DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 47 <-- 47 --> PDF |
IZVORNI I ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERSŠumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 249-259 UDK 630* 629 (001) PRIMJENA GEOSTATISTIKE U UREĐIVANJU ŠUMA USING GEOSTATISTICS IN FOREST MANAGEMENT Damir KLOBUČAR* SAŽETAK: Cilj rada je istražiti i prikazati neke mogućnosti primjene geostatistike u uređivanju šuma u svrhu unaprjeđivanja dosadašnjeg pristupa korištenja i kartiranja podataka uređajne inventure šuma Republike Hrvatske. Geostatistička analiza podataka uređajne inventure šuma provedena je na dije lu gospodarske jedinice “Banov Brod”, šumarije Pitomača za tri strukturna ele menta: broj stabala (N), temeljnicu (G) i obujam (V). Kontinuirana karta raspodjele vrijednosti strukturnih elemenata izrađena je metodom običnog kriginga i inverzne udaljenosti. Dobivene karte ukazuju da je procjenjivanje krigingom pouzdanije od metode inverzne udaljenosti. U radu je prikazana korisnost geostatističkih alata (semivariogramska površina, semivariogram, semivariogramski oblak) u analizi podataka uređajne inventure šuma i njihove prostorne zavisnosti. Geostatističkim pristupom može se pro matrati bilo koja varijabla pridobivena tijekom uređajne inventure, po vrsti drveća ili ukupno, a omogućava svrsishodnije i racionalnije korištenje ovih in- for macija u prostoru i vremenu u svrhu boljeg gospodarenja šumama. Ključne riječi:uređivanje šuma, uređajna inventura šuma, strukturni elementi, geostatistika, kriging, semivariogram. 1. UVOD – Introducion Danas su značajno unaprijeđene mogućnosti praće-na varijablu koja se obrađuje (Andričevićet al. nja šuma, pomoću georeferenciranih karta (engl. Geore-2007).Geostatistika se temelji na konceptu regionaliziferenced Map), primjenom daljinskih istraživanja (engl.rane varijable (što znači da vrijednost varijable zavisi od Remote Sensing), razvojem umjetne inteligencije (engl.mjesta uzorkovanja). Dio je primijenjene statistike us Artificial Intelligence), uporabom globalnog pozicijskogmje rene na opisivanje prostornih podataka (uzoraka) i sustava (engl.GlobalPositioningSystem) i geografskogpro cjenjivanje vrijednosti na neuzorkovanim lokacija ma. informacijskog sustava (engl. Geographic InformationGeostatistički pristup pretpostavlja da odnosi izme đu po- System). Štoviše, točna pozicija (x, y) mjerenja (varija-dataka uzorkovanja ovise samo o njihovom pro stornom ble) određenog obilježja (Z) u šumi omogućuje praćenjeod nosu (prostornoj lokaciji), kao što su udalje nost i informacija i analizu tzv. kontinuiranoga modela pro-smjer. Za prostorno bliže uzorke, varijacije su pret postor ne varijacije, za razliku od diskretnog modela pro-stav ljeno manje nego li kada se uspoređuju prostor no storne varijacije, koji pretpostavlja homogenost.uda ljeniji uzorci (princip prostorne autokorelacije). Od uvođenja geostatistike u geološke znanostiDok statističke analize prostornih podataka uzimaju (Kri ge1951,Matheron1965), ona se primijenjuje uvrijednost na lokaciji za vanjskog (eksternog) čimbemnogim područjima čiji je interes analiza prostornih nika, prostorna analiza prepoznaje lokaciju kao svojpodataka. Danas je geostatistika postala prihvaćenastvo i logičnu povezanost u prostornoj interakciji znan stvena metoda prostorne analize, bez obzira na di-podataka. Stoga je prostorna analiza koristan alat u men ziju prostora u kojemu se promatrani proces nalazi i istraživanju prirodnih resursa (Payni dr.1999). Akhavani Zobeiri(2007) navode da je prvo * Dr. sc. Damir Klobučar, znanstveni suradnik, istraživanje primjene geostatistike u inventuri šuma uči “Hrvatske šume” d.o.o., Lj. F.Vukotinovića 2, 10 000 Zagreb, nio Guibal(1973) u procjeni drvne zalihe tropskih e-mail:damir.klobucar@hrsume.hr |