DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 33 <-- 33 --> PDF |
N. Pernar, D. Bakšić, I. Perković, D. Holjević: ODRAZ SANACIJE ERODIRANOG TERENANASVOJSTVA...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 229-239 Na parceli III tlo je eutrični kambisol, a trošina la pora je tek na oko 90 cm dubine. Potpuno je prekriveno listincem i travom, a većim dijelom obraslo je šikarom medunca, crnoga graba i bjelograbića. Relativno je homo gene, praškasto-ilovaste teksture. Sadržaj karbonata i pH vrijednost rastu s dubinom, a sadržaj organskog ugljika opada, što upućuje na prirodnu stratigrafiju erozijom neznačajno utjecanog tla. Ipak, debljina humu- Tablica 4.Vodopropusnost tla 0–5 cm Table 4Water permeability of the soil 0–5 cm sno-akumulativnog horizonta od svega 2–4 cm može se pripisati ponajprije erozijskom utjecaju u prošlosti. Tlo je malo do osrednje porozno, osrednjeg retencijskog kapaciteta za vodu, ali relativno male vodopropusnosti (tab. 3). Godišnja produkcija erozijskog nanosa 32 na ovoj parceli u prosjeku je ispod 1 m/km(povremeno 32 dosiže do 2 m/km– sl. 5) i po tomu se nije značajno promijenila unatrag tridesetak godina. Lokalitet –Localityk cm/sek*10 -5 k m/dan –k m/dayKlasa propusnosti –Permeability class Abrami II4,50,04mala/small Abrami III4,50,04mala/small Abrami IVterasa Abrami IV terrace13,50,12mala/small Abrami IVkosina Abrami IV slope586,35,06brza/fast Abrami V1002,18,66vrlobrza/very fast AbramiVI - terasa Abrami VI - terrace228,51,98umjereno brza/moderately fast AbramiVI - kosina Abrami VI - slope1361,311,76vrlo brza/very fast Grimalda - bor Grimalda - pine tree11892,6102,75vrlo brza/very fast Grimalda - kontrola Grimalda -control3643,931,48vrlo brza/very fast Na parcelama IViVI provedena je tehnička sanacija izgradnjom gradona, pa smo analizirali samo površinskih 10 cm tla. Na parceli IVu, tom površinskom dijelu, tlo je praškasto-ilovaste teksture i osrednje je poroznosti, kako na kosinama, tako i na terasama. Na terasama je kapacitet za zrak malen i značajno je niži od onog na kosini, gdje je osrednji (tab. 3).Takva razlika može se pripisati tehnologiji izvedbe gradona (zbijanje prilikom gradnje), s obzirom da je na parceli 6 obrnut odnos. S tim u vezi, na kosinama parcele je i značajno veća vodopropusnost. Na terasama ove parcele značajno je veća akumulacija šumske prostirke nego na kosinama gradona. Produkcija erozijskog nanosa tijekom sedamdesetih godina, kao i u posljednjem 32 razdoblju mjerenja, ne prelazi 1 m/km. Na parceliVtlo je erodirani eutrični kambisol s diskontinuiranimA- horizontom. Radi se o plićem i teksturno lakšem tlu od onoga na parceli III. Na ovoj parceli nije bilo tehničkih mjera sanacije. Biološka sanacija obavljena je s klasičnom sadnjom bora u jamice. Tlo je prema granulometrijskom sastavu praškasta ilovača, srednje porozno u površinskom dijelu, a malo porozno dublje od 30 cm. Ipak mjerenje vodopropusnosti pokazalo je da je u površinskom dijelu propusnost vrlo brza. Zanimljivo se može istaknuti da je zaliha organ ske tvari u šumskoj prostirci izuzetno visoka, dok je produkcija erozijskog nanosa veća nego na tehnički sa niranim parcelama. Ovo se može objasniti činjenicom da u okolišu ove parcele ima starijih solitera, koji očito značajno utječu na akumulaciju šumske prostirke u njenom okolišu, gdje smo uzorkovali prostirku (ne smije se uzorkovati unutar parcele). Stoga ovaj podatak o šumskoj prostirci ne držimo stvarnim pokazateljem utjecaja tretmana, već kao metodičku pogrešku. Usprkos tomu, ostavili smo ga za ilustraciju varijabilnosti stanja površine tla, koja je predmet analize utjecaja erozijskih procesa na tlo.Važno je istaći da je tijekom sedamdesetih godina godišnja produkcija erozijskog 32 nanosa na ovoj parceli bila čak 160 m/km, a u protek 32 lom desetljeću prosječno oko 2 m/km. Na parceliVI u površinskom dijelu tlo je praškastoilovaste teksture, osrednje do visoke poroznosti, te umjereno brze i vrlo brze vodopropusnosti (tab. 4). Masa šumske prostirke, kao i na parceli IV, značajno je veća na terasama od one na kosinama gradona (tab. 3). Kako se radi o blažem nagibu, na ovoj parceli je bio i drukčiji tehnički tretman (niski gradoni s blagim kosinama). Ovdje nije bilo podsijavanja brnistre kao na parceli IV, pa je sedamdesetih godina (desetak godina nakon uspostave pokusa) produkcija erozijskog nanosa bila veća, dok je u zadnjem periodu mjerenja značajno manja nego na parceli IV(sl. 5) i u prosjeku godišnje 32 ne prelazi 0,2 m/km. |