DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 115 <-- 115 --> PDF |
Prijedlog Ekološke mreže za RH izradili su znanstvenici Šumarskog fakulteta u Zagrebu na čelu s prof. dr. JosomVukelićem. Ukupno je predložen 241 lokalitet površine 41666 ili 2,5% šuma u Republici Hrvatskoj. Od toga je 26 lokaliteta s 3 730 ha u nacionalnim parkovima, 73 lokaliteta na 9003 ha u ostalim zaštićenim objeketima kojima se gospodari, dok su 142 lokaliteta na površini od 28933 ha u gospodarskim šumama. Njihov odabir temeljio se na određenim kriterijima, ponajprije na stupnju prirodnosti staništa i očuvanosti sastojina, autohtonom i cjelovitom flornom sastavu, prirodno obnovljenim sastojinama, rasporedu dobnih struktura, tipičnim ekološkim činjenicama presudnim za razvoj i rasprostranjenost određenih šumskih sastojina. Zbog reprezentativnosti predloženih lokaliteta kao i zbog činjenice da je to svega 2,5 % šuma RH koje će biti zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, ocjenjujemo ovaj prijedlog prihvatljivim i na takvom treba ustrajati, iako znamo da će to biti teško, jer su zahtjevi daleko veći. Dizali smo glas, i onda kada smo, čast izuzecima koji su nas podržali, bili usamljeni, o izgradnji Kanala Dunav-Sava. Hrvatsko šumarsko društvo imalo je nedvosmislene stavove još od vremena kada se o ovom vodotehničkom objektu samo nagađalo. Svoje stavove, i to jednoglasno, donijeli smo na 110. skupštini i jasno ih potvrdili na 111. skupštini. Njima smo izrazili naše neslaganje s takvim zahvatom u ovaj prostor, ponajprije zbog velike vjerojatnosti negativnog utjecaja za šume Spačvanskog bazena, ali i zbog donošenja odluke o gradnji na temelju nedovoljno dugog razdoblja motrenja razine podzemnih voda, koje su uvjet opstanka ovih šuma. U obliku otvorenog pisma upoznali smo najviše Državne organe, predsjednika Države, predsjednika Sabora Republike Hrvatske, predsjednikaVlade RH, resorna ministarstva,Akademiju šumarskih znanosti, Šumarski fakultet, Šumarski institut, Direkciju Hrvatskih šuma d.o.o., Uprave šuma podružni ce, ogranke Hrvatskog šumarskog društva i tiskovne medije s područja Slavonije.Treba se nadati da će i oni koji naše stavove ne prihvaćaju, shvatiti dobronamjernost, obzirnost i stručnu utemeljenost prijedloga koje iznosimo i da će ih najozbiljnije razmotriti i uzeti ih u obzir prije donošenja konkretnih odluka. Jasno smo iskazivali nezadovoljstvo nekim rješenji ma u donesenim Zakonskim i podzakonskim propisima. Naime, ako i možemo razumjeti mogućnosti korištenja neobraslog šumskog zemljišta za podizanje višegodišnjih nasada, ne možemo prihvatiti odredbu Zakona o šu- mama da se za iste namjene koristi i makija, a moramo znati i ponavljati: makija je šuma. Ovo tim više, kada znamo da se upravo na područjima gdje je najviše potražnje za šumskim zemljištima, nalazi na tisuće, pa i stotine tisuća neobraslog, zapuštenog poljoprivrednog zemljišta, na kojemu svih ovih godinanastaje preko 50% šumskih požara i s te osnove trajna su opasnost za okolne šume. Sadašnje naknade za šume i šumska zemljišta, kako za služnosti, tako i za izdvajanje, a koje su u najvećem broju slučajeva definirane podzakonskim aktom, više su na razini simbolike nego realne naknade i ne omogućavaju podizanje novih šuma niti u približnoj površini šuma koje su prenamijenjene. Primjera radi, naknada za pravo građenja golf igrališta, poduzetničkih zona, odlagališta komunalnog otpada i drugih infrastrukturnih ob 2 jekata iznosi 1 000 kn/ha ili 10 lipa po m, a trošak podizanja nove šume prema normativima HŠ d.o.o. kreće se od 30 000 do 100 000 kn po hektaru. Isto tako teško je prihvatiti činjenicu da se za višegodišnje nasade osniva služnost i na površinama obraslim šumom (makija i sl.) kada istovremeno u Republici Hrvatskoj postoji, prema nekim procjenama, 1 milijun ha poljoprivrednog zemljišta još neprivedenog svrsi, i koje je kako je već rečeno, mjesto nastanka i širenja šumskih požara, najveće opasnosti za naše šume. Svjesni smo da su u proteklom razdoblju, zbog raznih okolnosti, u površine državnih šuma i šumskih zemljišta ušla i bivša poljoprivredna zemljišta, danas većinom sukcesijom šumom obrasla zemljišta. Novom kategorizacijom potrebno je šume i šumska zemljišta ponovo definirati i onda se prema njima tako i odnositi, kako bi izbjegli slučajeve da podižemo poljoprivredne kulture, maslinike i vinograde, na apsolutnim šumskim tlima, samo zato što je vlasnik definiran. Hrvatsko šumarsko društvo razmatralo je i zauzelo stav i o pismu Sindikata inženjera i tehničara šumarstva kojim izražavaju nezadovoljstvo statusom ove skupine zaposlenih. Hrvatsko šumarsko društvo ocjenjuje da trenutno stanje u kojemu se nalazimo zbog opće poznatih razloga nije najpovoljnije vrijeme za preispitivanje trenut nog statusa, ali smatra da je to potrebno i mo guće učiniti prilikom provođenja projekta restrukturiranja HŠ d.o.o. koje će se nadamo se uskoro dogoditi. Nada realno postoji, jer je prošle godine Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu na našoj godišnjoj skupštini održanoj u Koprivnici predstavio sažetak studije “Poslovno upravljanje i organizacijsko strukturiranje Hrvatskih šuma d.o.o.” Na prijedloge sadržane u “Studiji” Upravni odbor HŠD dao je 12 konkretnih primjedbi i sugestija, a to su učinili i drugi zainteresirani subjekti. Kako od tada nemamo uvid u daljnji tijek ovog procesa, ocjenjujemo potrebnim o eventualnim planiranim daljnjim aktivnostima biti informirani. Kao organizatori, suorganizatori ili pokrovitelji, HŠD bilo je prisutno kroz sva događanja vezana za šu- mar skustruku. Cjelogodišnji program obilježavanja 160. obljetnice Hrvatskoga šumarskog društva i 130. obljetnice neprekidnog izlaženja Šumarskoga lista i povodom 100. obljetnice rođenja akademika Milana Anića, u listopadu 2006. godine obogatili smo sudjelovanjem u organiza ciji znanstvenog savjetovanja pod naslovom “Šumarska znanost Hrvatske u današnjim ekološkim i gospodar skim prilikama”, gdje su predočeni petogodišnji rezul |