DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 40 <-- 40 --> PDF |
T. Pentek, H. Nevečerel, K. Dasović, T. Poršinsky, M. Šušnjar, I. Potočnik: ANALIZASEKUNDARNE ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 241-248 točan i detaljan uvid u postojeće prometne resurse šumskog područja, raščlamba postojećeg stanja primarne i sekundarne otvorenosti šuma uz uočavanje eventualnih nedostataka ili manjkavosti, kvalitetno primarno i sekundarno otvaranje neotvorenih i nedovoljno otvorenih područja, kontrola troškova izgradnje i održavanja šumskih cesta, planiranje i kontrola troškova izgradnje i popravaka traktorskih putova, izrada elaborata radilišta pri sječi, izradbi i privlačenju drva i dr. Nevečereli dr.(2007) ističu kako je cilj otvaranja šuma izgraditi prostorno dobro položenu mrežu šumskih prometnica koja će svojim tehničkim značajkama omogućiti izvršenje svih zadataka gospodarenja određenim šumskim područjem. Pri dosezanju toga cilja nastojimo postići propisanu razinu kvalitete, uz što manja sveukupna financijska ulaganja. PROBLEMATIKAI CILJ ISTRAŽIVANJA Scope of research and aims of research Primarna je namjena sekundarnih šumskih prometnica privlačenje i izvoženje drva. Sekundarne šumske prometnice, za strojeve koji se kreću po zemlji, su građevinski objekti koji povremeno služe za izvršenje zadataka predviđenih Programom gospodarenja, a mo žemo ih podijeliti na traktorske putove i traktorske vlake (Šikići dr.1989). Traktorski su putovi građevinski objekti kod kojih su prisutni zemljani radovi, ali izostaje gornji stroj, dok su traktorske vlake privremeni građevinski objekti koje dobi jemo prosijecanjem kroz šumu i uzastopnim prolas kom traktora istim tragom (kretanje po bespuću). U izrazito teškim terenskim prilikama, u prigorskim, brdskim, gorskim i planinskim šumama sekundarne je šumske prometnice potrebno graditi te predstavljaju osnovni preduvjet obavljanju radova privlačenja drva. Nevečereli dr.(2007) ističu kako bi bez kvalitetno izgrađenih traktorskih putova prometovanje na takvim terenima, za strojeve koji se kreću po zemlji i koriste se za privlačenje drva, bilo gotovo nemoguće. PremaKoširu(2000), analiza je terenskih značajki i njihov utjecaj na različite faze proizvodnje od iznimne važnosti, ne samo za ukupno proučavanje pojedinih šumskih područja u svezi odabira potencijalnih šumars kih tehnologija, nego ponajprije za unaprijeđivanje (nado gradnju) postojeće šumske transportne mreže te planiranje novih šumskih cesta i traktorskih putova. Gustoća mreže sekundarnih šumskih prometnica i njihov raspored ovise o mnogim čimbenicima (Nevečereli dr.2007): tehničkim sredstvima koja se koriste pri pridobivanju drva (u fazi privlačenja), konfiguraciji reljefa, kamenitosti i stjenovitosti terena, broju stabala na određenoj površini, dimenzijama stabala, položaju glavne primarne prometnice do koje se privlači drvo, ostalim čimbenicima. Rebula(1983) zaključuje kako sekundarna otvorenost, tj. potrebna gustoća traktorskih putova i vlaka, u mladim sastojinama iznosi 250–300 m/ha, a u starijim sastojinama, gdje je razmak stabala veći, 100–180 m/ha. Za područje prebornih šuma Gorskoga kotara utvrđena je optimalna gustoća sekundarnih šumskih prometnica od 150 m/ha (Zdjelar1990). S obzirom na horizontalno i vertikalno razvijanje trasa traktorskih putova (Nevečereli dr.2007) razlikuju se: ravničarski traktorski putovi, dolinski traktorski putovi, padinski te grebenski traktorski putovi. Kod planiranja i postavljanja trase traktorskoga puta uglavnom se nastoji privlačiti drvo u smjeru sile teže. Traktoru je potrebna manja vučna sila pri vuči tereta nizbrdo, ona mu omogućuje brže kretanje i privlačenje veće količine tereta.Time se povećava učinak i smanjuju troškovi privlačenja drva. Privlačenje uzbrdo se, ako postoji mogućnost privlačenja nizbrdo, nastoji izbjeći. Traktorski putovi imaju fleksibilnije tehničke uvjete u odnosu na šumske ceste, u većoj se mjeri prilagođavaju terenu, imaju manju širinu vozne površine, pa je stoga, pri izgradnji, obujam zemljanih radova znatno manji nego kod šumskih cesta. PremaJeličiću(1983) za gradnju iste duljine traktorskog puta u sličnim terenskim uvjetima potrebno je od 10 do 30 puta manje financijskih sredstava nego pri gradnji šumske ceste. Penteki dr.(2008) navode kako je prvi korak koji je potrebno napraviti prije finog otvaranja, raščlamba postojeće mreže sekundarnih šumskih prometnica za čiju je provedbu nužno u okviru GIS-a oformiti sloj sa sekundarnim šumskim prometnicama (katastar skundarnih šumskih prometnica). Ciljevi su ovoga istraživanja definirani kroz sljedeće faze rada: oblikovanje katastra sekundarnih šumskih promet |