo ve s ove velike manifestacije. U novom odgovoru na polemiku Matizović-Turkalj, potonji odgovara da ogulinski kraj nije sličan slavonskim lovištima i da se tamo “nikada neće štrkljati srne po pašnjacima”. Po statistič kim iskazima ne smije se zaključivati loše stanje, jer lovo zakupnici svjesno iskazuju manji odstrjel radi utjecaja na zakupninu. genna u Njemačkoj pronašao zvjerokradicu 3 dana nakon što je ustrijelio jelena. Doveden na mjesto gdje je jelen “rasčinjen”, pas je unatoč kiši slijedio trag do dvorišta nekog stolara i pronašao meso jelena, a poslije i sudionike krivolova. Ovi psi u Bavarskoj imaju sve veću primjenu. Broj 11,za mjesec studeni, članak “Jegulja” otkriva tajne života ove ribe, ali još nema saznanja da se mrijeste u Sargaškom moru. U članku “Lovne remize” autor Julio Boenel ističe važnost remiza za uzgoj divljači i upo zorava na opasnost od pretjeranog krčenja šikara i me lioracijemočvara. Josip Zimermann piše o lovnim prilikama oko do nje Orljave, te opisuje sve vrste divljači koje tu obitava ju. Opće stanje lova kako kaže vrlo je loše, što je rezultat nemara lovozakupnika. Članak “Lov na medvjeda u području kralj. Šumarije Ogulinske 1898” opisao je Carmelo pl. Zajc. Nakon detaljnog opisa života medvjeda opisan je lov na medvjede Leopolda Salvadora u predjelu Čarapine drage, dva sata vožnje zaprežnim kolima od Gomirja prema Jasenku. U opasnom lovu pred brlogom nadvojvoda je sigurnim hicem ustrijelio medvjedicu tešku 112 kg. Bila je mršava, jer je imala 4 medvjedića koji su poslije umjetno othranjeni i završili u zvjerinjaku Schoenbruna. U rubrici Statistika lova, izneseni su podaci odstrela u Hrvatskoj i Slavoniji za 1909. godinu.Autor sumnja u točnost podataka, koji često proizlaze iz nepoznavanja vrsta (vrste orlova, sokolova, vrana, močvarica i dr.). Tako je 1909. g. ustrijeljeno 165064 komada “korisne divljači” i 326692 komada “štetne divljači”, od čega na pse i mačke skitnice otpada 22170. Broj 12,za mjesec prosinac – nalazi se završetak član ka o lovu na medvjede koji smo već opisali, zatim nastavak polemike Turkalj-Matizović u kojoj je teško ustanoviti tko je u pravu. U ribarskom dijelu “Vjesnika” nalazi se opširan nastavak članka o jegulji, autora Naslovnica Lovačko-ribarskogVjesnika, broj 9. iz 1910. godine Broj 10,za mjesec listopad, Carmelo pl. Zajc izvijes tio je o 2. međunarodnom lovačkom kongresu u Beču (5–7. rujna). Kongres je održan u tri sekcije na kojima je održano ukupno 15 referata s prijedlozima i rezolucija ma. Na Kongresu je sudjelovalo preko 1000 sudionika iz svih europskih zemalja. Održan je “Peti međunarodni ornitološki kongres” u Ber linu (4. lipnja), na kojemu je pokrenuta akcija “o zaš titi pojedinih vrsta ptica i smanjenja proganjanja štet nihptica”. U poglavlju “kinologija” – zapisano je da je redarstve ni pas “Zeus” vlasništvo činovnika Lorberga iz Gottin dr. Langhoffera. Hrvatsko društvo za za štitu životinja održalo je sjednicu pod predsjedavanjem kr. žup. veterinara Franje Lisaka, u spomen na 25 godina poslovanja. Pokrenuta je akcija postavljanja hranilica u gradske parkove te izdavanje “Spomenspisa”, koji će sadržavati pripovijesti iz života životinja. M. Kramarić javlja da je učitelj Dvoršak iz Širokog polja 27. rujna ustrijelio šljuku i da ih ima već dosta. Jasno da nije moguće objaviti sve podatke i zanimljivosti iz Lovačkog i RibarskogVjesnika prije 100 go- di na, ali će ipak naši čitatelji steći bar mali uvid u stanje lova u Hrvatskoj prije 100 godina, koje je bilo dosta različito od današnjeg. Frane Grospić |