DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 121 <-- 121 --> PDF |
veća, kategorijama vitkosti, postanka, socijalnog polo žaja, kakvoće, oštećenosti debla i krošnje, osutosti kro šnje, za određene prostorne razine, odnosno kategorije gospodarskih, stanišnih i sastojinskih varijabli. Na raznolikost prirodnih, reljefnih, klimatskih, vegetacijskih, stanišnih i gospodarskih značajki ukazuje raspodjela i udio tipova šuma, prema kojoj su najznačajnije i najzastupljenije bukove šume s više od 23 % udjela po površini, potom mješovite hrastovo grabove šume koje uključuju hrast lužnjak i kitnjak (18 %), bukovo jelove šume (12 %), medunčeve šume (11 %), šume hrasta kitnjaka (6 %), te u manjem udjelu šikare i makije, poplavne šume hrasta lužnjaka, šume hrasta crnike, šume topola i vrba, šume poljskog jasena i crne johe, kulture crnogorice, nasadi bjelogorice, borove šume, šume smreke, šume jele i termofilne šume hrasta. Prema procjeni osnovnih obilježja strukture sastojina, najveći dio, od 58 % čine visoke sastojine, dok se na panjače odnosi 23,6 %, srednje šume 15,4 % i kulture 2,7 %, kojima se pretežno gospodari kao jednodob nim sastojinama (74,5 %) s većim udjelom jednodobnih jednoetažnih strukturnih oblika, te srednjedobnih i starijih sastojina. Preborno gospodarenje zastupljeno je s jednom trećinom unutar raznodobnog oblika gospodarenja, s dominantnim udjelom preborno-stablimične strukture s obzirom na grupimičnu i mješovitu strukturu. Relativno mali udio procijenjenih sastojina progaljenog sklopa i loše kvalitete (oko petine ili nešto više) ukazuje na prosječno dobru strukturu i kvalitetu sastojina u šu- mama Hrvatske. Drvna zaliha na ukupnoj obrasloj površini šuma (uključujući i mlade sastojine) procijenjena je na 232,22 333 m/ha (255,57 m/ha u državnim, 155,84 m/ha u privat nim šumama) s preciznošću procjene od ±2,00 %,što s obzirom na zadanu preciznost od ±3 % i raznolikost šuma, ukazuje na dovoljno velik uzorak terenskih ploha. S obzirom na ukupnu obraslu površinu šuma, 3 ukupna drvna zaliha iznosi 552,15 mil. m, od čega se 15,39 % odnosi na privatne šume. Obična bukva s udjelom od 34,82 % ukupne drvne zalihe je najzastupljenija vrsta drveća, potom hrast lužnjak (13,01 %), hrast kitnjak (9,16 %), obični grab (9,15 %), obična jela (6,19 %) i poljski jasen (3,19 %) Otvorenost šuma na razini RH iznosi prosječno 13,75 m/ha.Unutar brdsko-gorske i nizinske zone otvorenost šuma manja je od prosječne i iznosi 12,1, odnosno 10,7 m/ha, dok s druge strane postoji značajka velike otvorenosti šuma unutar visoko-gorsko pretplaninske zone sa 18,78 m prometnica po ha i eumediteransko- stenomediteranske zone sa 20,66 m/ha prometnica koje se uglavnom u funkciji zaštite od požara. Prosječna godišnja sječa u šumama Hrvatske procije 333 njena je na 3,53 m/ha (4,00 m/ha u državnim, 1,99 m/ha u privatnim šumama). Utemeljeno na ukupnoj obrasloj površini šuma, ukupna godišnja sječa iznosi 8,39 mil. m3, od čega na privatne šume otpada 12,95 %. Polazeći od ukupne procijenjene drvne zalihe i pretpostavke godišnjeg volumnog prirasta od 2 %, godišnja sječa iznosi oko 75 % volumnog prirasta. U svim šumama Hrvatske nalazi se na tlu oko 18,9 3 mil. mmrtvog ležećeg drva, što predstavlja prosječno 33 3 7,95 m/ha (9,00 m/ha u državnim i 4,40 m/ha u privat nim šumama), s najvećim udjelom raspadnutog drva. Zastupljenost sušaca (mrtvo stojeće drvo) manja je i iz 33 nosi oko 14,3 mil. m(6,33 m/ha u državnim šumama, 3 4,97 m/ha u privatnim šumama). Sušci su zastupljeniji u visokogorsko pretplaninskoj zoni i šumama s ograničenim gospodarenjem s obzirom na brdsku i nizinsku zonu te područja s intenzivnijim gospodarenjem. Ukupna zaliha od 639,25 mil. tona spremljenog ugljika ukazuje na veliki potencijal ove danas posebno značajne općekorisne funkcije koji imaju šumski resursi Hrvatske. Najveći dio, oko polovice se odnosi na šumsko tlo, jedna trećina na nadzemnu biomasu živih stabala, a ostalo na podzemnu biomasu živih stabala, šumsku stelju i mrtvo drvo. Obična bukva, hrast lužnjak, obični grab, hrast kitnjak i obična jela vrste su drveća koje redom daju najveći doprinos spremanju ugljika. Prema postojanju i stanju mladih biljaka, do 1,3 m visine, Obnavljanje sastojina zastupljeno je na oko 18 % obrasle površine (20 % u državnim, 10 % u privatnim šumama), s mladim biljkama (do 1,3 m visine) pretežno nastalim prirodno iz sjemena, dobre kvalitete i slabije oštećenosti. Za običnu bukvu i hrast lužnjak te djelomično i poljski jasen može se reći da se općenito uspješno obnavljaju, dok je obnova obične jele i posebice hrasta kitnjaka kritična, tijekom proteklih 20 do 30 godina, na što ukazuje gustoća tankih stabala (do 10 cm prsnog promjera) u mladim jednodobnim i raznodobnim sastojinama unutar odgovarajućh tipova šuma. Rezultati prve nacionalne inventure šuma potvrdili su postojeće spoznaje o prirodnosti, raznolikosti i velikom potencijalu naših šuma za ispunjavanje gospodarskih, ekoloških i socijalnih funkcija šuma. Međutim, uz to, ova nacionalna inventura šuma daje novi pogled na postojeće stanje šumskih resursa i prostora općenito, kao i velike mogućnosti za stratificirano i ciljano analiziranje pojedinih sastavnica, s ciljem unapređivanja stanja šuma u okviru strateške razine planiranja gospodarenja šu- mama. Prva nacionalna inventura šuma predstavlja osnovno polazište za provedbu sljedeće(ih) inventure, čime će se dobiti njena potvrda, značaj i vrijednost, a posebno mogućnost praćenja promjena i razvoja šuma uslijed učinaka gospodarenja i drugih utjecajnih čimbenika, na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Juro Čavlović |