DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 20 <-- 20 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 Fissidens taxifolius Scaponia aspera Isothecium alopecuroides Ctenidium sp. Mnium thomsonii 5 2 4 3 2 1-Adenostylo glabrae-Piceetum (Slovenija, Zupančič 1999) 2-Lonicero coeruleae-Piceetum (Slovenija, Zupančič 1999) 3-“Piceetum croaticum subalpinum” (Gorski kotar, Velebit, Horvat in Cestar 1964) 4-“Piceetum illyricum subalpinum” (Jugozap. Hrvatska /SW Croatia; Horvat et al. 1974) 5-Calamagrostio variae-Piceetum abietis (SjeverniVelebit /North Velebit; Bertović 1975) 6-Laserpitio krapfii-Piceetum (SjeverniVelebit /North Velebit;Vukelić et al. hoc loco) 7-Sorbo-Piceetum (BiH, Fukarek 1964 msc) 8-Piceetum subalpinum listeretosum et homogynetosum, (BiH, Fukarek 1969) 9-Picetum subalpinum calcicolum (Vlašić, BiH, Lakušić et al. 1982) A-drveće /Trees B - grmlje / ShrubsC - prizemno rašće /UndergrowthD - mahovine / Mosses a-f-sistematska pripadnost /sinsystematic affiliation * Izostavljene su vrste koje se pojavljuju samo u jednom stupcu sa stupnjem udjela I. /The table excludes species that are represented in only one column with presence degree I Navedene razlike asocijacije Laserpitio krapfii-Piceetum još su istaknutije u odnosu na asocijacije opisane u dinarskom i subalpskom području Slovenije. Tamo pridolazi još velik broj razlikovnih vrsta kojih u smrekovim šumama istraživanoga područja nema, primjericeSorbuschamaemespilus, Heliosperma alpestre, Parnassia palustris,Salix glabra,Saxifraga cuneifolia, Homogyne alpina,Poa alpinasubsp.viviparia,Chaerophyllum cicutara,Calamagrostis villosa,Gymnocarpium dryopterisi više vrsta mahovina. Vrlo se jasno pokazuje izostajanje alpsko-borealnih i srednjoeuropskih vrsta u smjeru jugoistoka, a povećanje ilirskih i balkanskih, o čemu je podrobnije izvještavaoZupančič( 1980, 1988). Odnos asocijacijeLaserpitio krapfii-Piceetumpre ma srodnim asocijacijama u bosanskohercegovačkim Dinaridima pokazuje vrlo zanimljive i složene odnose. U ranijim radovima bosanskohercegovački fitocenolozi prihvatili su Horvatovu makroasocijacijuPicetum subalpinum(Fukarek1964, 1969, Lakušići dr. 1982, Stefanović1970, 1986, Beus1997), uz detaljniji opis nekoliko specifičnih. Pod različitim, većinom uopćenim nazivima opisali su ukupno 16 asocijacija obične smreke, a njihovu djelomičnu reviziju proveo je Zupančič(1990). U subalpskom pojasu Fukarekje naIgmanu (1964) opisao asocijaciju Sorbo glabrati-Piceetumi predstavio ju s 12 snimaka. Drugi kompleksPiceetum illyricum subalpinum listeretosum i homogynetosumZupančič imenuje Pyrolo- Piceetum, od 12 svojstvenih i razlikovnih vrsta te dviju asocijacija pola nije zabilježeno u velebitskim smrekovim šumama. Uz to u dvjema smrekovim zajednicama naVelebitu s velikom stalnošću dolazi tridesetak vrsta kojih nema ili su rijetke u uspoređenim bosanskohercehovačkim šumama: Campanula velebitica,Knautia drymeia,Calamagrostis varia,Polystichum lonchitis, Clematis alpina,Adenostyles alpina,Maianthemum bifolium, Sambucus racemosa,Heracleumsphondylium, Doronicum austriacum,Melica nutans,Actaea spicata, Mercurialisperennis,Petasites albus,Carex digitata, Moehringia muscosa,Silene vulgarisi druge. S druge strane, smrekovim šumama središnjega dijela Dinarida daju snažan pečat neke vrste koje ne dolaze ili su mnogo rjeđe u smrekovim fitocenozama sVelebita.To suHomogyne alpina,Melampyrum sylvaticum,Monesesuniflora, Orthillia secunda,Listera cordata,Rhytydiadelphus loreus,Plagioteciumundulatum,Avenella flexuosa,Pleurozium schreberi,Corallorrhiza trifida, Pyrolarotundifolia,Pulmonaria obscura,Knautia dinarica, Scabiosa leucophyllai druge. Slične odnose pokazuje i subalpska smrekova šuma s Vlašića (Lakušić i dr.1982, tablica II, stupac 7) predstavljena sa 7 uopćenih fitocenoloških snimaka, relativno neprikladnih za precizniju usporedbu. Na temelju iznesenih činjenica i postojećega materijala našu asocijaciju, unatoč velikomu broj zajedničkih, pa i dijagnostički važnih vrsta, nismo mogli pripojiti opisanim asocijacijama s Dinarida Bosne i Hercegovine. Osim usporedaba istraživane fitocenoze sa susjednim područjima veoma je važna njezina usporedba s ranije opisanom “Calamagrostio variae-Piceetum” (stupac 5 naprama stupcu 6 u tablici II). Između dviju velebitskih zajednica veoma su uočljive razlike u ekološkim i florističkim parametrima. Opisujući sinekološke značajke fitocenoze “Calamagrostio variae-Piceetum”, Bertović(1975) ističe da se ona razvija u uskoj životnoj amplitudi iznad gornje prirodne granice pridolaska jele (oko 1450 m), isključivo u subalpskom pojasu. “Golemom snagom osvaja i obrašćuje vrlo strme suhe i raskidane vapnenačke gromade, koje izgrađuju obronke krševitih glavica, kukova, grebena i vrtača i gdje se tek u raspuklinama stijena sačuvalo malo trošine tla, izloženoga jakom ispiranju. U tako ekstremnim ekološkim prilikama smreka nema konkurencije, pa kao izrazita pionirska vrsta u navedenoj fitocenozi dominantna je ili uz neznatnu primjesu drugoga drveća.” Ona tu mjestimično tvori gornju granicu šumske vegetacije ili graniči s klekovinom bora (Pinetum mugis.l.) odnosno kleka |