DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 119 <-- 119 --> PDF |
Stručna tema Skupštine: “PRVANACIONALNAINVENTURA Najavljujući stručnu temu Skupštine, predsjednik HŠD-a P. Jurjević istakao je, kako će u predavanju prof. dr. sc. Jure Čavlovića pod nazivom “Prva nacionalna inventura šuma u Republici Hrvatskoj” biti prikazani rezultati nacionalne inventure šumskih resursa u Republici Hrvatskoj. Za nacionalnu inventuru možemo reći da je višenamjensko i integralno prikupljanje podataka o stanju šuma, a služi za potrebe šumarske politike i operative. Prve nacionalne inventure provedene su po četkom 20.stoljeća u Finskoj i Švedskoj, a većina europskih zemalja do danas je obavila nacionalnu inventuru već nekoliko puta. U Republici Hrvatskoj, u posljednjih nekoliko godina, provedeni su radovi na prvoj nacionalnoj inventuri šumskih resursa, a obzirom na stanje u europskim zemljama, pa i zemljama u našem okruženju, možemo reći da smo nacionalnu inventuru obavili u zadnji čas. Investitor izrade projekta nacionalne inventure je Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, izvođač je Šumarski fakultet u Zagrebu, a voditelj projekta je prof. dr. sc. Jure Čavlović. Najvažniji segment nacionalne inventure je prikupljanje podataka, čijom se obradom dobivaju tražene informacije. O načinu prikupljanja podataka za potrebe nacionalne inventure već smo se mogli detaljnije informirati iz knjige “Nacionalna inventura šuma u Hrvatskoj – metode terenskog prikupljanja podataka” ob javljene 2008. Godine, a čiji su autori prof. dr. sc. Jure Čavlović i doc. dr. sc. Mario Božić. Ono što nas većinu najviše zanima to su podaci o površini šuma i šumskog zemljišta te drvna zaliha i prirast. Međutim, nacionalna inventura daje nam i velik dio drugih podataka, kao što su otvorenost šuma, volumen mrtvog drva, zdravstveno stanje i ono što je sadašnji trend u svijetu, uskladištenje ugljika. Do danas smo podatke o šumskom fondu Republike Hrvatske nalazili samo u Šumskogospodarskoj osnovi područja, a danas imamo priliku upoznati se s podacima prve nacionalne inventure šumskih resursa repu ŠUMA U REPUBLICI HRVATSKOJ” blike Hrvatske, što nam daje mogućnost usporedbe podataka dobivenih na dva različita načina. Nakon uvodnih riječi predsjednika HŠD-a, prof. dr. sc. Juro Čavlović u 60-tak minuta izložio je rezultate nacionalne inventure šuma, koje je uz zamolbu Uredništva Šumarskog lista ovdje prikazao u skraćenom obliku kako slijedi. Podaci o sadašnjem i proteklom stanju i gospodarenju šumskim resursima u Hrvatskoj zasnivaju se na intenzivnim i sustavnim izmjerama šuma, koje se u Hrvatskoj provode od 19. stoljeća, a koje su uglavnom bile u funkciji operativnog planiranja i gospodarenja šumama. S druge strane, u nekim državama (npr. Finska, Švedska) postoji duga tradicija da se uz izmjeru šuma na operativnoj razini, provode i izmjere šuma na nacionalnoj razini za potrebe strateškog planiranja gospodarenja šumama (složena vlasnička struktura, ustrojstvo i model šumarstva). U okviru sve složenijih uvjeta održivog gospodarenja i očuvanje šuma na globalnoj razini, zahtjev za uključivanje Hrvatske u sustav razmjene podataka o praćenju stanja šuma, koji su kompatibilni i razmjenjivi na međunarodnoj razini, postaje sve izraženiji. U tom kontekstu provedbu jednokratne inventure i procjene stanja šumskih resursa cijeloga državnog područja prema jedinstvenoj metodi,Vlada RH 2004. godine je izdvojila kao jedan od prioritetnijih zadataka te je nacionalnu inventuru šuma uvrstila u Nacionalni program RH za pridruživanje Europskoj Uniji. Inventura stanja šumskih staništa i praćenje stanja šuma navedena je kao jedna od strateških aktivnosti u Nacionalnoj šumarskoj politici i strategiji (NN 120/2003). Slijedom toga, donesena je politička odluka o provedbi inventure, koja započinje 2005. godine, kada je prihvaćen Idejni i operativni plan nacionalne inventure šumskih resursa (IOP), kojim su definirani model, metode i postupci procjene i izmjere šumskih resursa. Prihvaćeni model nacionalne inventure obuhvaća detaljnu procjenu i izmjeru šuma i šumskog zemljišta Hrvatske na temelju obrade satelitskih snimaka i uzorka terenskih ploha. Uzorak primjernih ploha za terensku procjenu i izmjeru zasniva se na mreži 4 x 4 km, s clusterom od 4 skupine koncentričnih ploha na uglovima traktnog kvadrata stranice 150 m. Projektiran je ukupan broj od 2 000 traktova, koji čine oko 6 000 ploha za terensku procjenu i izmjeru, na temelju kojih se očekuje procjena drvne zalihe na nacionalnoj razini, sa zadanom preciznošću od ±3 % uz 95-postotnu pouzdanost procjene. Prihvaćeni model nacionalne inventure testiran je tijekom drugog dijela 2005. godine u sklopu pilot-projekta inventure šumskih resursa – testiranje Idejnog i operativnog plana nacionalne inventure (Čavlović i dr. 2005). |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 120 <-- 120 --> PDF |
Na temelju IOP-om prihvaćenoga te pilot-projektom testiranoga modela inventure, tijekom razdoblja 2006-2009. godine provedene su sve planirane aktivnosti: priprema te procjena i izmjera na projektiranom uzorku terenskih ploha, projektiranje i programiranje aplikacije za pohranu, obradu podataka i izvješćivanje, testiranje aplikacije, kontrola upisa podataka, kontrola terenske procjene i izmjere na uzorku slučajno odabranih traktova, satelitska obrada prostornih podataka za utvrđivanje granice i površine šuma te podstratuma unutar šuma i šumskog zemljišta, obrada i povezivanje podataka terenske procjene i izmjere s prostornim podacima satelitske klasifikacije te stratifikacija podataka i izrada izvješća o dobivenim rezultatima nacionalne inventure šumskih resursa.Tako je 2009. godine završena prva nacionalna inventura šuma u Hrvatskoj, koju je naručilo Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva od Šumarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Ukupno su postavljene, procijenjene i izmjerene 6 232 skupine koncentričnih terenskih ploha koje su pale na šumu i šumsko zemljište. Na koncentričnim plohama polumjera 3, 5, 7, 13 i 20 m za izmjeru i procjenu varijabli stabala, ovisno o prsnom promjeru stabla, izmjereno je i procijenjeno po 20 varijabli na uzorku od 75 032 živa stabla, 9 varijabli na 3 481 suho stablo, 6 varijabli na uzorku od 5 578 panjeva, 5 varijabli na 11 942 mrtva ležeća stabla i po 4 varijable na 25 943 tanka stabla. Ukupan uzorak iznosio je 121 976 stabala svih kategorija. Mjerena i procjenjivana živa stabla zastupljena su na 5 709 ploha. Na svakoj od 6 232 interpretacijske plohe polumjera 25 m procijenjeno je oko 50 varijabli koje se odnose na opće podatke o plohi, na obilježja gospodarenja te na stanišne i sastojinske značajke. Provedena je procjena i snimanje kategorija zemljišta i linijskih objekata te putova i cesta u funkciji gospodarenja šumom na 1 932 traktna kvadrata (150 x 150 m), s ukupno 25 varijabli na razini trakta. Karta šuma u obliku vektorske baze prostornih podataka dobivena je klasifikacijom na satelitskim snimkama (13 scena IRS P6 LISS-III multispektralnih satelitskih snimaka iz 2008. i 2007. godine), uz ocijenjenu točnost klasifikacije od 90,84 %. Prostorna razdioba šuma na bjelogorične, crnogorične, mješovite šume, mlade sastojine i neobraslo šumsko zemljište dobivena je klasifikacijom šuma na pet potkategorija, uz cjelokupnu točnost klasifikacije od 78,1%. Razvijena i testirana aplikacija CRONFI ANFORRES predstavlja informacijski sustav koji omogućuje pohranu i obradu podataka te izvještavanje i analizu stanja šumskih resursa.Ad hoc i dinamičkim pristupom zadavanja upita omogućuje se neograničeno pretraživanje baze na temelju procedura za izračun izvedenih veličina, statističke analize te grupiranje podataka (prema kategorijama gospodarskih, stanišnih i sastojinskih varijabli te varijabli stabla i klasa prikaza, dobni razredi, debljinski razredi) i stratifikaciju šumskih resursa na temelju integrirane baze prostornih podataka (prostorna pripadnost pojedine terenske plohe županiji, UŠP-i, podružnici ŠSS-e, zaštićenom objektu prirode, bioklimatskoj zoni, podstratumu i tipu šume; površina i prostorna pripadnost pojedinih poligona kao sve moguće kombinacije presjeka navedenih prostornih slojeva administrativnog i šumsko-gospodarskog obilježja). Otvorenost strukture aplikacije omogućava postupno uključivanje novih procedura i izračuna novih varijabli (debljinski prirast, volumni prirast, visinski prirast) te podataka idućih inventura šuma. U završnoj fazi nalazi se tiskanje publikacije o prvoj nacionalnoj inventuri šuma Hrvatske s detaljnim prikazom postupaka, materijala i dobivenih rezultata inventure šuma. Ovdje se u nastavku prikazuju samo neki najvažniji rezultatati u općenitom obliku. Iz vektorske baze prostorne raspodjele šuma (granica šuma) proizilazi ukupna površina šuma u Republici Hrvatskoj od 2 580 825 ha, što s obzirom na ukupnu kopnenu površinu od 5 659 440 ha predstavlja šumovitost od 45,6 %. Od ukupne površine šuma, obrasla površina iznosi 2 377 686 ha (92,13 %), a neobrasla 203 140 ha (7,87 %). Na temelju utvrđene površine šuma i relativnog udjela ploha prema kategorijama vlasništva, određen je udio privatnih šuma od 22,98 %, što čini 593 027 ha ukupne površine, odnosno 546 349 ha obrasle površine privatnih šuma. Najveći udio obrasle površine i državnih i privatnih šuma zastupljen unutar brdsko-gorske zone (ukupno 1,04 mil. ha). Na izrazitu prirodnost šuma ukazuje struktura prema smjesi, gdje udio bjelogoričnih šuma iznosi više od 82 %, bjelogorično-crnogoričnih 10,6 %, a crnogorič nih samo oko 6 %, uz napomenu da je udio kultura 2,7 %. Podaci se podudaraju sa cjelokupnim udjelom od 83,93 % bjelogoričnih i 16,07 % crnogoričnih vrsta drveća uzorkovanih stabala. Na unešene vrste drveća odnosi se samo 3,65 % uzorkovanih stabala, od čega se na smreku odnosi 83 % stabala. S prirodnošću šuma je usko povezana i raznolikost šuma, na koju ukazuje broj od 94 zabilježene vrste drveća u šumama RH, od čega je 81 vrsta drveća zastupljena s manje od 1 %. Nešto manje od polovice obrasle površine šuma (48 %) odnosi se na sastojine u kojima se nalazi tri i više vrsta drveća. Prirodnost i raznolikost je izraženija unutar privatnih šuma. Ukupan broj živih stojećih stabala procijenjen je na 2,15, živih ležećih na 0,25 i suhih stojećih na 0,43 milijardi stabala, koja se klasificiraju prema vrstama dr |
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 121 <-- 121 --> PDF |
veća, kategorijama vitkosti, postanka, socijalnog polo žaja, kakvoće, oštećenosti debla i krošnje, osutosti kro šnje, za određene prostorne razine, odnosno kategorije gospodarskih, stanišnih i sastojinskih varijabli. Na raznolikost prirodnih, reljefnih, klimatskih, vegetacijskih, stanišnih i gospodarskih značajki ukazuje raspodjela i udio tipova šuma, prema kojoj su najznačajnije i najzastupljenije bukove šume s više od 23 % udjela po površini, potom mješovite hrastovo grabove šume koje uključuju hrast lužnjak i kitnjak (18 %), bukovo jelove šume (12 %), medunčeve šume (11 %), šume hrasta kitnjaka (6 %), te u manjem udjelu šikare i makije, poplavne šume hrasta lužnjaka, šume hrasta crnike, šume topola i vrba, šume poljskog jasena i crne johe, kulture crnogorice, nasadi bjelogorice, borove šume, šume smreke, šume jele i termofilne šume hrasta. Prema procjeni osnovnih obilježja strukture sastojina, najveći dio, od 58 % čine visoke sastojine, dok se na panjače odnosi 23,6 %, srednje šume 15,4 % i kulture 2,7 %, kojima se pretežno gospodari kao jednodob nim sastojinama (74,5 %) s većim udjelom jednodobnih jednoetažnih strukturnih oblika, te srednjedobnih i starijih sastojina. Preborno gospodarenje zastupljeno je s jednom trećinom unutar raznodobnog oblika gospodarenja, s dominantnim udjelom preborno-stablimične strukture s obzirom na grupimičnu i mješovitu strukturu. Relativno mali udio procijenjenih sastojina progaljenog sklopa i loše kvalitete (oko petine ili nešto više) ukazuje na prosječno dobru strukturu i kvalitetu sastojina u šu- mama Hrvatske. Drvna zaliha na ukupnoj obrasloj površini šuma (uključujući i mlade sastojine) procijenjena je na 232,22 333 m/ha (255,57 m/ha u državnim, 155,84 m/ha u privat nim šumama) s preciznošću procjene od ±2,00 %,što s obzirom na zadanu preciznost od ±3 % i raznolikost šuma, ukazuje na dovoljno velik uzorak terenskih ploha. S obzirom na ukupnu obraslu površinu šuma, 3 ukupna drvna zaliha iznosi 552,15 mil. m, od čega se 15,39 % odnosi na privatne šume. Obična bukva s udjelom od 34,82 % ukupne drvne zalihe je najzastupljenija vrsta drveća, potom hrast lužnjak (13,01 %), hrast kitnjak (9,16 %), obični grab (9,15 %), obična jela (6,19 %) i poljski jasen (3,19 %) Otvorenost šuma na razini RH iznosi prosječno 13,75 m/ha.Unutar brdsko-gorske i nizinske zone otvorenost šuma manja je od prosječne i iznosi 12,1, odnosno 10,7 m/ha, dok s druge strane postoji značajka velike otvorenosti šuma unutar visoko-gorsko pretplaninske zone sa 18,78 m prometnica po ha i eumediteransko- stenomediteranske zone sa 20,66 m/ha prometnica koje se uglavnom u funkciji zaštite od požara. Prosječna godišnja sječa u šumama Hrvatske procije 333 njena je na 3,53 m/ha (4,00 m/ha u državnim, 1,99 m/ha u privatnim šumama). Utemeljeno na ukupnoj obrasloj površini šuma, ukupna godišnja sječa iznosi 8,39 mil. m3, od čega na privatne šume otpada 12,95 %. Polazeći od ukupne procijenjene drvne zalihe i pretpostavke godišnjeg volumnog prirasta od 2 %, godišnja sječa iznosi oko 75 % volumnog prirasta. U svim šumama Hrvatske nalazi se na tlu oko 18,9 3 mil. mmrtvog ležećeg drva, što predstavlja prosječno 33 3 7,95 m/ha (9,00 m/ha u državnim i 4,40 m/ha u privat nim šumama), s najvećim udjelom raspadnutog drva. Zastupljenost sušaca (mrtvo stojeće drvo) manja je i iz 33 nosi oko 14,3 mil. m(6,33 m/ha u državnim šumama, 3 4,97 m/ha u privatnim šumama). Sušci su zastupljeniji u visokogorsko pretplaninskoj zoni i šumama s ograničenim gospodarenjem s obzirom na brdsku i nizinsku zonu te područja s intenzivnijim gospodarenjem. Ukupna zaliha od 639,25 mil. tona spremljenog ugljika ukazuje na veliki potencijal ove danas posebno značajne općekorisne funkcije koji imaju šumski resursi Hrvatske. Najveći dio, oko polovice se odnosi na šumsko tlo, jedna trećina na nadzemnu biomasu živih stabala, a ostalo na podzemnu biomasu živih stabala, šumsku stelju i mrtvo drvo. Obična bukva, hrast lužnjak, obični grab, hrast kitnjak i obična jela vrste su drveća koje redom daju najveći doprinos spremanju ugljika. Prema postojanju i stanju mladih biljaka, do 1,3 m visine, Obnavljanje sastojina zastupljeno je na oko 18 % obrasle površine (20 % u državnim, 10 % u privatnim šumama), s mladim biljkama (do 1,3 m visine) pretežno nastalim prirodno iz sjemena, dobre kvalitete i slabije oštećenosti. Za običnu bukvu i hrast lužnjak te djelomično i poljski jasen može se reći da se općenito uspješno obnavljaju, dok je obnova obične jele i posebice hrasta kitnjaka kritična, tijekom proteklih 20 do 30 godina, na što ukazuje gustoća tankih stabala (do 10 cm prsnog promjera) u mladim jednodobnim i raznodobnim sastojinama unutar odgovarajućh tipova šuma. Rezultati prve nacionalne inventure šuma potvrdili su postojeće spoznaje o prirodnosti, raznolikosti i velikom potencijalu naših šuma za ispunjavanje gospodarskih, ekoloških i socijalnih funkcija šuma. Međutim, uz to, ova nacionalna inventura šuma daje novi pogled na postojeće stanje šumskih resursa i prostora općenito, kao i velike mogućnosti za stratificirano i ciljano analiziranje pojedinih sastavnica, s ciljem unapređivanja stanja šuma u okviru strateške razine planiranja gospodarenja šu- mama. Prva nacionalna inventura šuma predstavlja osnovno polazište za provedbu sljedeće(ih) inventure, čime će se dobiti njena potvrda, značaj i vrijednost, a posebno mogućnost praćenja promjena i razvoja šuma uslijed učinaka gospodarenja i drugih utjecajnih čimbenika, na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Juro Čavlović |