DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Stručna tema Skupštine: “PRVANACIONALNAINVENTURA Najavljujući stručnu temu Skupštine, predsjednik HŠD-a P. Jurjević istakao je, kako će u predavanju prof. dr. sc. Jure Čavlovića pod nazivom “Prva nacionalna inventura šuma u Republici Hrvatskoj” biti prikazani rezultati nacionalne inventure šumskih resursa u Republici Hrvatskoj. Za nacionalnu inventuru možemo reći da je višenamjensko i integralno prikupljanje podataka o stanju šuma, a služi za potrebe šumarske politike i operative. Prve nacionalne inventure provedene su po četkom 20.stoljeća u Finskoj i Švedskoj, a većina europskih zemalja do danas je obavila nacionalnu inventuru već nekoliko puta. U Republici Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko godina, provedeni su radovi na prvoj nacionalnoj inventuri šumskih resursa, a obzirom na stanje u europskim zemljama, pa i zemljama u našem okruženju, možemo reći da smo nacionalnu inventuru obavili u zadnji čas. Investitor izrade projekta nacionalne inventure je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, izvođač je Šumarski fakultet u Zagrebu, a voditelj projekta je prof. dr. sc. Jure Čavlović. Najvažniji segment nacionalne inventure je prikupljanje podataka, čijom se obradom dobivaju tražene informacije. O načinu prikupljanja podataka za potrebe nacionalne inventure već smo se mogli detaljnije informirati iz knjige “Nacionalna inventura šuma u Hrvatskoj – metode terenskog prikupljanja podataka” ob javljene 2008. Godine, a čiji su autori prof. dr. sc. Jure Čavlović i doc. dr. sc. Mario Božić. Ono što nas većinu najviše zanima to su podaci o površini šuma i šumskog zemljišta te drvna zaliha i prirast. Međutim, nacionalna inventura daje nam i velik dio drugih podataka, kao što su otvorenost šuma, volumen mrtvog drva, zdravstveno stanje i ono što je sadašnji trend u svijetu, uskladištenje ugljika. Do danas smo podatke o šumskom fondu Republike Hrvatske nalazili samo u Šumskogospodarskoj osnovi područja, a danas imamo priliku upoznati se s podacima prve nacionalne inventure šumskih resursa repu ŠUMA U REPUBLICI HRVATSKOJ” blike Hrvatske, što nam daje mogućnost usporedbe podataka dobivenih na dva različita načina. Nakon uvodnih riječi predsjednika HŠD-a, prof. dr. sc. Juro Čavlović u 60-tak minuta izložio je rezultate nacionalne inventure šuma, koje je uz zamolbu Uredništva Šumarskog lista ovdje prikazao u skraćenom obliku kako slijedi. Podaci o sadašnjem i proteklom stanju i gospodarenju šumskim resursima u Hrvatskoj zasnivaju se na intenzivnim i sustavnim izmjerama šuma, koje se u Hrvatskoj provode od 19. stoljeća, a koje su uglavnom bile u funkciji operativnog planiranja i gospodarenja šumama. S druge strane, u nekim državama (npr. Finska, Švedska) postoji duga tradicija da se uz izmjeru šuma na operativnoj razini, provode i izmjere šuma na nacionalnoj razini za potrebe strateškog planiranja gospodarenja šumama (složena vlasnička struktura, ustrojstvo i model šumarstva). U okviru sve složenijih uvjeta održivog gospodarenja i očuvanje šuma na globalnoj razini, zahtjev za uključivanje Hrvatske u sustav razmjene podataka o praćenju stanja šuma, koji su kompatibilni i razmjenjivi na međunarodnoj razini, postaje sve izraženiji. U tom kontekstu provedbu jednokratne inventure i procjene stanja šumskih resursa cijeloga državnog područja prema jedinstvenoj metodi,Vlada RH 2004. godine je izdvojila kao jedan od prioritetnijih zadataka te je nacionalnu inventuru šuma uvrstila u Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj Uniji. Inventura stanja šumskih staništa i praćenje stanja šuma navedena je kao jedna od strateških aktivnosti u Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji (NN 120/2003). Slijedom toga, donesena je politička odluka o provedbi inventure, koja započinje 2005. godine, kada je prihvaćen Idejni i operativni plan nacionalne inventure šumskih resursa (IOP), kojim su definirani model, metode i postupci procjene i izmjere šumskih resursa. Prihvaćeni model nacionalne inventure obuhvaća detaljnu procjenu i izmjeru šuma i šumskog zemljišta Hrvatske na temelju obrade satelitskih snimaka i uzorka terenskih ploha. Uzorak primjernih ploha za terensku procjenu i izmjeru zasniva se na mreži 4 x 4 km, s clusterom od 4 skupine koncentričnih ploha na uglovima traktnog kvadrata stranice 150 m. Projektiran je ukupan broj od 2 000 traktova, koji čine oko 6 000 ploha za terensku procjenu i izmjeru, na temelju kojih se očekuje procjena drvne zalihe na nacionalnoj razini, sa zadanom preciznošću od ±3 % uz 95-postotnu pouzdanost procjene. Prihvaćeni model nacionalne inventure testiran je tijekom drugog dijela 2005. godine u sklopu pilot-projekta inventure šumskih resursa – testiranje Idejnog i operativnog plana nacionalne inventure (Čavlović i dr. 2005). |