DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 15 <-- 15 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 Za odabir svojstvenih i razlikovnih vrsta asocijacije važna je poredbena analiza iz tablice II i ekološke karakteristike zajednice. Kao što će se iz analize pokazati, asocijacija je siromašnija udjelom i pokrovnošću “picetalnih” vrsta od većine srodnih asocijacija, pa je među njima teško očekivati dijagnostički važne vrste. Učestalost pojavljivanja vrsteLaserpitium krapfii, njezino izostajanje u sjeverozapadnim sastojinama Dinarida, borealniji karakter smrekovih šuma iz Bosne presudili su da ju odredimo kao vrstu po kojoj se imenuje asocijacija i označimo ju svojstvenom vrstom asocijacije Laserpitio krapfii-Piceetum. Uz nju je posebno značajna vrsta Campanula velebitica, znatno zastupljena u subalpskim travnjacima i rudinama, u smrekovoj šumi nema veliku pokrovnost, ali je na snimljenim plohama redovita. Rjeđa je u vrtačastim formama i donjim sjenovitim padinama. Označili smo ju kao lokalnu karakterističnu vrstu jer će se njezino značenje moći ocijeniti po istraživanju i utvrđivanju konačnoga areala asocijacije. Navedenim su vrstama ekološki slične i za identifikaciju zajednice veoma važne Hypericum richeri subsp.grisebachiiiValeriana montana. One rastu u subalpskom pojasu Dinarida, na karbonatnoj podlozi, pretežno su južnoeuropskoga i jugoistočno-europskoga areala i dolaze i u drugim subalpskim ekosustavima (rudine, kamenjari, travnjaci, pašnjaci), ali su važne i za šume. U ekološkom smislu toj skupini pripada još Calamagrostisvaria, no ona je obilnije zastupljena u nekim drugim smrekovim zajednicama. Tri se navedene vrste nalaze u susjednoj zajednici “Calamagrostio- Piceetum” i u nekim sastojinama u Bosni, pa za sada nisu uzete kao karakteristične ili razlikovne. Međutim, ovaj se skup vrsta ne nalazi u ostalim smrekovim asocijacijama pretplaninskoga pojasa, a ni jedna vrsta nije navedena u analizi smrekovih montanskih šuma srednje Europe (Chytryi dr.2002). Važno je obilježje flornoga sastava smrekovih subalpskih šuma naVelebitu u odnosu prema ostalim srodnim dinarskim zajednicama smanjen udio i pokrovnost alpsko-borealnih vrsta i povećan udio i pokrovnost vrsta iz redaFagetaliai nižih jedinica. Razlozi za te činjenice leže u biogeografskom položajuVelebita i ekološkim činjenicama koje iz toga izlaze, litološko-pedološkim značajkama podloge te utjecajem snažnoga bukova pojasa koji okružuje manje komplekse (često fragmente) crnogoričnih šuma. Zapadnohrvatske, a osobito slovenske smrekove šume pod velikim su alpskim utjecajem, dok su bosanskohercegovačke povučene duboko u kontinentalni dio. Navest ćemo za primjer pokrovnu vrijednost vrsta redaFagetaliau istraživanim asocijacijama iz tablice II: njihov zbroj ufitocenozi Adenostylo-Piceetumiznosi 169, u Lonicero caeruleae-Piceetum821, u Fukarekovim zajednicama središnje Bosne 1013 (Sorbo-Piceetum) i 1703 (Pyrolo-Piceetum). U istraživanoj zajednici Laserpitio krapfii-Piceetumiznosi 2325. “Fagetalniji” karakter asocijacijeLaserpitio krapfii-Piceetumočituje se nazočnošću ili pak velikom pokrovnošću vrstaKnautia drymeiasubsp. drymeia,Mycelis muralis,Petasites albus, Mercurialis perennis, Symphytum tuberosum, Euphorbia amygdaloidesiViola reichenbachiana. One su pokazatelj svježijega, sjenovitijega i humoznijega staništa u odnosu na vršne kamene grebene i vrhove srodne asocijacije “Calamagrostio variae-Piceetum”. Te razlike također ističe povećan udio vrsta redaAdenostyletalia, od kojih se posebno ističuAdenostyles alliariae, Polygonatum verticillatum,Geranium sylvaticumiTrollius europaeus. Njihova je nazočnost osobito naglašena prema donjim padinama i dnima vrtača s dužim zadržavanjem snijega, većim vlaženjem, mjestimično nitrofilnijim koluvijalnim tlima. Sve te vrste imaju određeni karakter razlikovnih vrs ta prema ostalim zajednicama, no za prave razlikov ne vrste određene suKnautia drymeia,Petasites albus,Mycelis muralis iMercurialis perennis. One se ne pojav ljuju u većini uspoređenih fitocenoza ili im pokrovna vrijednost u smrekovoj šumi s obrubljenim gladcem višestruko nadmašuje ostale. Svojstvene vrste i prva skupina dijagnostički značajnih vrsta veoma dobro obilježavaju i razlikuju asocijaciju Laserpitio krapfii-Piceetum od srodnih smrekovih fitocenoza na vapnenačkoj podlozi zapadnih Dinarida i na predalpskom području Slovenije iAustrije te dobrim dijelom od sastojina iz Bosne. Druga “fagetalna” skupina jasno razlikuje asocijaciju od više, stjenovitije asocijacije “Calamagrostio variae-Piceetum”, ali i od južnijih rasprostranjenih smrekovih zajednica u kojima se broj i pokrovnost srednjoeuropskih elemenata smanjuje. Osim toga, u analizi odnosa srodnih smrekovih asocijacija i ocjene njihove samostalnosti nužno je uzeti u obzir svojstvene i razlikovne vrste drugih asocijacija (tablica II), pri čemu se u tzv. “negativnoj diferencijaciji” (prema Zupančiču) asocijacijaLaserpitio krapfii-Piceetumveoma jasno ističe i bitno razlikuje od ostalih. c) Fitocenološki odnosi prema ostalim zajednicama Analiza odnosa istraživane asocijacije prema srodnim dinarskim zajednicama važna je zbog utvrđivanja njezine samostalnosti, ali je istodobno veoma složeno pitanje. Velebitska smrekova fitocenoza s obrubljenim gladcem razlikuje se od smrekovih šuma Gorskoga kotara, što je već istaknuto. Prvi opis zajednicePiceetum subalpinum croaticumfitocenologa Ive Horvata potječe iz Gorskoga kotara (1950), aHorvat,GlavačiEllenberg (1974) donose u sintetskom obliku 19 snimaka s toga područja. Iz usporedbe fitocenoloških snimaka sastojina zapadne Hrvatske s dvjema zajednicama sjevernoga Velebita (tablica II, kolona 4 prema kolonama 5 i 6) jasno se vide velike razlike. U dvjema velebitskim fitocenozama pridolaze čak 82 vrste (od |