DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 114 <-- 114 --> PDF |
Držeći se takvih uvjerenja i ustaljenog i dugi niz godina afirmiranog načina rada, HŠD je tijekom protekle četiri godine, odnosno od zadnje izborne skupštine održane 2006. godine, provodilo svoju aktivnost. Reagirali smo na sve pojave i promjene koje su se tijekom vremena javljale, a koje su posredno ili neposredno bile povezane sa šumama i šumarstvom, na način da smo okupljali struku, konzultirali stručnjake, davali mišljenja, po potrebi i protestirali, ali i podržavali i javno iznosili stavove o pojavama koje su mogle imati pozivan ili negativan utjecaj na struku. Sve te aktivnosti možemo ukratko svrstati u nekoliko grupa: stručne i zakonodavne aktivnosti vezane za zaštitu i afirmiranje šumarske struke, izdavačka djelatnost koja je predstavljena tiskanjem znanstvenog, stručnog i društvenog glasila “Šumarski list”, tiskanje knjiga s održanih simpozija, monografija i ostalih tiskovnih materijala neophodnih za funkcioniranje šumarske struke, znanstvene i stručne aktivnosti predstavljene radom na okupljanju šumarskih znanstvenika i organiziranja znanstvenih sim pozija i savjetovanja o aktualnim problemima šumarstva i zaštite okoliša, te podrška rada Akademiji šumarskih znanosti, kao njenog osnivača, rad na održavanju Šumarskog doma u kojemu je 1898. započela i radom šumarskaAkademija Sveučilišta u Zagrebu, nastavio Šumarski fakultet, a danas se u njemu obavljaju sve aktivnosti Društva,Akademije šumarskih znanosti i Direkcije HŠ d.o.o. Kao jedno od bitnih pitanja o kojem smo raspravljali i o kojemu imamo jasne stavove svakako je pitanje plaćanja naknade za korištenje OKF šuma, čije je ukidanje ili smanjenje i danas aktualno kao jedna od antirecesijskih mjera. Respektirajući stanje u kojemu se nalazimo i svjesni činjenice da se svi segmenti društva moraju ponašati sukladno situaciji, moramo reći da bi ukidanje ili smanjenje naknade za korištenje OKF šuma za cijelo šumarstvo, a posebice za šume na kršu, imalo teške i nesagledive posljedice.Treba podsjetiti da su u svrhu očuvanja, bolje reći spašavanja šuma na području krša, ekonomski i šumarski stručnjaci na temelju potreba utvrđenih Programima gospodarenja šumama na kršu, došli do spoznaje da bi plaćanje naknade za korištenje općekorisnih funkcija svih subjekata koji na teritoriju RH obavljaju privrednu djelatnost, osim Poduzeća za šume i pravnih osoba koji gospodare šumama, u visini 0,07 % od ukupnog prihoda bilo dostatno za gospodarenje šumama na kršu i sanaciju šuma ugroženih propadanjem. Taj prijedlog je prihvaćen i kao takav definiran Zakonom o šumama 1990. godine, ali i novim Zakonom o šumama 2005. godine. Provođenjem ove zakonske odredbe, odnosno osiguranjem sredstava za gospodarenje šumama, ponajprije šumama na kršu, učinjen je značajan iskorak u hrvatskom šumarstvu. Racionalno koristeći ova financijska sredstva, gospodarenje šumama na kršu podignuto je na znatno višu razinu, što je posebno vidljivo u provođenju pre ventivnih mjera zaštite šuma od požara koja uz sve bolje organizirano i tehnički opremljenije vatrogastvo, opožarene šumske površine i štete od požara svodi na prihvatljivu razinu. U proteklih 17 godina koliko je na snazi ova zakonska odredba u šumama RH, uz ostale radove, izgrađeno je preko 3500 km protupožarnih prosjeka s elementima šumskog puta. Iz ovih sredstava stalno se vrši sanacija opožarenih površina, pošumljavaju se nove površine, uređuju se šume, razminiravaju se minirane šumske površine i privode svrsi te provode sve Programima gospodarenja propisane mjere. Iz ove naknade financira se i gospodarenje privatnim šumama putem Šumarske savjetodavne službe, vatrogasne zajednice na području krša (preko 20 milijuna kuna), a preko 100 milijuna kuna ulaže se u razminiravanje. Sve to ne bi se moglo raditi da se Zakonom nije utvr dio ovakav način financiranja. Uz ostalo, i zbog toga što Hrvatske šume Hrvatskoj vodoprivredi na ime vodnog doprinosa uplaćuju preko 20 milijuna godišnje, a isto tako i lokalnoj samoupravi šumski doprinos od 50 milijuna kuna. Ako svemu ovome dodamo i sve veća potrebna ulaganja u sanaciju šuma ugroženih propadanjem, posebno jelovih i hrastovih šuma, onda je jasno kakve bi teške posljedice po gospodarenje šumama proizašle ukidanjem ove naknade. Posebno teško stanje, gotovo beizlazno, nastalo bi za šume na kršu (a to je 1 milijun ha) u kojima bi gospodarenje praktično stalo, ukoliko se ne bi definirao neki novi način financiranja (proračun RH, lokalna uprava i samouprava ili nešto treće). Zato ovom prilikom dajemo punu podršku, pa i priznanje poslovodstvu HŠ d.o.o., Ministarstvu regionalnog razvitka, šumarstva i vodnog gospodarstva, našim predstavnicima u državnim organima u njihovoj, makar za sada uspješnoj aktivnosti na očuvanju ove zakonske odredbe, iako će ona biti manja (prijedlog je 0.0525 %). Treba biti realan i priznati da je s obzirom na sadašnje okolnosti i takav iznos zadovoljavajući. Ovo tim više, kada se zna, da je ova naknada ili parafiskalni namet kako je zovu, bio trn u oku mnogim utjecajnim gospodarskim i političkim čimbenicima. Na korisnicima ovih sredstava je da potpunom racionalnošću i povećanom transparentnošću dokažu neupitnost ovog izdvajanja. Drugo ne manje važno pitanje koje je zaokupljalo našu pozornost, svakako je rasprava o nacionalnoj ekološkoj mreži koja će biti uključena u ekološku mrežu Europske unije NATURA 2000. Ekološka mreža je sustav područja važnih za očuvanje ugroženih vrsta i staništa. NATURA2000. obuhvaća područja važna za očuvanje vrsta i staništa ugroženih na europskoj razini i zaštićenih temeljem Direktive o pticama i Direktive o staništima, dok nacionalna ekološka mreža dodatno sagledava važnost za vrste i staništa koja su ugrožena na nacionalnoj razini. |