DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 5-6/2010 str. 75 <-- 75 --> PDF |
M. Šporčić, M. Landekić, M.. Lovrić, S. Bogdan, K. Šegotić: VIŠEKRITERIJSKO ODLUČIVANJE ...Šumarski list br. 5–6, CXXXIV (2010), 275-286 ‘fuzzy’ili stohastičke verzije i sl.). Neke su isto tako donekle modificirane kako bi što bolje odgovorile na zadatke i probleme u određenim područjima, pa tako i šumarstvu. Svakako da operacijska istraživanja pritom ne mogu riješiti sva pitanja i probleme u šumarstvu, ali višekriterijske metode odlučivanja mogu poslužiti kao platforma na kojoj se rezultati različitih znanstvenih područja mogu sveobuhvatno iskoristiti u procesu odlučivanja. Za detaljniji prikaz operacijskih istraživanja i metoda višekriterijskog odlučivanja upućujemo na neke od mnogobrojnih izvora (Vincke1992, Triantaphyllou 2000,KoksalaniZionts2001,Kahraman2008. i dr.). Postupak višekriterijskog odlučivanja uključuje, prvo, razradu nekoliko alternativa koje se ne mogu više poboljšati po nekom kriteriju, a da se istovremeno ne pokvare po nekom drugom kriteriju (tzv. pareto optimal 2.1.Analiza omeđivanja podataka Analiza omeđivanja podataka (AOMP) posljednjih je godina postala jedna od središnjih tehnika u analizama produktivnosti i učinkovitosti. Korištena je pri uspoređivanju organizacija (Sheldon2003), tvrtki (Galanopoulosi dr.2006) te regija i zemalja (Vennesland 2005). U određivanju učinkovitosti poslovanja primijenjena je u bankarstvu (Davosir2006), po ljoprivredi (Bahovec, Neralić2001), školstvu (Glassi dr.1999), drvnoj industriji (Diaz-Balteiro i dr. 2006), šumarstvu (LeBel1996, Kao1998, Bogetoft i dr.2003,Šporčići dr.2007, 2008, 2009) i dr. O njenom razvoju i značaju govori bibliografija analize omeđivanja podataka koja bilježi preko 3200 radova objavljenih do 2001. godine (Tavares2002). AOMPje metodologija određivanja relativne učinkovitosti proizvodnih i neproizvodnih jedinica kao donositelja odluke (od engl.Decision Making Unit, DMU) koje imaju iste inpute i outpute, a razlikuju se prema ra zini resursa kojima raspolažu i razinama aktivnosti unu tar procesa transformacije. Na temelju podataka o korištenim inputima i ostvarenim outputima svih promatranih jedinica AOMP konstruira empirijsku granicu učinkovitosti i računa relativnu učinkovitost svake jedinice. Najuspješnije jedinice su one koje određuju granicu učinkovitosti, a stupanj neučinkovitosti ostalih jedinica mjeri se na temelju udaljenosti njihovog input-output omjera u odnosu na granicu učinkovitosti. 2.2.Analitički hijerarhijski proces Analitički hijerarhijski proces (AHP) je često primjenjivana i vrlo popularna metoda u mnogim područjima, uključujući i gospodarenje prirodnim resursima. MendozaiSprouse(1989),MurrayiGadow (1991),Kangas(1992) neki su od autora koji suAHP primijenili u šumarstvu, a broj aplikacija se kontinuirano povećava (Pykalaineni dr.1999,Anandai nost ili efikasnost). Usporedba odabranih alternativa pro vodi se obzirom na sve prethodno postavljene kriterije i karakteristike koje imaju utjecaja na odabir određenoga rješenja. Kao rezultat sveobuhvatne usporedbe utvrđuje se prioritet i rang promatranih alternativa. Kod grupnog planiranja i odlučivanja, pojedinci mogu ovisno o osobnim kriterijima različito rangirati određene alternative. Cjelovite usporedbe pritom se mogu obaviti pri davanjem različitih težina pojedinim kriterijima, ali i mišljenjima pojedinih sudionika. Time se obuhvaća utje caj različitih kriterija i individualnih stajališta koji se u analizama skupa uzimaju u razmatranje. Članak se nastavlja kratkim pregledom i usporedbom nekih metoda višekriterijskog odlučivanja. Sve prikaza ne metode ispitane su i primijenjene u šumarstvu, a za de taljnije proučavanje određenih metoda i njihove primje ne u šumarstvu, navodimo relevantne izvore. – Data envelopment analysis (DEA) Dok su tipični statistički pristupi karakterizirani kao pristupi središnje tendencije koji procjenu izvode u odnosu na prosječnu proizvodnu jedinicu,AOMPse temelji na ekstremnim vrijednostima i svaku proizvodnu jedinicu uspoređuje samo s onom najboljom. Osnovna je pretpostavka pritom da ako određena jedinica može s X ulaznih resursa (inputa) proizvestiYizlaznih proizvoda (outputa), isto bi trebale moći učiniti i ostale jedinice ukoliko rade učinkovito. Središte analize leži u pronalaženju ‘najbolje’ virtualne proizvodne jedinice za svaku realnu jedinicu.Ako je virtualna jedinica bolja od originalne, bilo da postiže više outputa s istim inputima ili da ostvaruje iste outpute s manje inputa, tada je ova neučinkovita. Šumarskim stručnjacima, menadžerima i istraživačimaAOMPrješenja relativne učinkovitosti mogu biti interesantna zbog tri svojstva metode: izravna usporedba jedinica s višestrukim inputima i outputima, pri čemu ne treba znati eksplicitni oblik veze između inputa i outputa koji mogu biti iskazani u različitim jedinicama mjere, karakterizacija svake organizacijske jedinice jednim rezultatom relativne učinkovitosti, poboljšanja koja model predlaže neučinkovitim jedi ni cama bazirana su na ostvarenim rezultatima organi zacijskih jedinica koje posluju učinkovito. – Analitical hierarchy process (AHP) Herath2003, Wolfslehneri dr.2005,Šegotići dr. 2003, 2007). AHPima nekoliko prednosti sa stajališta višekriterijskog i grupnog planiranja. Objektivne informacije, stručno znanje i subjektivne preferencije se pomoću AHP metode mogu razmatrati skupno i istovremeno. Također se u obzir mogu uzeti i kvalitativni kriteriji, |