DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 21 <-- 21 --> PDF |
J. Vukelić, A.Alegro, V. Šegota:ALTIMONTANSKO - SUBALPSKASMREKOVAŠUMAS OBRUBLJENIM ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 211-228 stom subalpskom bukvom (Polysticho lonchiti-Fagetum /Horvat 1938/ Marinček in Poldini et Nardini 1992). S druge strane, asocijacijaLaserpitio krapfii-Piceetumpridolazi uglavnom u nižim položajima od prethodne zajednice, na vlažnijim, hladnijim i sjenovitijim staništima, spušta se mjestimice u vrtače i na donje pa- dine i u altimontanski pojas do 1100 m visine. U njoj je još prilično zastupljena jela, u donjem dijelu čak je još mjestimično okružena bukovo-jelovom šumom (Omphalodo- Fagetum), no najčešće je uklopljena u pojas pretplaninske bukove šume sa žabnjakom (Ranunculo platanifoliae-FagetumMarinček et al. 1993). Tla su dublja, stanište je mnogo manje stjenovito. Po fragmentarnoj rasprostranjenosti i ekološkim uvjetima ona predstavlja trajni stadij. Razlike su se u ekološkim uvjetima odrazile na florni sastav, na što smo već upozorili pri izboru razlikovnih vrsta. U fitocenoziLaserpitio krapfii-Piceetum zabilježeno je čak 50 vrsta (od toga 8 “picetalnih”) kojih u fitocenozi “Calamagristio variae-Piceetum” nema ili su samo u jednom snimku. Obrnuto, u toj zajednici rastu 22 vrste, od toga 5 “picetalnih”, kojih u smrekovoj šumi s obrubljenim gladcem nema. No, ovdje moramo još jednom upozoriti da raspolažemo samo sa 6 Bertovićevih snimaka asocijacije “Calamagrostio variae-Piceetum”, što nije dostatno za konačne zaključke. Međutim, iz tih snimaka i ekoloških uvjeta asocijacije ističu se vrste kojih nema ili su mnogo manje zastupljene u svim ostalim istraženim smrekovim zajednicama subalpskoga pojasa, primjericeJuniperus communis subsp. alpina,Salix apendiculata, Clematis alpina,Festucabosniaca,Achillea clavenae, Gentiana luteasubsp.symphyandra,Cardusacanthoides, Carlina acaulissubsp. simplex,Asplenium fissum, Campanula scheuchzerii druge. Razlike u flornom sastavu potvrđuju rezultati klasterskeanalizeimultidimenzionalnogskaliranja. Iz navedenih ekoloških, florističkih i fizionomskih razlika staništa i sastojina uspoređivanih zajednica jasno je da su to dvije različite, samostalne asocijacije vrlo slične tek u dodirnoj zoni i prijelazima, kao na primjer u Lubenovcu. Na vegetacijskoj karti dijela sjevernoga Velebita (Bertović1975) vide se razlike u rasprostranjenosti dviju asocijacija, a posebno su zanimljivi lokaliteti na kojima graniče. Na nižim visinama, sjevernijim padinama i vrtačama nalazi se asocijacijaLaserpitiokrapfii-Piceetum,a“Calamagrostio variae-Piceetum” na kamenitim, izloženim grebenima i padinama iznad nje. Zaključujući analizu odnosa nove asocijacije prema sličnim zajednicama ostaloga područja Dinarida, potvrdila se već poznata činjenica da se idući od sjeverozapada prema jugoistoku Dinarida florni sastav, florni geoelement i sociološke kategorije znatno mijenjaju. Zupančič (1980) u opisu zajednice Piceetum subalpi num dinaricum(=Lonicero caeruleae-Piceetum) ističe da od 69 “picetalnih” (smrekovih) elemenata u Sloveniji njihov broj u subalpskim šumama u Hrvatskoj pada (uračunato Horvatove snimke iz Gorskoga kotara) za jednu četvrtinu, a u bosanskohercehovačkim subalpskim smrekama (Sorbo-Piceetum) dolazi na dvije petine. Iz tablice II vidi se da je broj tih vrsta u dvjema velebitskim asocijacijama 37, u gorskokotarskim smrekovim šumama 38, u dvjema slovenskim asocijacijama 60, a u sastojinama iz Bosne i Hercegovine 34.Te odnose treba uzeti kao važan dokaz karaktera smrekovih sastojina na dinarskom području, no uz sastav važni su udio i pokrovnost pojedinih vrsta. Kao dobar primjer navodimo pokrovne vrijednosti svih “picetalnih” vrsta, odnosno vrsta unutar razreda Vaccinio-Piceteai nižih jedinica u trima asocijacijama iz tablice II: u slovenskoj asocijaciji Adenostylo glabrae-Piceetumpokrovna vrijednost iznosi 19.852, u bosanskoj Sorbo-Piceetum 13.838, a u velebitskojLaserpitio-Piceetum10.568. Ti odnosi smanjenja broja i pokrovnosti alpsko-borealnih vrsta od sjeverozapada prema jugoistoku Dinarida i veća zastupljenost vrsta reda Fagetalia, pa i Adenostyletalia, daju temeljno obilježje do sada istraženim smrekovim šumama sjevernogaVelebita i objašnjavaju izbor dijagnostičkih vrsta. d) Sinsistematski položaj asocijacije Istraživanu asocijaciju Laserpitio krapfii-Piceetum svrstali smo u podsvezuVaccinio-PiceenionOberdorfer 1957, svezu Vaccinio-Piceion Br.-Bl. 1938, red Vaccinio- PiceetaliaBr.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939 i razred Vaccinio- PiceeteaBr.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939 em. Zupančič 1976. Udio vrsta podsveze Abieti-Piceenion Br.-Bl. in Br.-Bl. et al. 1939nešto je veći nego podsveze Vaccinio-Piceenion, no sinekologija subalpskoga pojasa, potpuna prevlast smreke i sporedna uloga jele, nazočnost vrsta subalpskoga pojasa opredijelili su nas za podsvezu Vaccinio-Piceenion. U našoj su asocijaciji obilno zastupljene razlikovne vrste subalpskih u odnosu na montanske smrekove šume: Valeriana montana, Rubus saxatilis,Cirsium erisithales,Viola biflora,Polystichumlonchitis, Trolius europaeus, nešto manjeSaxifraga rotundifolia. Sukladno Međunarodnomu kodeksu fitocenološke nomenklature (Weberi dr.2000) nomenklaturni je tip snimka br. 5 u tablici I. e) Tipološka raščlanjenost Za raščlanjenost asocijacije potrebno je istražiti njezin širi areal. Provizorno se mogu lučiti tri tipa sastojina: u gornjim i srednjim sjenovitim, umjereno svježim padinama s prosječnim flornim sastavom susreću se tipski građene sastojine u kojima su česte u njima ravnopravno prisutne vrste iz redaFagetalia. Drugi se tip nalazi na sušim, svjetlijim, izloženijim lokalitetima koji uključuju i rubove livada i donje otvorene padine (tablica I, stupci 6 i 7).Takve su sastojine |